Upotreba sredstava za zaprečavanje
FAKULTET ZA PRAVNE I POSLOVNE STUDIJE DR LAZAR VRKATIĆ
NOVI SAD
Studijska grupa:
Bezbednost i kriminalistika
PREDMET
-
JAVNA BEZBEDNOST -
-
UPOTREBA SREDSTAVA ZA
ZAPREČAVANJE
-
SEMINARSKI RAD
-
Profesor: Student:
Dragomir Jovičić Dejana Miščević,
Br.indeksa: 17067/15
Novi Sad, maj 2017. godine
Sredstva za zaprečavanje
1
SADRŽAJ

Sredstva za zaprečavanje
3
2. POJAM I VRESTE PRINUDE
2.1. Prinuda kao osnovni pojam
Pod pojmom prinude uopšte podrazumeva se upotreba fizičke ili psihičke sile prema nekom
licu da bi se to lice primoralo da nešto učini, ne učini ili trpi. Prema Jeringu pod prinudomu
širem smislu razumemo ostvarenja nekog cilja savlađivanjem tuđe volje. Jedno od suštinskih
obeležja države je to što ona predstavlja organizaciju sa monopolom fizičke prinude u
društvu. Jering ističe da je država organizacija društvene prinude a Veber državu naziva
institucionalizovanom grupom sa monopolom legitimnog nasilja.
Prinuda koja se vrši u ime države ima karekter prinude dozvoljene pravom i razlikuje se od
nedozvoljene ili protivpravne prinude. Opšti cilj državne prinude je u činjenju države
sposobne da obezbedipoštovanje propisanih pravnih pravila.
Neki od osnovnih elemenata pojma prinude su:
primena prinude mora uvek biti zakonom dopuštena (permisivnim normama), a mere i
sredstva prinude moraju biti na zakonu zasnovane i u zakonskim granicama
primenjivane.
cilj primene sredstava prinude se sastoji u postizanju određenih ponašanja subjekata
koja su neophodna za izvršavanje zakona. Zato se prinuda može primenjivati samo u
najnužnijoj potrebnoj meri srazmemo cilju. Ako je količina upotrebljene prinude veća
od potrebne govorimo o prekoračenju u upotrebi prinude.
prinuda je nasilna; njome se nameću određena činjenja, nečinjenja ili trpljenja.
sredstava prinude ne mogu primenjivati svi radnici državnih organa uprave, niti svi
radnici policijske organizacije već samo ovlašćena službena lica.
Policija je, od državnih organa uprave, jedina ovlašćena i specijalizovana da u slučaju potrebe
primenjuje fizičku prinudu kako bi obezbedila sprovođenje upravnih akata, vršenje zadataka u
prevenciji i represiji kriminaliteta, održavanja javnog reda i mira i dr.
Eventualnom upotrebom sredstava prinude policija obezbedjuje primenu drugih ovlašćenja:
lišenja slobode, privođenja, sprovođenja, zadržavanja, pretresanje lica i dr.
Takođe pojedinačna pravna akta drugih državnih organa koja se odnose na npr. prinudnu
naplatu poreza, prinudno iseljenje, privremeno zatvaranje radnje i dr. sprovode se osloncem
na mogućnost policije da primeni neposrednu fizičku prinudu. Isti zadatak policija ima i u
izvršenju sudskih odluka. Međutim, ovo ne znači da policija jedino služi da bi primenjvala
prinudu. Najveći broj svojih poslova policija obavlja bez primene sredstava prinude, jer
rezultati istraživanja koja su izvršena u svetu pokazuju da do primene prinude dolazi u svega
oko 5% slučajeva ukupnog broja policijskih intervencija.
Veber, M.,
Privreda i društvo I
, Prosveta, Beograd, 1976.god. str.432.
Milosavljević, B.,
Nauka o policiji
, Policijska akademija, Beograd, str.122.
Sredstva za zaprečavanje
4
2.2. Vrste sredstava prinude
Kao sredstva prinude, prema članu 22. stav 2. i 3. Zakona unutrašnjim poslovima RS,
smatraju se sledećih devet sredstava:
1. fizička snaga,
2. službena palica,
3. sredstva za vezivanje,
4. specijalna vozila,
5. posebno dresirani psi,
6. konjica,
7. sredstva za zaprečavanje,
8. hemijska sredstva,
9. vatreno oružje.
Shodno Pravilniku o uslovima i načinu upotrebe sredstava prinude pod upotrebom
fizičke
snage
smatraju se
zahvati, bacanja, udarci, druge veštine odbrane ili napada
.
Zahvati predstavljaju skup radnji koji omogućuju da se najlakše savlada otpor lica. Većina
zahvata se zasniva na principu ,,poluge”. Poluge su radnje koje se izvode na jednom ili više
zglobova. One se mogu kombinovati sa raznim oblicima izvrtanja, uvrtanja ili obuhvata.
Mesto izvođenja poluga su zglobovi, a pravac dejstva sopstvene sile je uvek usmeren u
suprotnom pravcu normalnog kretanja zahvaćenog zgloba lica koje se savlađuje.
Upotrebom službene palice smatraju
se udarci službenom palicom(tzv. pendrek). Udarci
službenom palicom ne nanose se po glavi, vratu, kičmi, grudnom košu, stomaku, genitalijama
i zglobovima, osim kao krajnja mera. Palica ne sme da se upotrebi na osobi koja pruža samo
pasivni otpor, izuzev ako se takav otpor ne može savladati na drugi način.
U raznim oblicima intervencija savremena policija koristi i posebna sredstva za zaštitu svojih
ljudi od napada: vatrenim oružjem, hemijskim sredstvima, raznim opasnim predmetima itd.
Upotrebom
sredstava za vezivanje
smatra se vezivanje, po pravilu, ruku lica, ispred ili iza
leđa.Službenici sudske policije sredstva za vezivanje upotrebljavaju radi ograničavanja
pokretljivosti tela osobe, naročito ruku i nogu. Sredstvima za vezivanje smatraju se službene
lisice, plastične zatege i druga pogodna priručna sredstva (lanac, kanap, kaiš i dr).
Ako službenici sudske policije nemaju kod sebe neko od sredstava za vezivanje navedenih u
stavu 2.
Pravilnika o upotrebi sredstava prinude
, mogu za vezivanje osobe upotrebiti i drugo
pogodno priručno sredstvo.
Osoba može biti vezana radi:
http://www.paragraf.rs/propisi/
pravilnik_o_tehnickim_obelezjima_i_nacinu_upotrebe_sredstava_prinude.html-03.05.2017.
Milošević, M., Zulić M.,
Specijalno fizičko obrazovanje
, VŠUP, Beograd, 1991.god., str.71.
Lazović, M., Milošević, V., Milojević, S., Sredstva i taktika policije, Policijska akademija, Beograd, 2002.
god., str.212.
http://www.paragraf.rs/propisi/pravilnik_o_nacinu_obavljanja_policijskih_poslova.html-04.05.2017.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti