UNIVERZITET U TRAVNIKU
EKONOMIJA
POSLOVNA EKONOMIJA
Sociologija
ULOGA ŽENE U SAVREMENOM DRUŠTVU
Mentorica: Prof. Hamid Palalić Kandidat: Elvira Kešmer
Travnik , Decembar 2020.godine
SAŽETAK
U ovom radu bavim se deskripcijom i kritičkom analizom položaja žene spram različitih povijesnih
determinanti sa posebnim osvrtom na bosanskohercegovačko društvo i sociokonstruktivističku poziciju
bosanskohercegovačke žene. Položaj žena je stoga stvar društvene konstrukcije te na njega utječu
tradicija, religija, tržište rada, političke ideologije, društvena i kulturalna svijest, etc. U
bosanskohercegovačkom kontekstu djeluju i odnosi koji afirmiraju, negiraju ili pak neutralno stoje
spram činjenice da postoji društvena podređenost građanstva kao takvog, a unutar koncepta građanstva i
društvena podređenost same žene kao socijalnog aktera i kao integralnog dijela porodice, radne
organizacije, javne sfere, društvenog angažmana, etc. Tradicija i maskulinistički oblikovani odnosi moći
oduvijek su imalu važnu ulogu u kreiranju društvene pozicije i uloge žene („statusa-uloge“ žene u
društvu promatrano parsonsovski), pa takvi utjecaji postoje i danas u savremenom društvu.
Postjugoslovenski prostor i specifična pozicija Bosne i Hercegovine predstavljaju specifičan case study
za analizu i proučavanje ovih problema i pozicija koje su uveliko određene i činjenicama rata i njegovih
posljedica i traumatičnih iskustava. Nacionalizam je odrednica novog društvenog uređenja, koji svrstava
sve građane, a time i žene, u nacionalističke „torove“ bez prostora za javni angažman i povijesnu
revalorizaciju koja bi omogućila drukčiju kulturnu percepciju i konstrukciju društvene uloge žene. Ovaj
rad nastojat će rasvijetliti društvenu konstrukciju koja u postratnom i postsocijalističkom poretku ženu
određuje spram njenih nacionalnih i religijskih determinacija s jedne strane, te latentno afirmiraju
podređeni položaj s aspekta njene biologijske „ukotvljenosti“ u materinstvo i prokreaciju, te
kulturološku konstrukciju žene kao objekta dostupnog maskulinističkoj poziciji moći i dominacije.
1.0 Uvod
U prvom poglavlju rada, želim da detaljno opisem odnos između privatnog i javnog kao i ulogu
žene kroz različita historijska razdoblja, u kojima je prevladavalo patrijahalno uređenje društva.
Odnos javnog i privatnog podrazumjevao je dvije sfere koje se međusobno nisu mješala, žena je
ta kojoj pripada privatna sfera, dok je muškarac taj koji donosi odluke od javnog interesa. Takva
podjela unutar sfera, odnosno podjela na javno i privatno zadržava se sve do Drugog svijetskog
rata, kada skup okolnosti dovodi do toga da se žena probije na tržište rada na kojem se nastojala
zadržati. Ali tu ne prestaju problemi, na tržištu rada žene imaju manje prava od muškaraca što je
nažalost vidljivo i danas. Zbog složenog društveng uređenja koje smo dobili sa Dejtonskim
sporazumom, moje interesovanje posebno se fokusira na ženu u današnjem
bosanskohercegovačkom društvu, kao i na ulogu žene u bivšoj Jugoslaviji, analizirajući u kojoj
se mjeri položaj žene promjenio sa dolaskom demokratskog društva. Za potrebe svog rada
koristit ću i istraživanje, kako bi ovaj rad bio jedna reprezentativa cjelina.
1.1 Predmet i ciljevi rada
Rad je strukturalno podijeljen u dva dijela prvi dio teorijski bavi se problematikom društvene
konstrukcije i uloge žene kroz povijest, dok se drugi dio sastoji od empirijskog istaraživanja
kojem je cilj utvrdi u kojoj se mjeri normativni i legislativni aspekti koji referiraju na društvenu
poziciju žene u BiH ne štiti prava žena, posebno prava porodilja, te u kojoj mjeri u generalnom
simislu bosanskohercegovačka žena biva determinisana različitim situacijama koje dovode do
njene podređenosti ili neravnopravnog tretiranja i valorizacije njenih dostignuća i participacija
u društvu. Posebnu pažnju želim posvetititi društvenom uređenju u postdejtonskoj BiH, te u
kojoj mjeri nacinalizam utiče na poziciju žene u društvu i smislu općeg devalviranja čovjeka
kao takvog, a po implikaciji i žene kao majke i kao društvenog aktera.
Cilj istraživanja je odrediti društvenu ulogu žene u bosanskohercegovačkom društvu, sa naglaskom na
ulogu žene na tržištu rada i ostalim sferama koje se primarno odnose na civilno društvo. U tom smislu,
cilj rada usmjeren je na otkrivanje određenih društvenih mehanizama
5
Oduvijek je postojala razlika između javnog i privatnog, tako da situacija u polisu nije bila
drugačija, što se najbolje može vidjeti kod Aristotela koji je samu politiku određivao kroz odnos
javnog i privatnog. Žene su te koje se vežu za privatnu sferu, smatrajući je nesposobnom za
učešće u javnoj sferi i onom koja nema atribute racionalnog. Polis predstavlja jednakost
građana, ali pod pojmom građani se misli na slodobne i dobno zrele muškarce, koji su jedini
imali pravo da učestvuju u javnom, odnosno u političkom životu u kojem se donose odluke od
općeg interesa.
„Ipak, i pored vrednosnog prvenstva koje Aristotel daje javnoj nad privatnom sferom, to ne
znači da je prva moguća bez druge. Nužnost je neumoljiva, a količina slobode meri se
sposobnošću da se egzistencija odredi nezavisno od gvozdenog žrvnja nužnosti. Sloboda
građanina, glave porodice i vlasnika doma, utemeljena je u neslobodi žene, djece i robova; bez
strogo utvrđenih odnosa dominacije, sam život i njegovo održanje bili bi ugroženi. Aristotelovo
određenje, razlikovanje i razdvajanje javnog-političkog i privatnog nije, međutim, u potpunosti
odgovaralo stvarnosti grčkog polisa. Ipak, Aristotel je jasno istakao osnovnu tezu: žene su po
svojoj suštini privatna, muškarci politička bića. Ovakva karakterizacija rodnih uloga opstaće i
nakon odbacivanja same Aristotelove koncepcije političkog.“ (Zaharijević, 2008, 369)
Privatna sfera oduvijek je podrazumijevala porodicu, a javna sfera društveni život,
komunikaciju sa drugim ljudima, donošenje odluka od opšteg interesa. Muškarci su kao
slobodna bića ta koja su bila prisutna u obje sfere.
„U nespojivom dualizmu za Platona i Aristotela postoji javni muškarac i privatna žena – žene su
najveća slabost demokracije, kao osobe u privatnosti osuđene su na prezir i nepoštovanje, a polis
se uzdiže na račun kućanstva. Biti političan značilo je postići najvišu mogućnost ljudskog
postojanja, jer živjeti potpuno privatni život značilo je prije svega biti lišen stvari koje su bitne
za istinski ljudski život.“ ( Škrlec, 266)
U srednjem vijeku odnos javnog i privatnog počinje da se razumije drugačije od mišljenja koje je bilo
zastupljeno u polisu. Pod javnim se ne podrazumijeva samo politika, već se sada to polje počinje širiti, te
se uključuje i ekonomija, što dovodi do toga da se sada ove dvije sfere javno i privatno počinju
međusobno mješati. Sada ne postoji jasna linija koja razdvaja ove dvije sfere, kao što je to bio slučaj u
polisu. U srednjem vijeku dolazi do širenja gradskih sredina i pojave manufakture što omogućava
muškarcima da ostanu u javnoj sferi, obavljajući
7
