SVEUČILIŠTE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU
Emil Hilje
UMJETNOST ROMANIKE I GOTIKE
(skripta)
Zadar, 1999.
1
PREDGOVOR
Ova skripta namijenjena su studentima povijesti umjetnosti, s ciljem da olakšaju
snalaženje u građi iz predmeta Umjetnost romanike i gotike. Naime, literatura za rad
velikim je dijelom teško dostupna, pisana raznim jezicima, te često preobimna u odnosu na
zadani program. Ova skripta nisu literatura za ispit i ne mogu poslužiti kao nadomjestak za
literaturu, već kao svojevrstan vodič u kojem je odnos prema građi ujednačen i orijentiran
prema najznačajnijim umjetnicima i spomenicima. Predviđeno je da studenti tijekom
samostalnog rada nadopunjuju i nadograđuju spoznaje o djelima romaničke i gotičke
umjetnosti, o kojima skripta donose tek osnovne naznake i elementarnu faktografiju, te da
sintezom tih spoznaja ostvare kvalitetan uvid u umjetnička kretanja u Europi i Hrvatskoj u
vrijeme razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
Pristup ilustracijama najbolje je izvesti uz pomoć programa ACDSee. Ukoliko ga ne
posjedujete na svom računalu, na CD-u 1 nalazi se demo verzija, koju možete instalirati i
koristiti u prvo vrijeme. I pisani dio i ilustracije dopušteno je printati, mijenjati, kopirati,
proširivati i sažimati, u skladu s potrebama korisnika.
2
POVIJESNI UVJETI
- Prostor: Ustrojstvo europskog prostora u srednjem je vijeku bitno različito od današnjeg
političkog ustrojstva. Neke karakteristične regije danas su podijeljene između tri ili
četiri države, no zbog praktičnih ćemo se razloga pokušati što je više moguće držati
današnjeg ustrojstva.
- Povećanje populacije: Stanovništvo Zapadne Europe udvostručilo se između 10. i 14.
stoljeća. Od 14,7 milijuna oko 600. godine, broj je stanovnika do 950. godine
narastao na 22,6 milijuna, a do 1348. godine (prije velike kuge) na 54,4 milijuna
(prema J. C. Russellu).
- Razvoj gradova: Od desetog stoljeća nadalje nekadašnja će se naselja sve više oslobađati
tutorstva feudalne gospode, a nova naselja, koja se osnivaju pod pokroviteljstvom
feudalaca, dobivaju povlastice i prava koja privlače stalne grupe obrtnika i trgovaca.
Slobodni je grad uživao pravnu i vojničku sigurnost (zidine više ne štite samo
zamkove nego i gradove), te je okupljao najsposobniji dio pučanstva. Borbom,
cjenkanjem, a osobito novcem, gradovi su vremenom stjecali pravo da održavaju
redovite sajmove, potpadaju pod posebni tržišni zakon, pravo da kuju novac i
utvrđuju mjere i utege, da im se sudi u lokalnom sudu po lokalnim propisima
(gradski statuti), te konačno, i da nose oružje. Slobodni je grad bio izvor bogatstva,
koje su feudalni gospodari znali dobro iskoristiti, ali je ujedno samopouzdanje i
nezavisnost ljudi koji su se okupljali u komuni predstavljalo prijetnju cijelokupnom
feudalnom režimu.
- Benediktinci: Samostanski red koji slijedi pravila redovničkog života što ih je sastavio Sv.
Benedikt (480-543.) za opatiju u Monte Cassinu (528.), čime je stvorio novi,
"zapadni" oblik samostanskog života, te ubrzo postao uzor za brojne europske
redovnike i redovnice, koji podižu samostane u pravilu izvan gradova, kao središta
nekog posjeda. Od 10. stoljeća samostani se počinju udruživati u kongregacije
(Cluny 910., kamaldulci 1012., vallombrozi 1040., cisterciti 1098., silvestrani 1231.,
celestini 1244., olivetanci 1319.) s tendencijama strožeg centralizma, osobito u
slučaju Clunya, koji je potkraj 11. stoljeća postao stvarno, idejno i organizacijsko
središte čitave "monarhije redovnika", okupljenih u nekoliko stotina samostana.
Stalna koncentracija materijalnih dobara, stjecanje niza posebnih privilegija unutar
feudalnog društva, kao i posebnog položaja unutar same crkvene organizacije
(nezavisnost u odnosu na biskupe) omogućili su im zauzimanje jednog od
najistaknutijih mjesta u cjelokupnom životu srednjovjekovne Europe.
4
- Hodočasnici: Pokloničko putovanje do određenog mjesta iz religioznih motiva postalo je u
srednjem vijeku moćno sredstvo pokajanja i iskupljenja grijeha. Tri su važna
odredišta - "Sveti grob" u Jeruzalemu, grobovi apostolskih prvaka u Rimu i grob Sv.
Jakova u Santiago de Compostela. Hadočašća se odvijaju ili kao organizirani pohodi
ili kao pojedinačna putovanja, najčešće dugotrajna, a odvijaju se ustaljenim pravcima
na kojima lokalna prošteništa (benediktinske i katedralne crkve) postaju etape
putovanja.
- Križari: Ideal ponovnog osvajanja zemaljskog Jeruzalema (oslobođenje "Svetog groba" iz
ruku nevjernika), ostvarivan je u nizu pokreta od 11. do 13. stoljeća, u kojima se
miješaju vjerski polet, demografski porast i poziv na pljačku.
5
- Polukružni lukovi: Nizovi polukružnih lukova najpostojaniji su element romaničke
arhitekture. Susrećemo ih na portalima, prozorima (monofore, bifore, trifore,
kvadrifore, heksafore), u kolonadama koje odvajaju brodove, te prostor apside od
deambulatorija, trijumfalnom luku, pojasnicama svodova, galerijama, slijepim
arkadama koje raščlanjuju vanjštinu, te nizovima slijepih arkadica koje prate korniže
i zabate.
7
