Kozmetologija
Upotreba kozmetike kroz
vrijeme
STUDENT MENTOR
Dijana Rudović 122/10 Doc. dr sc. Svetlana Goločorbin-Kon
Tijana Delić 139/10
PODGORICA 2013/2014
2
Kozmetologija Upotreba kozmetike kroz vrijeme
2
PREDGOVOR
Kroz naš seminarski rad upoznaćemo se sa razvojem kozmetologije od njenog početka,
prvih dokaza pronađenih na Papyrus-u Ebers-u u Egiptu, pa kroz istoriju upotrebe kozmetike u
Grčkoj, Rimu, Orijentu sve do današnjih dana. Ovaj rad predstavlja sintezu saznanja o upotrebi
preparata za njegu pronađenih na relevantnim sajtovima i elektronskim verzijama knjiga o
kozmetologiji.
I sami smo svjesni da je kozmetika sastavni dio naših života, i da je zbog tog uticaja
neophodno njeno proučavanje. Kozmetika je mnogo napredovala, od prvobitne upotrebe
toksičnih sastojaka kao što su olovo, arsen i živa u preparatima za njegu lica pa sve do današnjih
preparata koji su dobro klinički ispitani, bezbjedni i pomažu da se približimo današnjem idealu
ljepote.
4
Kozmetologija Upotreba kozmetike kroz vrijeme
4
Sažetak
Cilj našeg seminarskog rada je da ukažemo na neophodnost kozmetike i istovremeno na
njen uticaj na naš organizam. Kao i ljekoviti preparati kozmetika ima svoje dobre i loše strane.
Od kad postoji ljudska taština postoji i želja za uljepšavanjem.U prošlosti su arsen, olovo i živa
bili neizostavni sastojci kozmetičkih preparata, pa su ljudi često plaćali visoku cijenu za dobar
izgled. Važno je istaći da i danas postoje falsifikati kozmetičkih preparata koji donose više štete
nego koristi, izazivajući alergijske reakcije i mijenjajući fiziološka svojstva humanog organizma.
Sa početkom industrijske proizvodnje, otvaranjem prvih velikih kompanija kao što su Palmolive,
L’Oreal, Vichy, Schwarzkopf počela su i klinička ispitivanja kozmetičkih preparata a 1976.
godine javila se potreba za uvođenjem Kozmetičke directive (KD) 76/768/EEC.
5
Kozmetologija Upotreba kozmetike kroz vrijeme
5
Uvod
Čovjekova želja za unapređenjem i uopšte mijenjanjem fizičkog izgleda seže daleko u
prošlost. Prve naznake o ukrašavanju javljaju se kod primitivnih plemena koja smatraju lijepim
tetoviranje tijela i lica i premazivanje kože bojama. Kasnije, u antičkim zemljama težilo se
postizanju što prirodnijeg izgleda i prikrivanju nedostataka a isticanju svega lijepoga na čovjeku.
Tek se krajem šesnaestog vijeka javlja i interesovanje za otkrivanje i uklanjanje uzročnika
promjena koje narušavaju fizički izgled.
Kozmetika kao multidisciplinarna nauka neraskidivo je kroz istoriju bila povezana sa
razvojem medicine, hemije, biologije, farmacije, fiziologije i sociologije. U najranijim počecima
bila je povezana sa religijskim ritualima, što se može vidjeti na pećinskim crtežima pračovjeka.
Arheološka, antropološka i etnološka istraživanja pokazuju da je upotreba eteričnih ulja
i masti pri vjerskim obredima bila proširena na područjima drevne Kine, Egipta, Grčke i Indije.
Kozmetologija i medicina su dugo bile jedinstene, smatra se da su počele da se
razdvajaju tek u četrnaestom vijeku, ni danas se ne može povući jasna granica između ove dvije
oblasti.
Danas se pod pojmom kozmetika obuhvataju tehnike čišćenja, njege, zaštite, mirisanja i
ukrašavanja svih dijelova tijela sa ciljem da se što duže očuva lijepim i istakne sve što je na osobi
lijepo a istovremeno da se prikriju prirodni nedostaci.
7
Kozmetologija Upotreba kozmetike kroz vrijeme
7
Drevni Egipćani su pridavali značaj njezi kose. Žene i muškarci su nosili perike
napravljene od ljudske kose u svečanim prilikama ali su istovremeno njegovali i prirodnu kosu.
Za njegu kose koristili su mješavine raznih ulja, pretežno ricinusovog, i biljnih ostataka.
Pronađene su tegle čiji je sadržaj sličan losionima za učvršćivanje kose koji su sadržali
mješavinu pčelinjeg voska i smole. Ovakvi preparati su obično korišćeni za riješavanje problema
kao što su ćelavost i sijeda kosa. Da bi spriječili pojavu sijedih vlasi, Egipćani su kuvali krv
crnog vola ili teleta u ulju, takođe su nanosili mast dobijenu miješanjem smrvljenog crnog roga
gazele sa uljem. Daleko efikasnija je bila mast napravljena od bobica kleke i još dvije biljke koje
su miješane i zagrijavane u ulju. Adstrigentna svojstva kleke u ovom preparatu su stimulisala
kožu glave. Ukoliko je ćelavost nastupila nakon neke bolesti, pokušavali su da oporave kosu i
stimulišu njen rast tako što su glavu mazali sjeckanom salatom i uljem jele.
U toalentnim kovčežićima i muškarci i žene su imali brijač za uklanjanje dlačica, iako
su ponekad koristili različite kreme za depilaciju. Jedna takva krema se sastojala od prokuvanih,
zdrobljenih ptičjih kostiju, pomješanih sa balegom, uljem, sokom od egipatske smokve, gume i
krastavca. Dobijena mješavina se zagrijavala i nanosila na dlačice da bi se nakon hlađenja
skidala zajedno sa adheriranim dlačicama.
Navodno uspješan lijek za tretman bora se sastojao od: gume tamjana, voska, svježeg
ulja moringa, trave rogoza, fino usitnjenih i izmješanih sa fermentisanim biljnim sokom,
primjenjivao se jednom dnevno. Smatralo se da i mnogo jednostavniji lijek od gume, koji se
nanosio na lice nakon čišćenja, ima sličan efekat. Za tretman opekotina je korišćena specijalna
mast napravljena od crvenog okera i kohla pomiješanih sa sokom egipatske smokve. Alternativni
tretman je bio zavoj od rogača i meda ili mast napravljena od tamjana i meda.
Kao bazu, u većini kozmetičkih preparata su koristili ulje. Ova ulja su miješana sa
organskim i neorganskim supstancama, takve mješavine su služile kao pigmenti. Najbolje ulje je
dobijano presovanjem ploda Balanites Aegyptiaca. Behen, ulje od moringa oraha, i vrsta ulja od
badema su takođe korišćeni.
Egipćani su voljeli da ističu bademasti oblik očiju. Zbog toga je kohl, u srednje-
istočnim zemljama, bio prvi izbor kada se radilo o šminkanju očiju, osim u estetske svrhe
koristio za prevenciju očnih infekcija. U drevnom Egiptu se zelena boja za oči dobijala
