UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
Postdiplomski studij
Smjer: Marketing
PREGLEDNI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA
METODOLOGIJA EKONOMSKIH ISTRAŽIVANJA
- ULOGA INFORMACIJSKIH SISTEMA U UPRAVLJANJU LANCEM
OPSKRBE -
Mentor:
Kandidat:
Dr.sc. Sejfudin Zahirović, red. prof
Šehić Fuad, dipl.oec.
Tuzla, februar, 2017.
SAŽETAK
Upravljanje lancima vrijednosti (SCM) je termin koji se koristi da opiše tok materijala,
informacija i sredstava kroz lanac nabavke, od snabdjevača preko proizvoñača pojedinih
komponenti, konačnog spajanja i distribucije (skladišta i maloprodaja) pa do konačnog kupca.
Taj proces često sadrži i dodatne usluge koje prate proizvod posle prodaje i povraćaj
proizvoda na reciklažu. Prikupljanjem, obradom, memoriranjem i distribucijom odgovarajućih
informacija stvoreni su različiti informacijski sistemi preduzeća. Njihov je temeljni zadatak
odvijanje i kontrola tokova predmeta rada u opskrbnom lancu. Generalno gledajući,
informacijski sistemi obuhvaćaju ljude, opremu, tehnologiju i postupke koji omogućavaju
prikupljanje, pohranu, analizu, obradu i distribuciju podataka i informacija korisnicima,
odnosno donositeljima odluka. Sve se poslovne odluke, planovi i kontrola njihova izvršenja
temelje na odgovarajućim informacijama, te je potrebno uspostaviti dvosmjeran tok
informacija između pojedinih izvršitelja unutar opskrbnog lanca.
Ključni pojmovi:
Lanac snabdjevanja, Informacioni sistem, lanac vrijednosti, informacije.
UVOD
U poslovnoj praksi i teoriji poslovnog upravljanja uvriježilo se mišljenje kako se poslovna
učinkovitost i konkurentnost mogu povećati širim sagledavanjem odnosa među povezanim
preduzećima koja se nalaze na putu od sirovina do krajnjega potrošača.
Lanac opskrbe kao poslovni koncept podrazumijeva uspostavljanje vrlo uskih veza među
poslovnim partnerima, vrlo često temeljenih na intenzivnoj upotrebi suvremene informacijske
tehnologije. Te veze su, u pravilu, usmjerene na dugi rok, a na poslovne partnere se gleda kao
na važan resurs preduzeća. U lancu se nastoje eliminirati sva ona mjesta na kojima se
proizvodima i uslugama ne dodaje vrijednost, tj. nastoje se ukloniti oni poslovni procesi i
procedure koje stvaraju utroške vremena i novca, a ne doprinose konačnoj vrijednosti za
krajnjeg potrošača.
S obzirom da takav pogled bitno utječe na promjenu odnosa među poslovnim partnerima i
mijenja posredničku ulogu trgovine, nužno je razmotriti različite aspekte promjena koje se
događaju u odnosima među povezanim preduzećima unutar takvih lanaca. Upravljanje
lancima vrijednosti (SCM) je termin koji se koristi da opiše tok materijala, informacija i
sredstava kroz lanac nabavke, od snabdjevača preko proizvoñača pojedinih komponenti,
konačnog spajanja i distribucije (skladišta i maloprodaja) pa do konačnog kupca. Taj proces
često sadrži i dodatne usluge koje prate proizvod posle prodaje i povraćaj proizvoda na
reciklažu.
Predmet istraživanja u ovom radu je uloga informacionog sistema u upravljanju lancem
snabdjevanja (opskrbe). Iz samog predmeta istraživanja proizilazi istraživačko pitanje koje
ćemo koristiti u ovom radu „Da li informacioni sistem ima ulogu u upravljanju lancem
snabdjevanja?“.
Opšti cilj ovog rada jeste utvrditi u kojoj mjeri upotreba informacionog sistema olakšava
upravljanje lancem snabdjevanja.
Centralna istraživačka hipoteza glasi „Upotrebom informacionog sistema olakšava se
upravljanje lancem snabdjevanja“.
Kako bi postigli centralnu istraživačku hipotezu i opšti cilj koristićemo se sa nekoliko
operativnih ciljeva: Opisati lanac snabdjevanja i upravljanje lancem snabdjevanja; Opisati
informacioni sistem u lancu snabdjevanja; Prikazati ulogu informacionog sistema u lancu
snabdjevanja.
