Husein Aljkanović
Internacionalni univerzitet Travnik
[email protected]
UMIJEĆE KORIŠTENJA TRANZICIJSKI ŠANSI ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA SA
POSEBNIM OSVRTOM NA BIH
THE ART OF THE USE OF TRANSITION OPPORTUNITIES WESTERN BALKANS
COUNTRIES WITH SPECIAL ATTENTION TO BIH
SAŽETAK
Poželjlni tranzicioni i ekološki ciljevi ( rast BDP, rast uposlenosti i čist zrak, čista voda i
nezagađena zemlja) limitirani su nizom pitanja kao što su:
-
koliko smo spremni platiti da dođemo do tog cilja?
-
dali znamo kolika je cijena nepoštivanja prirodnog okoliša?
Odgovore na ova dva postavljena pitanja daju: pristalice filozofija: oskudnosti, izobiljnosti i
neutralnosti. Kod pristaša oskudnosti postoji stanovište opreznosti koje je puno određenih
ograničenja i opasnosti, da ljudske aktivnosti ne izmaknu kontroli te tako iste ne unište složene
ekosisteme. Tako neplanirane posljedice mogu navladati ljudsku moć i brana ekojedinstva može
pući te nas preplaviti olujno eko more. Pristaše ovog stanovišta polaze od toga: mnogi će se
zemljini vitalni izvori uskoro iscrpiti, zemljina atmosferska hemija je pogoršana, a ljudska
populacija naglo raste, prirodni eko sistemi nepovratno se uništavaju. Pristaše ove filozofije sada
sebi postavljaju pitanje: Da li je čovječanstvo sklono samouništenju? Kratak odgovor na ovo pitanje
je. Ljudska rasa mora prakticirati „održiv privredni rast i ista se mora naučiti živjeti u granicama
skromnih prirodnih bogatstava, u protivnom trpit ćemo strašne i nepopravljive posljedice.
Nasuprot ovih pristaša, pristaše filozofije izobilja trvde da smo još daleko od iscrpljivanja prirodnih
bogatstava i tehničko tehnoloških mogućnosti. Po njihovom stanovištu možemo s veseljem
očekivati beskrajan ekonomski rast i rastući životni standard, a ljudska populacija će znati uspješno
se suprostaviti ovim prijetnjama i nositi sa problemima okoliša. Pristaše ove filozofije polaze sa
stanovišta da su: tehnologija, ekonomski rast i tržišni zakoni naši spasioci, a ne neprijatleji. Po
filozofiji ovih pristaša fosilni izvori energije će se zamjenjivati obnovljivim izvorima energije.
Neutralci se nalaze između jednih i drugih pristaša i isti konstatuju da ljudi vjekovima nasrću na
okoliš počev od pračovjeka pa do danas.
Ključne riječi: tranzicija, ekonomski i ekološki pogledi, jedinstvo ekološke i ekonomske
politike, budućnost koja zbunjuje.
ABSTRACT
Preferred transition and environmental objectives (GDP growth, employment growth and clean air,
clean water and unpolluted land) are limited by a series of questions such as:
- How many are willing to pay to get to this goal?
- Do we know what the price of non-compliance of the natural environment?
The answers to these two questions give the proponents of philosophy: scarcity, izobiljnosti and
neutrality. For supporters of scarcity there is the view that prudence is a lot of certain limitations
and dangers, that human activities do not get out of control and so these do not destroy the complex
ecosystems. So unintended consequences can navladati human power and ekojedinstva dams could
burst and overwhelm us eco stormy sea. Supporters of this point of departing from it: many of the
earth will soon deplete vital resources, Earth's atmospheric chemistry is worse, and the human
population is rapidly growing, natural eco-systems are destroyed irreversibly. Supporters of this
philosophy now ask themselves a question: Is humanity prone to self-destruction? The short answer
to this question is. The human race has to practice "sustainable economic growth and the same must
learn to live within the limits of modest natural resources, otherwise we will suffer a terrible and
irreparable consequences.
In contrast to these supporters, supporters of the philosophy of abundance alleges that we are still
far from the exhaustion of natural resources and the technical and technological possibilities. In
their viewpoint, we can happily expect endless economic growth and rising living standards, and the
human population will be able to successfully oppose these threats and deal with environmental
problems. Supporters of this philosophy depart from the point that: technology, economic growth
and market laws are our saviors, not neprijatleji. According to the philosophy of the supporters of
fossil energy sources will be replaced by renewable energy sources.
Neutrals are among each other's supporters and the same state that for centuries people attack the
environment, starting from early man to the present day.
Key words: transition, economic and environmental views, unity of environmental and
economic policy, the future of which is confusing.
Grafikon 1.
Povećava li se zagađenje sa ekonomskim rastom?
Empirijske studije pokazuju da zagađenje prati obrnutu U-krivulju kako dohoci rastu. Kod niskog
nivoa dohotka u tački A, primitivna poljoprivreda stvara mala zagađenja, zatim u početnim etapama
razvoja, rast teških industrija bez nadzora zagađenja dovodi do većeg zagađenja po glavi stanovnika
u tački B. Konačno zagađenje se umanjuje kad dođe do okretanja od industrije i usmjeravanja
prema uslugama u razvijenim zemljama – zagađenje pada u C.
Na osnovu ovog grafikona možemo donijeti sledeće zaključke: kako BDP raste tako i raste ekološka
zagađenost do određenog nivoa, a nakon toga i promjene industrijske svijesti dolazi do naglog
porasta BDP ali ekološka per cepito opada. Kod ove zakonitosti imamo određene manjkavosti:
traže se druga ekološka utočišta za prljavu tehnologiju i izvoz industrijskog prljavog otpada, koji se
izvozi u druge zemlje.
Pomoću grafikona 1.1. upoznat ćemo kako su se smanjivale određene količine zagađenosti sa
rastom BDP per cepito od 1920 do 2014 godine
Grafikon 1.1.
Zagađenje po jedinici proizvodnje dostiglo je naj veću tačku u prvoj polovici 20 vijeka, a nakon
toga je naglo opadalo. Ekonomija industrijsko razvijenih zemalja, trenutno se nalazi u području sa
negativnim nagibom između B i C na grafikonu 1.
Uzrok pada zagađenosti naših posmatranih zemalja je deindustrijalizacija tj, zamjena teške i prljave
industrije sa uslužnom djelatnošću i razvojem IT industrije i izvozom elektronskog otpada iz
posmatranih zemalja u druge zemlje dovodi do smanjenja ekološke zagađenosti Per cepito.
PRIRODNA BOGATSTVA I ALTERNATIVE KORIŠTENJA PRIRODNIH
BOGATSTAVA
Rastom tehničko tehnološkog napretka dolazi do sve manjeg učešća prirodnih bogastava u BDP, tj.
kako tehničko tehnološki napredak raste tako utrošak prirodnih bogastava opada a BDP sa rastom
tehnološkog napretka raste,
TTN
UPB
BDP
Gdje nam je:
-
TTN = tehničko tehnološki napredak,
-
UPB = utrošak prirodnog bogastva,
-
BDP = bruto društveni proizvod
ali neozbiljno bi bilo sada tvrditi da prirodna bogastva nisu bitna za ekonomski rast. Isto tako,
poznato nam je da su ne obnovljiva prirodna bogastva podložna svom iscrpljenju ili nestanku.
Prije nestanka prirodnih bogastava ili ubrzanje njihove iscrpljenosti ili nestanka uočavamo da se
treba što prije posvetiti iznalasku supstituta prirodnih bogastava, kao što je slučaj (fosilnih goriva)
sa obnovljivim izvorima energije.
U dosadašnjoj istoriji trošenja neobnovljivih izvora energije dolazimo do spoznaje, da ništa ne može
tako brzo unerediti ili osiromašiti modernu industriju i ekonomiju kao ubrzano iscrpljivanje fosilnih
energetskih goriva. Sa sve većim utroškom fosilnih energetskih goriva ekološka ugroženost raste,
pa tako dobijamo sledeći lanac:
BDP
UFG EUR
Gdje nam je:
-
BDP = bruto društveni proizvod
-
UFG – utrošak fosilnih goriva
-
EUR – energetska ugroženost
U ekonomsko razvijenim zemljama oko90% energetske potrošnje otpada na neobnovljive ili fosilne
izvore energije, a onisu količinski ograničeni i neoblnovljiva prirodna bogastva.
