Fakultet društvenih znanosti
dr. Milenko Brki
ć
Bijakovi
ć
i
Bosna i Hercegovina
UPRAVLJANJE OKOLIŠEM
(Sažetak sadržaja predavanja po redu izvo
đ
enja)
- interni materijal -
Predava
č
: dr. sc. Ivo Lu
č
i
ć
Asistentica: Jelena Kuzman – Katica, dipl. ing.
BIJAKOVI
Ć
I, 2011.
2
Što je upravljanje okolišem?
Upravljanje okolišem
je
nova znanstvena disciplina
koja nastoji ujediniti ekološke, ekonomske i socijalne
ciljeve u jedinstven sistemski pristup. Svako od tih
podru
č
ja je pod utjecajem drugih i ono utje
č
e na
druga dva. Na temelju te discipline razvija se praksa
odgovornog upravljanja okolišem. Ona teži zaštiti
vrijednih ekoloških gospodarskih dobara, upravlja
podru
č
jem ili tvrtkom na najprikladniji na
č
in, te
poboljšava odnos izme
đ
u ljudi i njihova prirodnog
okoliša. Nastoji u
č
vrstiti važna na
č
ela održivog
razvoja, koji traže da se okolišem upravlja kao
sadržajem koji pripada sadašnjim i budu
ć
im
generacijama.
Upravljanje okolišem obuhva
ć
a upravljanje svim
sastavnicama biofizi
č
kog svijeta, živim i neživim. To
je nužno zbog me
đ
usobnih veza i mreže odnosa
me
đ
u svim živim vrstama i njihovim staništima.
Okoliš tako
đ
er obuhva
ć
a odnose ljudskog okoliša s
biofizi
č
kim okolišem, poput veza socijalnog,
kulturnog i ekonomskog okoliša. Dobro okolišno
upravljanje pove
ć
ava ekonomsku u
č
inkovitost.
Kapacitet nosivosti ekosistema
U temelju upravljanja okolišem je pojam kapaciteta
nosivosti. On pokazuje koliki broj organizama može
podnijeti ili opsluživati neki okoliš, odnosno neki
sustav s obzirom na hranu, stanište, vode i ostale
potrebe, a da po njega ne nastupe zna
č
ajne
negativne posljedice. Prihvatni kapacitet okoliša
može se razlikovati za razli
č
ite vrste organizama i on
se može mijenjati tijekom vremena zbog raznih
č
imbenika, uklju
č
uju
ć
i dostupnost hrane, vode,
uvjete okoliša itd. Ovisno o uvjetima u okolišu, kre
ć
e
se veli
č
ina populacije neke vrste. Ako su uvjeti
povoljni (npr. dovoljno svjetlosti, vode, itd.)
populacija se pove
ć
ava. Ona se smanjuje kad se
premaši kapacitet nosivosti.
Kada je u pitanju ljudska populacija, odnosi su
kompliciraniji, jer ulaze u igru i druga pitanja poput
sanitarne i zdravstvene zaštite. Kretanje ljudske
populacije odnosno broja stanovnika, izražava se u
razlici izme
đ
u nataliteta i mortaliteta. Ta se razlika
naziva prirodni prirast. Natalitet predstavlja broj
ro
đ
enih na odre
đ
eni broj stanovnika, a mortalitet
broj umrlih na odre
đ
eni broj stanovnika. Ako je broj
ro
đ
enih ve
ć
i od broja umrlih, prirodni prirast je
pozitivan, a ako je broj ro
đ
enih manji od broja
umrlih, prirodni prirast je negativan.
Brzi
rast stanovništva
na Zemlji i nejednaka
dostupnost sredstava za život povezuje se sa sve
ve
ć
im problemima okoliša i mogu
ć
nosti
prehranjivanja stanovništva. Porast stanovništva
rezultat je produženja životnog vijeka i lakše
dostupnost resursa tijekom industrijske i zelene
revolucije. Do 1960. broj svjetskog stanovništva
dosegao je tri milijarde, a od tada se više nego
udvostru
č
io, budu
ć
i je krajem listopada 2011.
objavljeno da je na Filipinima ro
đ
en sedam-
milijarditi stanovnik. O
č
ekuje se da
ć
e do 2040. na
Zemlji živjeti izme
đ
u 8 i 10,5 milijardi stanovnika.
Globalni ekološki problemi današnjice
Kao posljedice neprikladne i pretjerane upotrebe
prirodnih resursa, nastalo je više problema koji su
poprimili svjetski zna
č
aj: to su zaga
đ
enja tla, vode i
zraka, pretjerana proizvodnja otpada, pojava
stakleni
č
kih plinova, ošte
ć
enje ozonskog omota
č
a,
klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti,
gubitak ljudskog zdravlja, itd. Pored njih, na
podru
č
ju Bosne i Hercegovine su problemi
neadekvatne urbanizacije i gradnje infrastrukture,
zaga
đ
enje rijeka, isušivanje ve
ć
ih površina a
potapanje drugih velikim akumulacijama za gradnju
hidrocentrala, uništavanje zašti
ć
enih dijelova
prirode, itd.