Za realizaciju ovog rada koristili smo hipotetičko-deduktivne metode. U okviru istraživanja
obradili smo dostupne sekundarne izvore podataka i informacija, kako autora s našeg
podneblja, tako i autora engleskog govornog područja, kao što su: knjige, naučni časopisi i
internet stranice. U okviru elaboriranja određenih teorijskih i metodoloških ishodišta
posmatranog problema, te određenih aplikativnih razmatranja koristili smo metoda analize i
sinteze, uz neophodnost korištenja sistematskog pristupa u istraživanju.
Rad se sastoji od 4 međusobno povezanih cjelina. U prvom djelu rada predstavljeno je
općenito definisanje lanca snabdjevanja i upravljanje lancem snabdjevanja. Tu ćemo
predstaviti tradicionalni i savremeni pristup lancu snabdjevanja te komponente lanca
snabdjevanja. U drugom djelu rada će biti govora o pojmovnom određenju odnosno
definicanju informacionog sistema u lancu snabdjevanja. Treći dio je rezervisan za ulogu
informacionog sistema u upravljanju lancem snabdjevanja. U četvrtom djelu rada ćemo malo
prodiskutovati o ulozi informacionih sistema u upravljanju lanca snabdjevanja.
Marketing i prodaja
– identifikacija potreba potrošača i porast prodaje;
Servis
– podrška potrošačima nakon što su im prodati proizvodi;
Navedene primarne aktivnosti treba da budu podržane od strane Infrastrukture firme, u smislu
odgovarajuće organizacione struktura, sistema kontrole, kulture kompanije. Takođe, uspješno
upravljanje lancima vrijednosti zahtjeva odgovarajuće ljudske resurse kao i neophodan
trening zaposlenih. Da bi se izvršila automatizacija lanca vrijednosti, potrebno je da postoji i
odgovarajuća tehnološka infrastruktura. Postoje brojne prednosti automatizacije lanca
vrijednosti, koje uključuju:
porast operacijskih djelovanja,
merljivi porast produktivnosti,
smanjeno vrijeme procesa,
skladan kvalitet proizvoda zahvaljujući pravoj kontroli procesa,
smanjenje troškova kroz eliminaciju papirologije i '' ručnih'' procesa,
neposredan tok informacija između zaposlenih i potrošača,
povećanje zadovoljstva zaposlenih i zadovoljstva kupaca.
1.1. Tradicionalni i savremeni lanac snabdjevanja
U većem broju radova može se naći kategorizacija lanaca snabdjevanja na tradicionalni i
savremeni, shodno određenim fazama razvoja. Naime, funkcionisanje kompanija u periodu
prije nastanka lanaca snabdjevanja, kao i u ranim fazama razvoja naziva se tradicionalnim
lancem, dok se funkcionisanje kompanija u kasnijim fazama razvoja u kojima započinje
upravljanje lancima snabdjevanja, tretira kao (savremen) lanac snabdjevanja. Karakteristike
tradicionalnog i savremenog lanca snabdjevanja se mogu sagledati shodno promjenama
pristupa u upravljanju materijalnim tokovima
2
.
Naime, u tradicionalnom lancu snabdjevanja dominiraju gurani tokovi, u kojima proizvođači
lansiraju velike serije proizvoda, manji asortiman i proizvode sa dugim životnim vijekom. Pri
tome, primjenjuju se tehnologije koje obezbeđuju niske troškove proizvodnje i potpuno
iskorišćenje proizvodnog kapaciteta, a ne uzima se u obzir uticaj ovih proizvodnih
karakteristika na logističke sisteme – transport, skladištenje, realizaciju narudžbine, niti
stvarne želje korisnika. Posledice ovakvog pristupa, nezavisnog poslovanja i težnje za
postizanjem lokalnih optimuma, konfliktnih ciljeva između samih podsistema u jednoj takvoj
kompaniji, a i između učesnika u tom “lancu snabdjevanja“ su se mogle sagledati kroz
3
:
opadanje konkurentnosti kompanija/lanca snabdjevanja na tržištu;
2
Lambert, D. M., Stock, R. J., Ellram, M. L.: Fundamentals of Logistic Management. McGraw – Hill
International Editions, 1998., p.23
3
Vlajić, J.: Modeliranje utjecaja protoka informacija za snabdijevanje performanse lanca, Univerzitet u
Beogradu, Fakultet za saobraćajni i transportni inženjering, 2005. P.p. 46-47
