Uloga multinacionalnih kompanija u promicanju tehnološkog razvoja zemalja u tranziciji

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

UDK 339.97:330.341.1>(4-69)

Prof. dr. sc. Marina Dabi

ULOGA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U PROMICANJU

TEHNOLOŠKOG RAZVOJA ZEMALJA U TRANZICIJI

THE ROLE OF MNCS IN PROMOTING TECHNOLOGICAL

DEVELOPMENT OF TRANSITONAL COUNTRIES

SAŽETAK:

U današnjem izrazito konkurentnom okruženju tehnologija se promatra

kao klju

ni strateški

imbenik razvoja kapaciteta poduze

a i pozicioniranja u globalnom

okruženju. Globalizacija poslovanja dovela je i do promjena u odnosima izme

u multina-

cionalnih korporacija i doma

ih podružnica. Sa stajališta dinami

kih mogu

nosti analiziraju

imbenici koji utje

u na prijenos i primjenu tehnologija izme

u stranih multinacionalnih

korporacija (MNK) i podružnica u zemljama u tranziciji. Posebice je promatrana mogu

nost prihvata novih alata upravljanja uz podizanje nivoa vještina zaposlenika. Analiziraju
se

imbenici okoliša, mogu

nosti uspješnog usvajanja i prilagodba utjecajnih parametara.

Prijenos tehnologije promatra se kroz tri elementa: 1) želje i mogu

nosti MNC za prijenos

tehnologije, 2)

imbenike koji pospješuju ili ograni

avaju prijenos tehnologije u zemlje u

tranziciji te interakcija uvjeta okoline multinacionalne kompanije i zemlje doma

ina, 3)

spremnosti i sposobnosti za primanje i korištenje tehnologije u lokalnim podružnicama.

KLJU

NE RIJE

MNK, konkurentnost, prijenos tehnologije, mala i srednja po-

duze

a, zemlje u tranziciji, doma

a podružnica

ABSTRACT:

In today’s highly competitive business environment, technology is

viewed as a key strategic resource upon which a firm can develop global dynamic capabili-
ties. Globalization has changed the relationship between MNC and a local subsidiary. From
a dynamic capabilities perspective, we analysed factors that influence the transfer and im-
plementation of technology between MNCs and a local subsidiary in transitional countries.
A special prominence is given to the analysis of the possibility of acquisition of new mana-
gerial tools accompanied by the improvement of workers skills and knowledge. The envi-
ronmental factors, acquisition capacities and adaptation of influential parameters were
analyzed through three elements: 1) the willingness and capability of MNCs to transfer
technology, 2) facilitating and restricting factors for technology transfer to countries in
transition and the interaction of conditions of an MNC and a recipient country and 3)
willingness and capability of a local subsidiary to receive and apply technology.

KEY WORDS:

MNC, competitiveness, technology transfer, SME, transitional coun-

tries, local subsidiary

Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

1. UVOD

Dvadeset prvo stolje

e obilježeno je snažnim ekspanzijama novih tehnologija i znanja

na svjetskom tržištu. Državne politike i tržišne snage koordinirane su u ostvarivanju nacio-
nalnog interesa. Rezultati su vidljivi u pravilno definiranim trgovinskim politikama koje
predstavljaju razli

iti pristupi mjerama, instrumentima i institucijama s naglašenom držav-

nom intervencijom, ali u skladu s na

elima poštovanja na

ela tržišnog natjecanja. Prema

Fukayamiju (1995.) tehnologija pomaže proširiti globalni zagrljaj "liberalne demokracije" i
"gospodarskog liberalizma," a spojenih sudbinom prema kojoj ide cijelo

ovje

anstvo.

Distinktivni element Fukuyaminog objašnjenja globalnih odnosa leži u kombiniranoj ulozi
liberalne ekonomije i politike a u cilju zadovoljavanja ljudskih potreba, materijalnih ili
nematerijalnih. Mogu

nosti integriranja i uporabe tehnologije pozitivno koreliraju s ja

produktivnoš

u (Uhlenbruck i De Castro, 2000.; Gisselquist & Grether, 2000.), efikasnoš

strateških alijansi i prilagodbi (Dyer i Nobeoka, 2000.), podržavaju

i me

unarodnu ekspan-

ziju i globalne strategije (Ofer i Polterovich, 2000.; Dabi

i Poto

an, 2001.), te ostvaruju

konkurentne prednosti (Dyer i Hatch, 2006.).

U globalnoj znanosti, tehnologiji i inovacijama Europa bilježi stagnaciju od sredine

devedesetih godina prošlog stolje

a, za razliku od danas glavnih konkurenata, poput Ja-

pana, Kine i Južne Koreje. Nakon duge stagnacije ITPS izvještaj za 2005. god. daje nadu za
optimizam jer MNK u EU investiraju 5,3% ukupnog GDP-a u I& R. Osobito zabrinjava
niska i nedovoljna razina ulaganja poslovnog sektora. Nedavno objavljeni podatci Europske
komisije za europska istraživanja (2007.) pokazuju kako su razlike u industrijskoj strukturi
EU u usporedbi s USA glavni uzrok niskog nivoa ulaganja u istraživanje i razvoj poslovnog
sektora. EU ima slabiji sektor visoke tehnologije koji uobi

ajeno zahtijeva viši nivo I&R

ulaganja.

2. MNK KAO DETERMINANTA KONKURENTNOSTI

Interes za multinacionalne kompanije (MNK) u posljednje vrijeme naglo je porastao.

Prije dvadesetak godina 25% ukupnih transakcija koje su se odvijale u svijetu odvijale su se
unutar MNK (Radoševi

, 1993.). Posljednjih godina zna

enje MNK i širenje me

unarodne

proizvodnje pove

ava se na 40% prijelazom u novo tisu

lje

e (Lall, 2004.). Zna

enje i rast

multinacionalnih kompanija, kao jedan od glavnih

initelja u suvremenom globalnom gos-

podarskom poretku, dobro je osiguran svojom ulogom osiguravatelja tehnologije (Fried-
man, 2005.).

Multinacionalnu kompaniju

ini

"grupa ekonomskih jedinki koje neovisno o pravnom

obliku ili sektoru poslovanja djeluju u dvije ili više zemalja, i to u sustavu odlu

ivanja koji

omogu

ava da se uz pomo

jednog ili više centara odlu

ivanja vodi konkretna politika i

zajedni

ka strategija. Te su jedinke povezane vlasni

kim vezama ili na neki drugi na

in,

tako da jedna ili više njih mogu imati znatni utjecaj na poslovanje ostalih, osobito kad je
rije

o raspodjeli znanja, resursa i odgovornosti.

" (Commssion on Transnacional Corpora-

tions, 1983:12)

Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

cijskih ekonomskih imperativa omogu

uje koegzistenciju unutar državno usredoto

ene

konstrukcije. Ta sinteza je strateška prednost tehnološke paradigme.

Na po

etku devedesetih u svijetu je postojalo oko 37 tisu

a MNK s ukupno 170 tisu

afilijacija u inozemstvu. Prema podatcima UNCTAD-ovog programa za multinacionalne
kompanije 1998. u svijetu posluje 44,5 tisu

a MNK, broj njihovih afilijacija iznosi 276,7

tisu

a, a njihov broj se u 1999. penje na 500 tisu

Prema istraživanju Boston Consalting Grupe (2006.) inovativnost je rangirana u tri

najvažnija imperativa kod više od 70 % od 1070 anketiranih menadžera u najve

im svjets-

kim korporacijama. Štoviše, postotak izdvajanja za I&R u porastu je za više od 41% iz-
me

u 2005. i 2006. godine. (Mc Gregor, 2006.). UNCTAD-ova statistika (2003.) pokazuje

kako MNK intenzivno poja

avaju I&R aktivnosti u svojim podružnicama. Primjerice, udio

I&R podružnica 20 najve

ih švedskih MNK u porastu je s 22% u 1995. na 43% u 2003.

(ITPS, 2003.). U 2005.godini ukupna ulaganja u I&R vode

ih 1338 poduze

a iznosila su

364,3 milijarde € što je u odnosu na 2004.godinu porast od 7%. (ITPS, 2006.). Zanimljivo
je kako su po I&R ulaganjima najintenzivniji: GlaxoSmith Kline i Pfizer po 14,5%, Oracle
s 13% SAP s 12,8%; Nokia s 11,4% i Motorola s 10%. Po navedenim pokazateljima ove
EU kompanije priklju

ile su se vode

im ameri

kim unutar grane. Me

utim u top 10 I&R

ulaga

a u svijetu, pet su iz SAD-a, a samo tri iz EU, s napomenom kako kompanije iz

SAD-a zauzimaju prva tri mjesta na ljestvici (ITPS, 2006.).

Znakovito je kako najve

e kompanije najviše kapitala imaju u drugim zemljama. De-

set najve

ih imaju oko 49% sredstava i pogona u drugim zemljama. Pedeset najve

ih ima

41% svog kapitala u inozemstvu, a udio 100 najve

ih iznosi 38%. Pri tome 10 najve

61% proizvodnje prodaje u inozemstvu, a 100 najve

ih 48%. Svi ovi pokazatelji govore o

jakoj internacionalizaciji proizvodnje.

Dok kompanije mijenjaju svoju poziciju od godine do godine, lista sto najve

ih nije se

bitno promijenila od 1990. Europska unija, Japan i SAD su vlasnici 87 % navedenih prvih
100 MNK. Na listi Top 700 kompanija u EU, nema niti jedne kompanije iz RH. Kompanije
su rangirane prema kriteriju minimalnog iznosa ulaganja od € 4,7 milijuna za EU kompa-
nije i € 35 milijuna za ne-EU kompanije. U top 700 EU kompanija 2004. su i kompanije
koje posluju u Hrvatskoj:

Siemens

(Njema

ka; sektor electronic & electrical; rang 2 od 700;

ukupna ulaganja u I&R (ITPS, 2006.). 5063 milijuna €;

Glaxo Smith Kline

UK; sektor

Pharma & Biotech; rang 4 od 700; ukupna ulaganja u I&R 4010 M€;

Ericsson

Švedska;

sektor IT hardware; 11 od 700; ukupna ulaganja u I&R 2436 M€).

Prema nalazima u "Key figures 2007", nizak nivo privatnog ulaganja, uz razlike u

strukturi izvora financiranja istraživanja i razvoja poslovnog sektora, glavni je uzrok tome
zaostajanju. Razvoj multinacionalnih korporacija (MNK) s velikim naglaskom na interna-
cionalizaciju njihovih aktivnosti uzrok je poja

ane disperzije.

Sa stajališta dinami

kih mogu

nosti analiziraju se

imbenici koji utje

u na prijenos i

primjenu tehnologija izme

u stranih multinacionalnih korporacija (MNK) i podružnica u

zemljama u tranziciji. Posebice je promatrana mogu

nost prihvata novih alata upravljanja

uz podizanje nivoa vještina zaposlenika. Analiziraju se

imbenici okoliša, mogu

nosti us-

pješnog usvajanja i prilagodba utjecajnih parametara. Prijenos tehnologije promatra se u
odnosu na tri elementa: 1) želje i mogu

nosti MNC za prijenos tehnologije, 2)

imbenike

koji pospješuju ili ograni

uju prijenos tehnologije u zemlje u tranziciji te interakcija uvjeta

okoline multinacionalne kompanije i zemlje doma

ina, 3) spremnosti i sposobnosti za pri-

manje i korištenje tehnologije u lokalnim podružnicama. (Bennett, 1999.; Cuervo & Villa-
longa 2000.; Jeremy, 1992.; Willins, 1992.; Young & Lan, 1997.).