MASTER RAD

ULOGA JAVNOG DUGA NA  PRIVREDNI RAST I RAZVOJ

UVOD

Javni   dug   u   brojnim   zemljama   stalno   raste   predstavljajući   opasnost   za 

makroekonomsku   stabilnost.  U   mnogim   zemljama,   naročito   onima   s   iskustvom 

dužničke   krize,   preti   da   izazove   velike   poremećaje   i   ekonomski   slom   države. 

Paradoksalno, ipak ga se države, zbog niza prednosti javnog duga pred porezima, 

nerado   odriču   jer   on   predstavlja   izvor   prihoda,   posebno   u   razdobljima   izuzetno 

visokih,   a   ipak   kratkotrajnih   potreba   za   javnim   izdacima   (ratovi,   elementarne 

nepogode, privredne krize). Privlačnost javnog duga s jedne i opasnost koja vreba kao 

posledica preteranog uživanja u njegovim „blagodetima“ s druge strane, zahtevaju 

stalnu opreznost i pažnju pri upotrebi ovog instrumenta fiskalne politike.

Upravo   je   ta   nužnost   racionalnog   upravljanja   javnim   dugom   podstakla 

ekonomsku nauku na proučavanje ovog fenomena, njegovih uzroka i posledica, na 

određivanje njegovih optimalnih i održivih granica. Sva ta istraživanja su pomogla tek 

razumevanje   problema   vezanih   za   zaduženost,   ali   ne   uspevaju,   zbog   njegove 

kompleksnosti   i   specifičnosti,   da   daju   univerzalne   smernice   politike   zaduživanja, 

odnosno fiskalne politike.

Teorijski jаvni dug predstаvljа ukupаn iznos obаvezа konsolidovаnog sektorа 

držаve u određenom trenutku i definiše se kаo kumulаtiv - zbir svih rаnijih budžetskih 

deficitа. Međutim, odgovor nа pitаnje štа obuhvаtа jаvni dug nije tаko jednostаvаn.

Jаvni sektor pored opšte držаve, čine i svа jаvnа nefinаnsijskа preduzećа i 

jаvne finаnsijske institucije.

a) Neposredno zаduživаnje predstаvljа direktаn jаvni dug.

b) Izdаvаnje gаrаncijа predstаvljа indirektnu obаvezu.

c) Međunаrodno   prihvаćen   koncept   jаvnog   dugа   je   bruto   dug   sektorа   opšte 

držаve, pа jаvni dug čini direktаn dug opšte držаve i аktivirаne gаrаncije opšte 

držаve.

Jаvni   dug   premа  Zаkonu   o   jаvnom   dugu   obuhvаtа  isključivo   direktni   i 

indirektni   dug   centrаlne   držаve   -   Republike   Srbije,   bez   drugih   nivoа  vlаsti. 

Istovremeno Zаkonom o budžetskom sistemu defisаno je dа dug opšteg nivoа držаve 

obuhvаtа  direktni dug opšteg nivoа  držаve i izdаte gаrаncije opšteg nivoа  držаve - 

indirektni dug, premа domаćim i strаnim poveriocimа.

1

MASTER RAD

ULOGA JAVNOG DUGA NA  PRIVREDNI RAST I RAZVOJ

Jаvni   dug   ne   obuhvаtа  zаkonske   obаveze   držаve   nа  određenа  plаćаnjа  u 

budućnosti - penzije, prаvа iz socijаlne zаštite, zdrаvstvenu zаštitu, iаko imа mišljenjа 

dа u jаvni dug trebа uključiti i sаdаšnju vrdnosti ovih implicitnih obаvezа.

Republika   Srbija   je   vrlo   specifična   mala   zemlja   u   kojoj   javni   dug 

ubrzano raste, faktori koji utiču na ovo su mnogobrojni. Period tranzicije kroz 

koji prolazi je daleko od gotovog, svet sesprema za novi talas svetske ekonomske 

krize   i   ekonomija Srbije   koja   je   izuzetno   zavisna   odstranih   faktora   je   među 

najugroženijim,   takođe   državna   aparatura   je   suviše   glomazna   ineefikasna, 

zakon o fiskalnoj politici se ne poštuje, država je izložena prekomerenom uvozu 

izaduživanju što dovodi u problem ravnotežu platnog bilansa.

Imajući sve ovo u vidu biće obrađeni segmenti javnog duga, ekonomsko - 

politički uticaj na javni dug i mogućnosti njegovog servisiranja.

Privredni razvoj može se posmatrati i kao privredni fenomen koji se dešava 

tokom   dugoh   vremenskih   perioda.   Osnovni   zadatak   koji   treba   da   reši   teorija 

privrednog razvoja je kako ubrzati taj proces, odnosno kako da nerazvijene zemlje 

uhvate priključak sa razvijenim zemljama sveta, a da pri tom ne naruše kratkoročnu 

ravnotežu.   Da   bi  se  dao   odgovor   na  ovo   pitanje  mora  se  izanalizirati   veliki  broj 

faktora   i   pojmova   kao   što   su:   faktori   koji   doprinose   privrednom   rastu   i   razvoju, 

savremene dugoročne strategije privrednog razvoja, definisanje politika podsticanja 

pojedinih elemenata koji pospešuju privredni razvoj, institucionalni mehanizami koji 

podstiču ili destimulišu razvoj itd.

Privredni   rast   je   uvećanje   realnog   bruto   društvenog   proizvoda   određene 

makroekonomije u odnosu na njegovu veličinu u prethodnom vreinenskom inlervalu.

Privredni   rast   predstavlja   povećanje   agregatne   ponude.

 

Privredni   rast   se 

kvantitativno izražava na najrazličitije načine a najčešće pomoću pokazatelja stope 

rasta bruto društvenog proizvoda,  nacionalnog dohotka, bruto društvenog proizvoda 

po   glavi   stanovnika,   nacionalnog   dohotka   po   glavi   stanovnika,   itd.   Posmatrano   u 

dugom   roku   pokazatelji   privrednog   rasta   govore   o   napredovanju   nacionalne 

ekonomije.

 

Privredni rast je rezultat rastuće efikasnosti upotrebe proizvodnih inputa.

Pojam   privrednog   rasta   je   uži   od   pojma   privrednog   razvoja.   Rast   je 

komponenta razvoja. On se bazira na krajnje simplificiranom proučavanju ekonomske 

dinamike   i   podrazumeva   vrlo   rigorozna   ograničenja.   Privredni   rast   je   proces 

povećanja realnog bruto drušlvenog proizvoda.

2

background image

MASTER RAD

ULOGA JAVNOG DUGA NA  PRIVREDNI RAST I RAZVOJ

U Zakonu o javnom dugu Republike Srbije nailazimo na sledeću definiciju 

javnog duga (pri čemu je dug „novčana obaveza ili obaveza otplaćivanja novčanog 

zaduživanja“). Dakle, javni dug jeste dug:

koji nastaje po osnovu ugovora koji zaključi Republika,

po osnovu hartija od vrednosti (državne hartije od vrednosti),

po   osnovu   ugovora,   odnosno   sporazuma  kojim  su   reprogramirane   obaveze 

koje   je   Republika   preuzela   po   ranije   zaključenim   ugovorima,   kao   i 

emitovanim hartijama od vrednosti po posebnim zakonima,

koji nastaje po osnovu date garancije Republike, ili po osnovu neposrednog 

preuzimanja   obaveze   u   svojstvu   dužnika   za   isplatu   duga   po   osnovu   date 

garancije, odnosno po osnovu kontragarancije koju daje Republika,

dug lokalne vlasti, kao i pravnih lica za koje je Republika dala garanciju;

U   zakonu   se   dalje   preciziraju   i   sledeći   pojmovi   kao   što   su   zaduživanje, 

garancija,   kontragarancije,   državne   hartije   od   vrednosti,   primarno   tržište,   strana 

valuta.

Tako, „zaduživanje jeste uzimanje kredita, odnosno zajmova (u daljem tekstu: 

kredit) i emitovanje državnih hartija od vrednosti za finansiranje budžetskog deficita i 

deficita   tekuće   likvidnosti,   za   refinansiranje   javnog   duga   i   za   finansiranje 

investicionih   projekata,   kao   i   davanje   garancija   i   kontragarancija;   garancija   jeste 

uslovna obaveza Republike da plati dospelu, a neizmirenu novčanu obavezu u slučaju 

ako lokalna vlast, odnosno pravno lice za koje je Republika dala garanciju ne izvrši 

plaćanje o roku dospeća; kontragarancija jeste garancija koju Republika daje državnoj 

zajednici Srbija i Crna Gora kada je državna zajednica Srbija i Crna Gora garant za 

izmirivanje   obaveza   po   ugovoru   o   kreditu   čija   se   sredstva   koriste   za   potrebe 

Republike   ili   za   druge   namene   u   Republici;   državne   hartije   od   vrednosti   jesu 

kratkoročne   i   dugoročne   hartije   od   vrednosti   koje   emituje   Republika;   finansijske 

institucije,   u   smislu   ovog   zakona,   jesu   banke,   društva   za   osiguranje,   brokersko-

dilerska društva, penzioni fondovi, investicioni fondovi i štedionice; primarno tržište 

jeste   tržište   na   kojem   se   vrši   inicijalna   prodaja   državnih   hartija   od   vrednosti, 

neposredno   ili   preko   posrednika;   strana   valuta   jeste   valuta   strane   države; 

privilegovana informacija jeste informacija koja nije dostupna javnosti, a značajna je 

4

MASTER RAD

ULOGA JAVNOG DUGA NA  PRIVREDNI RAST I RAZVOJ

za utvrđivanje cene državne hartije od vrednosti i čijim korišćenjem se može steći 

finansijska korist“.

1

Javni dug i ekonomski rast su dva su ključna pitanja koja se postavljaju u 

okviru ekonomske politike. Većina zemalja se početkom 80 - ih godina prošlog veka 

suočila s rastućim deficitima javnog sektora i rastućim javnim dugom. Tako na primer 

Nemačka,   90   -   ih   godina,   kao   najveća   ekonomija   u   okviru   Evropske   unije 

udvostručila odnos javnog duga i bruto društvenog proizvoda što je bilo posledica 

javnog finansiranja ujedinjenja Istočne i Zapadne Nemačke. U isto vreme i Japan je 

imao visoke deficite javnog sektora koji su finansirani rastućim zaduživanjem. Javni 

dug   Japana   više   je   nego   udvostručio   probijanje   u   BDP-u.   Stope   rasta   ove   dve 

ekonomije u vreme rasta javnog duga kontinuirano su opadale.

2

Razlika između javnog duga (general government debt) i duga javnog sektora 

(public sector debt) proističe iz različitih poimanja institucionalnih jedinica od kojih 

se država u celini i javni sektor sastoje. Zato je neophodno definisati jedinice koje 

čine sektor države u celini, kao i one koje su deo šire definisanog javnog sektora. 

Državu čine one institucionalne jedinice koje obezbeđuju robu i usluge za ličnu ili 

kolektivnu potrošnju pretežno na netržišnoj osnovi i koje vrše preraspodelu dohotka i 

bogatstva uz ostvarenje političkih obaveza i obavljanje uloge ekonomskog regulatora. 

Sektor države se sastoji od podsektora centralne, regionalne i lokalne vlasti i fondova 

socijalnog   osiguranja.   Javni   sektor,   pored   jedinica   države,   obuhvata   i   sve 

institucionalne jedinice koje jedinice države direktno ili indirektno kontrolišu, pa tako 

javni   sektor   čini   država   u   celini   i   sva   javna   nefinansijska   preduzeća   kao   i   javne 

finansijske institucije.

U  skladu   sa  tim,   javni  dug   obuhvata   samo   dug   jedinica  države   (domaći   i 

spoljni   dug   centralnog,   regionalnog   i   lokalnog   nivoa   države   i   fondova   socijalnog 

osiguranja),   dok   dug   javnog   sektora   obuhvata   dug   opšte   države,   dug   javnih 

nefinansijskih preduzeća i dug javnih finansijskih institucija.

3

1

 http://www.vin.bg.ac.rs/nv/Materijal/ZAKON%20o%20javnom%20dugu.pdf, 

2

 http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=362940, 

3

http://www.mogucasrbija.rs/files/20120707100055metodologija_javnog_duga.pdf,

5

background image

MASTER RAD

ULOGA JAVNOG DUGA NA  PRIVREDNI RAST I RAZVOJ

javnog tereta kroz vreme opravdava koristima koje buduće generacije imaju 

od   trošenja   sredstava   javnih   zajmova,   na   primer,   od   izgradnje   željeznice, 

autoputeva, energetskih objekata. 

1.3.Sličnost i razlike između javnog duga i poreza 

Javni   kredit   je   zasnovan   na   ugovaranju   između   države   kao   dužnika   i 

poverioca, ali se postupak ugovaranja razlikuje od postupka primenjenog kod običnih 

kredita.   Kod   običnog   kredita   -   svih   kredita   koji   nisu   javni,   poverilac   i   dužnik 

neposredno se dogovaraju i sporazumevaju o uslovima kredita (rok otplate, visine 

kamate i dr). Kod javnog kredita država jednostrano utvrđuje uslove kredita, oblike 

emisije i druge uslove. Poveriocu ostaje da te uslove prihvati ili da ih ne prihvati. Zato 

se   sa   pravnog   aspekta   javni   kredit   smatra   kao   ugovor   posebne   vrste,   ugovor   po 

pristupu.

5

 

Država procenjuje mogućnosti plasmana - tražnju obveznica javnog zajma i 

vodi računa da na tržištu hartija od vrednosti održi imidž perfektnog dužnika. Emisije 

javnog zajma su ogromne i obveznice javnog zajma igraju veliku ulogu u strukturi 

ponude i tražnje hartija od vrednosti na njihovom tržištu. One su unosan instrument 

kojim trguju vlasnici novca i kapitala i u koji investiraju svoja sredstva. 

Izuzetak  od  ugovorne  prirode  javnog  kredita je tzv.  obavezan  ili  prinudan 

državni zajam i poluobavezan državni zajam. Kod obaveznih zajmova upisnici zajma 

su dužni da upišu određeni iznos zajma, srazmerno njihovom dohotku ili imovini, pa 

ovi zajmovi imaju sličnost sa porezima. Ali, kako se tako upisani zajmovi vraćaju, 

njihov   karakter   je   sličan   zajmovima   koji   nisu   obavezni   -   prinudni.   Poluobavezni 

zajam   izjednačava   se   sa   takozvanim   patriotskim   javnim   zajmovima,   mada 

neopravdano. Razlog patriotskog javnog zajma treba da bude poverenje u ciljeve koji 

se zajmom  žele  ostvariti.  Zbog  toga nema  nikakvih  elemenata prinude.  Patriotski 

zajmovi su najčešći u slučaju potrebe prikupljanja sredstava za odbranu zemlje ili za 

otklanjanje posledica elementarnih nepogoda širih razmera i sl. 

Drugi element javnog kredita je protivnaknada, tj. povraćaj zajma. Dok se 

porez ne vraća obvezniku, dotle se zajam vraća upisniku.

6

  Od tog pravila postoje 

5

 Grgić, R. (2010): 

Menadžment javnih finansija – skripta

, Panevropski Univerzitet Aperion.str.63.

6

 Grgić, R. (2010): 

Menadžment javnih finansija – skripta

, Panevropski Univerzitet Aperion.str.63.

7

Želiš da pročitaš svih 72 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti