Sadržaj:

Uvod
Primjena robota u vojsci
Robotiziovana vozila koja su trenutno u upotrebi

Bespilotne letjelice

General Atomics Predator (RQ-1 / MQ-1 / MQ-9)--

Global Hawk

Izviđačke bespilotne letjelice u urbanom okruženju

Robotizovana kopnena vozila 
Nčin djelovanja terorističkih organizacija i korištenje novih tehnologija i robota u borbi protiv 
njih 

Talon

SWORDS

DOK-ING MV-4,  MV-10 

Mikro- roboti u policijskim agencijama

Throwbot XT

iRobot 110 “FirstLook

Roboti koji se koriste na vodenim površinama
Robotizovani brodovi 

High Seas Protector

Robotizovane ronilice

Talisman

Literatura

1

UVOD

Razvojem civilizacije i tokom ljudske historije čovjek je uvjek tražio i pronalazio način kako 

da sebi olakša svakodnevne poslove. Bilo je samo pitanje vremena kada će se pojaviti strojevi 

koji će te poslove obavljati umjesto čovjeka. Historija robota je vrlo duga i neki oblici datiraju 

još od 270 godine prije nove ere kada je   Ctesibius Grčki inovator napravio vodeni sat sa 

pokretnim djelovima. Takođe 1495 Leonardo da Vinci  je dizajnirao mehaničkog čovjeka koji 

je   mogao   ustati   i   sjesti,   a   pored   toga   je   imao   i   druge   slične   dizajne   od   kojih   neke   nije 

realizirao.

Industrijska revolucija je najviše doprinjela razvoju robota. I njihova najveća primjena je u 

industriji   gdje   su   ubrzali   proizvodnju   i   povećali   profit   kompanija.   Danas   je   primjena 

robotizirane   opreme   u   industriji   sve   veća   i   vrlo   efikasno   obavljaju   poslove   za   koje   su 

predviđeni, jer jedan robot može zamjeniti na desetine ljudi. Ovi roboti su programirani da 

obavljaju poslove bez pomoći ljudi.

Sada je njihova primjena  proširena i primjenjuju se u medicini, vojsci, policiji, industriji.. pa 

čak i u istraživanju svemira npr roveri koji su poslani na mars da istraže ima li na njemu 

ikakvog oblika života. Njihova najveća svrha je prepoznata u teškim i opasnim poslovima koji 

mogu ugroziti ljudsko zdravlje ili život, jer su roboti zamjenjivi za razliku od čovjeka.

Postoje razne vrste robota i prave se u svim oblicima i veličinama. Svrha svake vrste robota je 

projektirana za obavljanje određene vrste poslova. Različite vrste robota su dizajnirani za rad 

na način koji pomaže naš svakodnevni život.

Podjela po njihovoj primjeni:

Industrijski roboti su roboti koji se koriste u industrijskoj proizvodnji. Obično su to 

roboti   sa   artikuliranim   rukama   posebno   razvijene   za   takve   aplikacije   kao   što   su 

zavarivanje, rukovanje materijalom i drugi poslovi.

Robot spasioc je ono što mu ime sugerira. Ove vrste robota pomaže u   spašavanju 

radnika. Primjeri situacija u kojima se mogu koristiti su spašavanje taoca, i ekspozije, 

urbane   akcije,   itd.   Prednost   koju   roboti   imaju   su   što   nemaju   vlastite   potrebe   ne 

osjećaju   umor,   strah   nemaju   ptrebe   za   snom   i   mogu   pristupiti   mjestima   koja   su 

ljudima nepristupačna.

background image

3

Primjena robota u vojsci

Roboti u vojsci imaju veću primjenu nego u drugim agencijama poput policije zbog toga ću 
veću pažnju obratit njihovoj primjeni u vojsci. Njihova veća primjena u vojsci je iz razloga 
što vojska za razliku od polocije raspolaže većim finansijama i ovu vrstu robota koja se koristi 
u sigurnosne svrhe prave vojne kompanije. Neki od robota koji su pravljeni za vojne svrhe 
kada se pokažu efikasnima počnu se primjenjuvat i u drugim srodnim područjima. 

Uporaba   robota   u   ratovanju   iako   zvuči   kao   naučna   fantastika,   se   istražuje   kao   moguće 
sredstvo ratovanja u budućnosti. Već nekoliko vojnih robota razvijeni su od strane raznih 
vojski.   Neki   vjeruju   da   će   se   u   budućnosti     modernog   ratovanja   borit   automatiziranim 
sistemima naoružanja.

Vojni roboti datiraju od   Drugog svjetskog rata i hladnog rata. U Drugom svjetskom ratu 
Njemci su koristili robota Golijata (Leichter Ladungsträger Golijata ). 
Krajem 1940, nakon pronalaska prototip minijaturnog vozila sa gusjenicama razvijenog od 
strane francuskog dizajnera vozila Adolpha Kégressea, Njemci su napravili  slično vozilo u 
svrhu nošenja  najmanje 50 kg eksploziva. 
Razvili su vozilo Golijat koje je radilo na principu daljinskog upravljanja. Ovaj gusjeničar bio 
je oko 1,2 m dug, 0,6 m širok i 0,30 m visok. Mogao je nositi od 75-100 kilograma eksploziva 
koji je bio smješten u njemu, a bio je namijenjen za korištenje u  različite namjene, kao što su  
uništavanje tenkova, rovova pješadije i rušenje zgrada i mostova.

4

Vozilo je upravljao na  daljinu putem džojstika. Upravljačka kutija je priključena na Golijata 
kablom spojen na stražnji   dio vozila koji je služio za napajanje električnog motora koji je 
imala   ova   verzija.   Korišten   je   trožilni   kabal   od   650m,   2   voda   su   korištena   za   pogon   i 
upravljanje a treći za aktiviranje eksploziva. Svaki Golijat bio je namijenjen da se digne u 
zrak zajedno sa svojom metom. 
Raniji modeli koristili su električne motore za pogon, ali pošto su ovi motori bili skupi i teže 
ih je bilo popravit, kasniji modeli su koristili jednostavnije i pouzdanije benzinske motore. 

Od   proljeća   1942   godine   Golijat   se   koristio   na   svim   frontovima.     Najviše   se   koristio   u 
Varšavskom ustanku 1944, Wehrmachta i SS jedinice su raspoređene kako bi slomili otpor 
Poljaka. Pošto su poljaci imali malo protuoklopnog oružja sjekli bi kablove Golijatu kako ne 
bi stigao do odredišta i uništio željeni cilj.
Iako   je   proizvedeno   7.564   Goliata   za   jednokratnu   uporabu   ovo   oružje   se   nije   smatralo 
uspješnim   s   obzirom   na   visoku   cijenu   vozila,   male   brzine   sa   nešto   više   od     9,5   km/h, 
ranjivosti komandnog kabla i samog vozila zbog malog oklopa.
Međutim, Golijat je pomogao postaviti temelje za napredak robotizovanih vozila na daljinsko 
upravljanje.

Robotizirana vozila koja su trenutno u upotrebi

Bespilotne  letjelice

Od svih vrsta robotiziranih ili automatiziranih vozila koja se koriste u vojne svrhe najviše 
pažnje se pridaje bespilotnim letjelicama. Bespilotnim letjelicama se pridaje posebna pažnja 
iz više razloga. Za razvoj i proizvodnju ove kategorije robotizovane opreme potrebna su 
velika   finansijska   sredstva,   kao   i   za   njihovo   korištenje   i   održavanje.   Da   bi   neko   mogao 
upravljati ovim letjelicama potrebno je da ima   vještine za koje su potrebne godine obuke, 
treninga i usavršavanja. 
Pored svih ovih i mnogih drugih troškova koj su potrebni za posjedovanje ovih letjelica ipak 
su se pokazale isplativim i korisnim u modernom ratovanju. 
Danas u svjetu je prisutno više kategorija bespilotnih letjelica koje su pravljene za različite 
namjene, tako da postoje letjelice za: špijuniranje, izviđanje, transport sredstava i letjelice za 
napad. 

 

Izvidničke bespilotne letjelice pokazale su se najučinkovitijim sistemom, gotovo idealnom 
kombinacijom cijene i učinkovitosti. 
Zahvaljujući razvoju širokog spektra, od ultralakih koje polijeću iz ruke do onih ultrateških 
koje mogu obletjeti Zemlju bez slijetanja, izvidničke bespilotne letjelice za manje od jednog 
desetljeća postale su nezamjenjivi dio svake savremene vojske.

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti