SEMINARSKI RAD

Predmet:Analiza finansijskih izvestaja

Tema:Uloga I znacaj osnovnih racunovodstvenih izvestaja u lokajnoj 

samoupravi

Mentor:                                                                        Student:
  
  

                                           Sadrzaj
1.UVOD……………………………………………………………………..3
2.

 RAČUNOVODSTVENI IZVEŠTAJI U LOKAJNOJ SAMOUPRAVI………….4

2.1.

 

ULOGA I ZNAČAJ RACUNOVODSTVENIH IZVESTAJA………………….5

3. 

RAČUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM, RAČUNOVODSTVENE 

INFORMACIJE I NJIHOVI KORISNICI

……………………………………………………   6

4.

 FUNKCIJE RAČUNOVODSTVA…………………………………………………...7

5.

 OSNOVNI FINANSIJSKI IZVEŠTAJI………………………………..8

6.zakljucak………………………………………………………………….9
7.Literatura

………………………………………………………………..10

background image

2.RAČUNOVODSTVENI IZVEŠTAJI U LOKAJNOJ SAMOUPRAVI

Računovodstveni   izveštaji,   eksternog   ili   internog   karaktera   spadaju   takođe   u   red   važnih 
instrumenata organizacije računovodstva, koji predstavljaju osnovne nosioce informacionih 
sadržaja kao outpute računovodstvenog informacionog sistema. Računovodstveni izveštaji su 
krajnji   produkti   RIS-a.   Oni   imaju   svoju   formu,   strukturu,   sadržaj   i   karakteristike.   Ipak, 
osnovni   cilj   im   je   da   svojim   informacionim   sadržajem   što   adekvatnije   odgovore 
informaciono-upravljačkim potrebama eksternih i internih korisnika u pogledu: - polaganja 
računa   o   stanju   i   uspehu   preduzeća,   -   poslovnog   odlučivanja   i   -   sistematske   upravljačke 
kontrole. Računovodstveni izveštaji iz finansijskog knjigovodstva mogu biti brojni i različiti. 
Ipak, pod njima se prvenstveno podrazumevaju zvanični: • Bilansi stanja, uspeha i tokova 
gotovine, • Izveštaj o promenama na kapitalu i računovodstvene politike i napomene, a potom 
i   •   poreski   bilans,   konsolidovani   bilans   i   •   Izveštaj   o   poslovanju.   Nema   sumnje   da   svi 
navedeni računovodstveni izveštaji imaju svoju ulogu kako u eksternom tako i u internom 
računovodstvenom izveštavanju, ali u organizacionom smislu, s obzirom na njihovu ukupnu 
informacionu   vrednost,   od   posebne   važnosti   su   svakako   Bilans   stanja   i   Bilans   uspeha. 
Računovodstveni izveštaji iz obračuna troškova i učinaka - upravljačkog računovodstva imaju 
obeležja   internih   računovodstvenih   izveštaja.   Interno   računovodstveno   izveštavanje   se 
primarno odnosi na izveštavanje o performansama centara odgovornosti i po jedinici učinka. 
U tom smislu, kao osnovni interni računovodstveni izveštaji pojavljuju se: • Interni bilans 
uspeha profitnih i investicionih centara i • Kalkulacija cene koštanja učinaka. Razumljivo 
postoje i drugi, posebni izveštaji o performansama ostalih centara odgovornosti. Svi oni mogu 
biti koncipirani i formalno strukturirani na različite načine sa predračunskim i obračunskim 
veličinama, vrednostima. Računovodstveni izveštaji iz analitičkih knjigovodstava spadaju u 
grupu   neobaveznih,   internih   i   specifičnih   računovodstvenih   izveštaja.   Analitička 
knjigovodstva   kao   pomoćne,   i   po   pravilu   neobavezne   knjige,   imaju   za   cilj   da   povećaju 
informacionu snagu, preglednost, raščlanjenost u odnosu na glavnu knjigu, odnosno njene 
delove - sintetička konta ili grupa konta, bilo da ona pripadaju glavnoj knjizi finansijskog ili 
glavnoj knjizi pogonskog odnosno upravljačkog računovodstva. Dakle, oni nisu propisani 
spoljnom,   obavezujućom   računovodstvenom   regulativom,   i   86   namenjeni   su   uglavnom 
internoj menadžerskoj strukturi i svim izvršnim funkcijama preduzeća. Takođe, oni nemaju 
propisanu   formu   i   najčešće   se   svode   na   individualne   informacione   zahteve,   koncipirane 
posebnim   pregledima,   šeme,   izvodima,   tabele,   iskaze,   specifikacije,   rastere,   spiskove, 
rekapitulacije i dr., u kojima su sadržani brojni i različiti podaci, pokazatelji i informacije 
namenjeni   internim   korisnicima   za   veoma   različite   upravljačke   svrhe.   Na   kraju,   učinjena 
razmatranja su potvrdila širinu i značaj ovog segmenta organizacije računovodstvene funkcije 
preduzeća. Razmatranjima svakako nisu mogli biti obuhvaćeni svi računovodstveni izveštaji, 
posebno   ne   konkretizacija   ukupnog,   i   naročito   internog   računovodstvenog   izveštavanja. 
Osnovna   ideja   je   bila   da   se   predstavi   obimnost,   složenost   u   realizaciji   i   nesporni   značaj 
računovodstvenih izveštaja, kao outputa u RIS. Treba dodati da će interno računovodstveno 
izveštavanje, dakle interni bilansi i izveštaji o performansama i uspešnosti rada menadžmenta, 
sve   više   dobijati   na   značaju.  

1

U  tom   smislu   i   organizacija   računovodstva   će   se   sve   više 

afirmisati   kao   sastavni   deo   i   osnova   uspostavljanja   savremenih,   upravljački   orijentisanih 
računovodstvenih informacionih sistema.

1

 Dendi , dr D., Osnove finansijskog ra unovodstva, I knjiga, Univerzitet u Prištini, Priština, 1996.

2.1 ULOGA I ZNAČAJ RACUNOVODSTVENIH IZVESTAJA

 Poslednje dve decenije XX i početak XXI veka obeležile su brojne i veoma krupne promene 
u   svetskim   privrednim   i   društvenim   tokovima.   Faktori   globalne   ekonomije   -   društveni, 
kulturni,   politički,   tržišni,   ekonomski,   tehničko-tehnološki,   kadrovski   i   drugi   -   nameću 
privređivanju nove zahteve i karakteristike. Uticaj ovih promena ne odražava se samo kao 
zahtev   menadžmentu   preduzeća   za   klasičnim   adekvatnim   prilagođavanjem   preduzeća 
promenama u okruženju, već kao zahtev za novim strategijskim pristupom u pogledu zbivanja 
u novim globalnim tržišnim i izraženo konkurentskim uslovima privređivanja. U tom smislu, 
značajno   se   menja   uloga   subjektivnih   činilaca   -   menadžmenta   preduzeća,   ekspertskih   i 
izvršnih   struktura   preduzeća.   U   takvim   uslovima,   kreiranje   savršenijih   računovodstvenih 
veština,   sticanje   novih   znanja   i   na   njima   zasnovanih   ideja,   predstavlja   proces   najviših   i 
najkvalitetnijih   aktivnosti   računovođa   i   bitan   činilac   kvaliteta   računovodstvenog 
informacionog   sistema,   posebno   finansijskog   izveštavanja.   Savremeni   aspekt 
Racunovodstvenih izvestaja podrazumeva promene nekoliko relevantnih momenata. Sve su 
prisutniji strategijski pristupi i koncepti upravljanja ciljevima preduzeća. Značajno prisustvo 
savremenih   informacionih   tehnologija,   posebno   Interneta,   nove   uloge   računovodstvene   i 
menadžerske   profesije   sa   novim   specifičnim,   multidisciplinarnim   i   multifunkcionalnim 
znanjima,   sve   veće   uvažavanje   međunarodne   profesionalne   računovodstvene   regulative, 
kodeksa   profesionalne   etike   računovođa,   su   područja   krupnih   i   bitnih   promena   koje   se 
neposredno odražavaju na računovodstvo, njenu ulogu I znacaj i računovodstvenu profesiju. 
Dinamika   ovih   promena   je   jako   izražena,   pa   otuda   i   neophodnost   sve   uniformnijeg   i 
kvalitetnijeg računovodstvenog izveštavanja.

2

U tom smislu, zadatak organizacije racunovodstvenih izvestaja u 
lokajnoj   samoupravi

    mogao   bi   se   shvatiti   kao   zahtev   računovodstvenom 

menadžmentu - organizatoru računovodstvene funkcije za stalnim adekvatnim organizacionim 
usklađivanjem materijalno-tehničkih, kadrovskih, finasijskih i informacionih resursa u okviru 
ovog   dela   ukupne   računovodstvene   funkcije   preduzeća,   a   radi   što   uspešnije   realizacije 
utvrđenih   ciljeva   finansijskog   knjigovodstva,   poslovnog   računovodstva   i   računovodstvene 
funkcije   preduzeća   u   celini.   Razumljivo,   uspostavljanje   nove   organizacije,   sprovođenje 
odgovarajuće reorganizacije i uopšte sva organizaciona usklađivanja, shvaćena kao metod i 
proces razrešavanja određenih, nastalih problema u uspešnom funkcionisanju finansijskog 
knjigovodstva,   treba   da   bude   ostvareno   u   skladu   sa   relevantnim   osnovnim   principima 
organizacije i upravljanja računovodstvenom funkcijom preduzeća u celini. Čini se da su za 
ovaj   segment   računovodstva   od   posebne   važnosti   principi:   ekonomičnosti,   pouzdanosti, 
zakonitosti,   objektivnosti   i   racionalne   podele   poslova   i   zadataka,   mada   i   drugi   principi 
organizacije mogu u konkretnim uslovima imati posebnog uticaja. Brojni su faktori koji utiču 
na potreban broj i nivo stručne osposobljenosti zaposlenih u ovom segmentu knjigovodstva. 
Ostavljajući sve to po strani, odnosno u domen specifičnostima organizacionog ustrojstva 
ukupne   računovodstvene   funkcije   svakog   konkretnog   preduzeća,   ipak   je   neophodno 
konstatovati   da   se   poslovi   i   zadaci   u   okviru   finansijskog   knjigovodstva   mogu   globalno 
grupisati na poslove: - upravljanja finansijskim knjigovodstvom, što se obično sistematizuje 
radnim mestom rukovodioca odjeljenja ili šefa službe finansijskog knjigovodstva, - kontiranja 
poslovnih promena, a što mogu obavljati jedno ili više zaposlenih lica sa zvanjem knjigovođa 
- kontista, - knjiženja iskontiranih poslovnih promena u poslovnim knjigama finansijskog 

2

 Dendi , dr D., Osnove finansijskog ra unovodstva, I knjiga, Univerzitet u Prištini, Priština, 1996.

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti