INTERNACIONALNI UNIVERZITET
BRČKO DISTRIKT BIH
FAKULTET ZA MENADŽMENT
SEMINARSKI RAD
Tema : Upravljanje prodajnim cijenama u
preduzeću
Predmet :Finansijsko računovodstvo
Stude
nt :
Krako
Jasmin
OFM-
184/2011
Brčko, maj 2012
2
UVOD
Teorija cijena ima svoje ishodište u klasičnoj radnoj teoriji vrijednosti.
Njeno poznavanje zahtjeva pronicanje u samu bit ekonomije. Mnogi se
ekonomisti slažu da teorija cijena predstavlja najsloženiji dio ekonomske
teorije.
Teorija cijena ima svoj razvojni put kao i teorija tržišta. S aspekta
načina proizvodnje mogu se razlikovati teorije cijena u feudalizmu, teorije
cijena u kapitalizmu i teorije cijena u socijalizmu. Međutim, to je vrlo
globalna podjela teorija cijena. F.Černe dijeli teorije cijene na:
a)
teorije starog i novog vijeka
b)
teorije cijena domonopolističkog stupnja kapitalizma
c) teorije korisnosti
d)
teorije cijena monopolističkog stupnja i državnog kapitalizma
e)
marginalizam i antimarginalizam.
B.Horvat govori o dvjema vrstama teorije cijena:
a)
aposteriorna teorija cijena, koja uzima institucije kao takve, te studira
unutrašnju logiku funkcioniranja tih institucija ako se ona odražava u
fenomenu cijena,
b) normativna teorija cijena, koja postulira principe formiranja cijena u
svrhu postizanja nekog ekonomskog optimuma; za institucije se
pretpostavlja da se mogu mijenjati svjesnom akcijom društva.
Nešto drugačiji pristup teoriji cijena je onaj koji ih dijeli na:
a) analitički karakter teorije cijena (što su cijene, što regulira njihovo
kretanje i sl.)
4
b) normativni karakter teorije cijena (kakva treba biti cijena)
U nastavku se primjenjuje analitički pristup teoriji cijena, budući da se
izlaže pojam cijene, njene funkcije, vrste i činitelje cijene i sl.
Pojam cijena
nije jednoznačan pojam. Prema Ekonomskom leksikonu
cijena je novčani izraz mjere vrijednosti za robu ili usluge, a formira se
uzajamnim djelovanjem činitelja koji utječu na potražnju i ponudu na
nekom tržištu. Cijena nije ništa drugo nego novčani izraz vrijednosti, što
znači da se robe na tržištu ne razmjenjuju po njihovoj vrijednosti, nego po
cijenama.
Funkcije cijena
proizlaze iz funkcije tržišta zato što su cijene bitna
komponenta tržišta. Temeljna funkcija cijene je omogućiti racionalnu
ekonomsku kalkulaciju, tj. omogućiti optimalnu alokaciju gospodarskih
resursa. No, uz ovakvu temeljnu funkciju cijena, može se reći da cijene na
tržištu imaju tri međusobne funkcije:
1. cijene prenose neku informaciju,
2. cijene daju poticaj za usvajanje manje skupih metoda proizvodnje i
korištenje postojećih resursa za najvrednije svrhe,
3. cijene su funkcija raspodjela prihoda.
Cijena je instrument primarne raspodjele. Ona nije neovisna varijabla,
već je rezultanta utjecaja mnoštva činitelja. Kada se promatra s makro i
mikro ekonomskog aspekta, tada cijena ima niz funkcija među kojima se
mogu istaknuti:
a)
vrijednosna funkcija
– cijena pomoću novca izražava vrijednost robe;
razmjena mora biti ekvivalentna, a cijena mora izraziti ekvivalentnost
robe,
b)
alokativna funkcija
– cijena je faktor profitne stope i stope
akumulacije; ona posredno utječe na raspored (alokaciju) resursa na
pojedine oblasti, grane i grupacije,
c)
distributivna funkcija
– cijena utječe na raspodjelu (disrtibuciju)
ukupne mase dobara na pojedinačne kupce, ovisno o njihovoj kupovnoj
moći i drugim činiteljima potražnje.
d)
troškovna funkcija
– cijena utječe na visinu troškova proizvodnje,
odnosno cijena je činitelj troškova života,
e)
prihodna funkcija
– cijena utječe na visinu prihoda, odnosno dobitka,
5
važne. Zbog toga se u nastavku koristi samo nekoliko kriterija klasifikacije
cijena:
1.
S obzirom na instituciju koja odlučuje o cijeni:
a)
tržišna cijena
b)
administrativna cijena
2.
S obzirom na polove tržišta
a)
cijena ponude
b)
cijena potražnje
3.
S obzirom na odnos ponude i potražnje
:
a)
ravnotežna cijena
b)
neravnotežna cijena
Tržišna cijena
je novčani izraz mjerila vrijednosti robe ili usluga.
Cijena se oblikuje uzajamnim djelovanjem ponude i potražnje na tržištu,
odnosno sjecištem krivulje ponude i potražnje u točki koja određuje tržišnu
ravnotežu. Tržišna cijena izražava relativnu oskudnost nekog proizvoda na
tržištu. U kraćem vremenskom razdoblju na cijenu utječe korisnost nekog
proizvoda, a u duljem vremenskom razdoblju troškovi njegove
proizvodnje. Tržišna se cijena oblikuje na tržištu bez utjecaja države, te se
još naziva slobodna cijena.
Administrativna cijena
je cijena koju određuju oligopolna i
monopolna poduzeća ili organi javne vlasti, tj. država. Veliki oligopolni i
monopolni proizvođači zbog relativno visokog udjela fiksnih troškova u
strukturi cijene proizvoda žele postići što veći stupanj iskoristivosti
kapaciteta. Zato često određuju količinu proizvodnje koja im to omogućuje,
pa tek onda cijenu proizvoda na tržištu. Organi vlasti određuju minimalne
cijene ispod kojih se proizvodi ne mogu prodavati, odnosno maksimalne
cijene iznad kojih se ne smiju prodavati, a ponekad i fiksne, tj. određene
cijene po kojima se proizvodi moraju prodavati.
Cijena ponude
je cijena po kojoj se roba nudi na tržištu. Ova je cijena
određena mnogim činiteljima, kao što su: troškovi proizvodnje, troškovi
prometa, dodaci u vidu akumulacije, rizik, broj i položaj konkurenata,
cijene konkurencije, cijene supstituta, utjecaj društva na politiku cijene,
cijene uvoznih roba, zaštitna politika prema domaćem gospodarstvu, nivo
potražnje, elastičnost ponude i dr. Kada potražnja raste i cijena ponude
7
