Upravljanje kreditnim rizikom
VISOKA ŠKOLA AKADEMSKIH STUDIJA
„AKADEMIJA ZA POSLOVNU EKONOMIJU“
ČAČAK
UPRAVLJANJE RIZICIMA
TEMA :
UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM
MENTOR :
STUDENT :
Doc.dr Tamara Gvozdenović
Vladan Vlajić 076/12
Čačak, 2012.
2
SADRŽAJ
Uvod …………………………………………………………………………………. 3
1. POJAM I DEFINISANJE RIZIKA U BANKARSKOM POSLOVANJU………….. 4
1.1. Pojam rizika ………………………………………………………………… 4
1.2. Vrste bankarskih rizika ……………………………………………………... 5
2. KREDITNI RIZIK …………………………………………........................................
8
2.1. Pojam kreditnog rizika ……………………………………………………... 8
2.2. Merenje kreditnog rizika …………………………………………………… 10
3. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM ………………………………….............
11
3.1. Negativna selekcija i moralni hazard ………………………………………. 11
3.1.1. Provera i praćenje klijenata ………………………………………. 12
3.1.2. Dugotrajna veza s klijentom ……………………………………… 14
3.1.3. Okvirni krediti ……………………………………………………. 15
3.1.4. Instrumenti osiguranja ……………………………………………. 15
3.1.5. Kompenzacijski saldo …………………………………………….. 15
3.1.6. Racionalizacija kredita ……………………………………………. 16
3.2. Funkcije upravljanja kreditnim rizikom i funkcije kreditnih poslova ………. 17
3.2.1. Odbor za upravljanje kreditnim rizikom ………………………….. 17
3.2.2. Odeljenje za upravljanje kreditnim rizikom ………………………. 18
Zaključak ……………………………………………………………………………… 20
Literatura ……………………………………………………………………………… 21

2
1. POJAM I DEFINISANJE RIZIKA U BANKARSKOM POSLOVANJU
1.1. Pojam rizika
Pojam rizika se može definisati kao:
mogućnost gubitka,
neizvesnost ili
mogućnost bilo kog ishoda koji nije očekivan.
Ono što je zajedničko svim definicijama rizika je neizvesnost i gubitak. Neizvesnost postoji
uvek kada se ne može sa sigurnošću znati ishod određenog događaja. Kada rizik postoji, moraju
postojati bar dva moguća ishoda (ukoliko sigurno znamo da će se gubitak dogoditi, tada rizik ne
postoji). Najmanje jedan od mogućih ishoda mora da bude nepoželjan. To može biti gubitak u smislu
da je nešto što osoba poseduje izgubljeno, ili to može biti dobitak manji od mogućeg.
Mada je rizik star koliko i samo bankarsko poslovanje, razvoj discipline upravljanja rizicima
rezultat je novije istorije razvoja. Pojam finansijskog rizika označava negativna odstupanja od
očekivanih rezultata zbog varijabilnosti mogućih ishoda.
Finansijski rizici najčešće se odnose na moguće gubitke na finansijskim tržištima, zbog
promene kamatnih stopa, valutnih kurseva i sl.
Kreditni portfolio - obično predstavlja najveće ulaganje banke i njen je dominantni izvor
prihoda. Kao takav, on je i najveći izvor rizika i najčešći razlog bankarskih gubitaka. Rizik kao
potencijalni gubitak, tj. trošak, mora se izmeriti u odnosu na potencijal ostvarivanja dobitka. Rizik
banaka leži u činjenici da neke kombinacije faktora rizika dovode do negativnog odstupanja buduće
vrednosti portfolia od sadašnje referentne vrednosti portfolio.
Menadžerima rizika su potrebne pouzdane mere rizika radi usmeravanja investicija u one
pozicije koje pružaju najbolji odnos rizika i prinosa. S obzirom na specifičan karakter banaka i
činjenicu da posluju specifičnom robom, tj. novcem, određivanje rizika mora biti uže postavljeno.
Naime, rizik se može odrediti kao verovatnoća gubitka (smanjenje dobiti) nastala kao rezultat dejstva
neizvesnih događaja u poslovanju banaka.
2
Prema odredbama Novog bazelskog sporazuma banke bi trebale da zamene formalizovane
pristupe upravljanju rizikom sa novim tipovima menadžmenta rizika. Potrebno je razviti sisteme
kvantifikacije rizika u cilju poboljšanja procesa selekcije i ocene kreditnih transakcija. Sistemi
kvantifikacije rizika moraju biti dovoljno detaljni da uzimaju u obzir dinamiku današnjih tržišta, a sa
druge strane dovoljno prilagodljivi da izlaze u susret potrebama individualnih institucija.
Pred finansijske institucije, koje investiraju sredstva svojih klijenata, postavljaju se
zakonska ograničenja u pogledu adekvatnosti kapitala, koja svaki investitor mora da uvaži kako bi
limitirao rizik za svoje klijente. Ustanovljene su i obaveze izveštavanja nadležnim regulatornim
institucijama o proceni rizika investiranja. Iz tih razloga finansijske institucije imaju veliki interes
za tačnom procjenom rizika.
1.2. Vrste bankarskih rizika
Vođenje finansijskih institucija nikada nije bio lak zadatak. Međutim, u poslednje vreme
postao je još teži zbog čestih nesigurnosti u našem okruženju. Kamatne stope su postale
nestabilnije nego ranije. Zato su i nastale značajne fluktuacije u zaradi na vrednosti aktive i pasive
finansijskih institucija. Zabeležen je i ogroman porast broja slučajeva neplaćanja kredita i drugih
dužničkih instrumenata, zbog čega finansijske institucije trpe velike gubitke. Zbog izraženije
oscilacije kamatnih stopa i većeg broja neplaćenih dugova ne iznenađuje činjenica da se sve veća
pažnja posvećuje upravljanju rizicima s kojima se finansijske institucije susreću.
Svaka banka se u svom poslovanju neminovno susreće sa različitim vrstama rizika iz kojih
mogu proisteći negativni efekti na njeno poslovanje. Zbog raznovrsnosti i
složenosti poslova savremenih banaka u stručnoj literaturi se javljaju brojne klasifikacije i vrste
bankarskih rizika. Podela i grupisanje rizika nije ni malo jednostavna, s obzirom na neiscrpan broj
izvora rizika.
U načelu, bankarski rizici se mogu podijeliti u četiri osnovne kategorije:
FINANSIJSKI
(obuhvataju dve vrste rizika: osnovni rizici – uključujući rizik likvidnosti,
solventnosti i kreditni rizik – mogu rezultirati gubitkom za banku ako se njom ne upravlja
primereno i spekulativni rizik – kamatni, devizni i cenovni rizici);

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti