Upravljanje ljudskim potencijalima kroz motivaciju
Sažetak
:
Ovim radom prikazuje se upravljanje ljudskim potencijalima
kroz motivaciju na temelju praktičnih primjera tvrtke i organizacija u privatnom
i državnom vlasništvu. Prikazane su teorije motivacije: Maslowljeva teorija
motivacije, Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije, MacGregorova teorija
X i teorija Y, McClellandova motivacijska teorija, te teorija pravednosti J.
Stacyja Adamsa i suvremeno shvaćanje strategije motivacije. Metodologija
korištena za izradu ovog rada je različita, te obuhvaća metodu analize i sinteze,
metodu deskripcije, metodu intervjua, metodu apstrakcije i konkretizacije i
metodu promatranja.
Ključne riječi
:
motivacija, samomotivacija, teorije motivacije,
dvofaktorska teorija motivacije, shvaćanje strategije motiviranja, ekstrinzični-
higijenski faktori, intrinzični faktori–motivatori, pripadnost, postignuće,
motivacijske tehnike, materijalne i nematerijalne kompenzacije, sustav nagrade i
kazne, kompetencije menadžera, uspjeh.
Abstract
: This paper presents a human resource management through
motivation based on practical examples of companies and organizations in the
private and state ownership. The Theories of motivation shown in the paper are:
Maslow's theory of motivation, Herzberg Two-Factor Theory of motivation,
MacGregor Theory X and Theory Y, McClelland motivational theory and J.
Stacy Adams theories of justice and modern understanding of the motivation
strategy. The methodologies used for the preparation of this paper are various,
and include analysis and synthesis methods, the method of description,
interviews, method of abstraction and concretization and method of observation.
Key words
:
motivation, self-motivation, motivation theory, Two-Factor
Theory of motivation, understanding of motivation strategies, hygiene-extrinsic
factors, intrinsic factors-motivators, affiliation, achievement, motivational
techniques, material and immaterial compensation, reward and punishment
system, competence of managers, success.
1. Uvod
Tema "Upravljanje ljudskim potencijalima kroz motivaciju" odabrana je
zbog aktualnosti problematike kojom se bavi, te ima dva značajna aspekta –
upravljanje ljudskim potencijalima odnosno vođenje i motivaciju kao
najznačajniju polugu u vođenju kadrova. Tema je naročito interesantna s
obzirom na aktualnu situaciju koju karakterizira globalna recesija i gospodarska
kriza, a koja se u poslovanju tvrtke očituje kroz pad sustava vrijednosti,
demotiviranost i demoraliziranost zaposlenika. Tvrtke su u ovoj situaciji
okrenute prema praćenju tržišnih promjena i pokušaju zadržavanja klijenata, te
se često zaboravlja na zaposlenike koji u tim uvjetima potpune nesigurnosti
ostaju zanemareni, što je velika pogreška.
Cilj je ukazati na važnost prepoznavanja motivacije kao sredstva
upravljanja ljudskim potencijalima, a naročito pravilnog odabira motivatora.
Osim značajnog pitanja ljudske sposobnosti i znanja, danas sve veću težinu i
važnost imaju interesi pojedinaca i motivacija. Menadžeri vrlo često
zaboravljaju da ispred svakog stroja, računala ili proizvoda stoji čovjek i
njegovo znanje.
Struktura rada se, osim uvodnog dijela i zaključka, sastoji od sedam
osnovnih poglavlja. U prvom je poglavlju definiran pojam motivacije, drugi dio
obuhvaća objašnjenje teorija motivacije te njihov razvoj kroz povijest. Treći dio
je analiza motivacijskih tehnika u upravljanju ljudskim potencijalima, te peti
koji definira sustav nagrade i kazne kao sredstvo za motiviranje i (ili)
demotiviranje zaposlenika. Šesti dio je osvrt na važnost kompetencija menadžera
u motiviranju zaposlenika, sedmi dio definira što je to uspjeh, a osmo i završno
poglavlje opisuje motivacijske tehnike primijenjene u praksi poslovnih sustava.
2. Pojam motivacije
Brojni su se teoretičari i psiholozi tijekom povijesti bavili istraživanjem
pojma motivacije, njegovim definiranjem i otkrivanjem faktora koji motiviraju
ljude. Prije iznošenja same definicije, potrebno je naglasiti i objasniti pojam
manipulacije koji se u praksi često pogrešno neizravno poistovjećuje sa pojmom
motivacije. Motiviranje u najužem smislu možemo objasniti kao poticanje ljudi
na ostvarivanje ciljeva tvrtke i osobnih ciljeva, a ti se ciljevi međusobno
isprepliću i često realizacija jednih neizravno, ali istodobno znači realizaciju
drugih. "Svatko želi više motivacije, ali nije potpuno siguran što je to. Pojedinci
bi rekli da žele biti više motivirani. Menadžeri i vođe bi rekli da žele motiviraniji
tim zaposlenika ili grupu, a poslodavci žele zaposliti motiviranu osobu. Štoviše,
zahtjevi poslodavaca su još veći, na primjer osobu koju oni traže i žele zaposliti
treba biti samomotivirana" (Richard, 2000.,15)
.
Tijekom povijesti mijenjala se
ideja menadžmenta i shvaćanje zaposlenika, od resursa koji treba maksimalno
iskoristiti, do potencijala koji treba usmjeravati i voditi. Danas se često pojam
motivacije i manipulacije poistovjećuju ili se pogrešno interpretiraju.
čovjeku, a razlog ponašanja je zadovoljenje potreba" (1). Mathis i Jackson
smatraju da se radi o derivatu riječi "motiv", što znači emociju ili potrebu
čovjeka koje ga potiču na akciju (2). Za Mondya i Noe-a koji prvenstveno misle
na tvrtku to je spremnost da se sudjeluje u postizanju ciljeva tvrtke (3) (Marušić,
2006.,318)“.
Tijekom povijesti razvile su se brojne teorije motivacije, te se one zasnivaju
na različitim pretpostavkama i stavljaju naglasak na različite dimenzije ljudskog
ponašanja. Začetnikom razvoja teorije motivacije smatra se Abraham Maslow i
njegova poznata teorija hijerarhije potreba na temelju koje su kasnije brojni
teoretičari „gradili“ doprinos razvoju pristupa motivaciji, među kojima možemo
navesti: Alderferovu teoriju motivacije, Atkinsovu teoriju, Minerovu teoriju
motivacije uloga, Vroomov kognitivni model, Porter-Lawlerov model, B. F.
Skinnerovu teoriju osnaživanja, Richard Hackmanovu i Greg Oldhamovu teoriju
motivacije itd. S ciljem boljeg razumijevanja modernog shvaćanja i pristupa
motivaciji, u nastavku rada se detaljnije obrazlažu sljedeće teorije:
Maslowljeva teorija motivacije,
Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije,
MacGregorova teorija X i teorija Y,
McClellandova motivacijska teorija,
teorija pravednosti J. Stacyja Adamsa,
suvremeno shvaćanje strategije motivacije.
2.1. Maslowljeva teorija motivacije
Među začetnicima teorije motivacije ističe se Abraham Maslow, koji je
u svojoj knjizi "Motivacija i ličnost" razvio teoriju baziranu na teoriji potreba.
"Prema Maslowu, individualno ponašanje ovisi o želji da čovjek zadovolji jednu
ili više od pet općih potreba, a to su: (a) fiziološke, (b) sigurnosne, (c) socijalne,
(d) poštovanje samoga sebe, (e) realizaciju sposobnosti. Potrebe gradiraju po
konceptu hijerarhije od nižih (fizioloških) prema najvišim (realizacija
sposobnosti), što je Maslow prikazao u obliku stepenica (Marušić, 2006., 321)."
Maslowljeva teorija hijerarhije potreba polazi od pretpostavke da ljudi
zadovoljavaju svoje želje i potrebe određenim redoslijedom, te da je iste moguće
hijerarhijski definirati i postaviti. Slika 1 prikazuje redoslijed to jest hijerarhiju
potreba.
Potrebe za realizaciju
Poštovanje samoga sebe
Socijalne potrebe
Potrebe za sigurnost
Fiziološke potrebe
Slika 1. Maslowljeva hijerarhija potreba
Izvor: Marušić, Sveto (2006). Upravljanje ljudskim potencijalima, 4. izd.
Zagreb, ADECO, str. 322.
U svojim kasnijim radovima Maslow unosi određenu dozu fleksibilnosti
naglašavajući kako nema konačnog i potpunog zadovoljenja određene potrebe,
već da je svako zadovoljenje relativno i dovodi do nove potrebe, on ostaje pri
strogo definiranoj hijerarhijskoj strukturi funkcioniranja potreba. Jačina i
važnost svake potrebe određena je njezinom pozicijom u hijerarhiji i stupnjem u
kojem su potrebe nižeg reda prve zadovoljene. "Pod utjecajem brojnih kritika
Maslow je kasnije relativizirao pojam zadovoljenosti potreba niže kategorije kao
pretpostavke za aktiviranje "viših potreba". Maslow s pravom ističe da u
razumijevanju motivacije, individualnih i društvenih razlika u definiranju ciljeva
koje žele postići, treba imati na umu faktor objektivnih mogućnosti kao
svojevrsni regulator (Bahtijarević-Šiber, 1999., 563)."
Brojni su autori kasnije modificirali Maslowljevu teoriju motivacije.
Osim određenih nedostataka ona ukazuje i na neke bitne postavke. Primjerice,
naglašava važnost i raznolikost potreba koje ljudi žele zadovoljiti radom,
odnosno zadovoljenje osobnih potreba kroz dodirnu točku osobnih i
organizacijskih ciljeva i njihovu realizaciju. Također upozorava da ljude
motivira, osim zadovoljenja egzistencijalnih potreba i kontinuirani razvoj te bi
organizacije o tome trebale voditi računa.
2.2. Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije
Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije bazirana je na dvije
temeljne pretpostavke: "Prva pretpostavka je da zadovoljstvo i nezadovoljstvo
nisu suprotni krajevi jednakog kontinuuma, nego dva odvojena kontinuuma
povezana s različitim faktorima. Prema tome, suprotni kraj na kontinuumu
zadovoljstva s poslom nije nezadovoljstvo, nego odsutnost zadovoljstva, dok je
kod nezadovoljstva suprotni kraj kontinuuma odsutnost nezadovoljstva.
Druga bitna pretpostavka modela jesu dvije različite kategorije
motivacijskih faktora:
ekstrinzični
ili higijenski i
intrinzični
, odnosno motivatori.
