1
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM U PROJEKTIMA EU-A
Upravljanje projektnim ciklusom ili Project Cycle Management (PCM) jedinstvena je
metodologija kojom se planiraju i provode projekti koji se financiraju iz različitih fondova
EU-a, pri čemu se slijedi logika cijelog projektnog (od razvoja projektne ideje do evaluacije
završenog projekta i početka novog programskog ciklusa). PCM objedinjuje niz upravljačkih
instrumenata koji su potrebni za učinkovitu provedbu projekata iz svih društveno-ekonomskih
područja. Pri upravljanju projektnim ciklusom upotrebljava se standardna PCM terminologija,
čime je olakšano razumijevanje utjecaja projekta na one društvene skupine koje su njegovi
izravni ili neizravni korisnici (beneficiary).
U PCM konceptu važnu ulogu ima logička matrica projekta. Pristup logičke matrice (Logical
Framework Approach) predstavlja metodologiju planiranja, upravljanja i evaluacije projekata.
On uključuje analizu dionika, analizu problema, analizu ciljeva i strategija, pripremu same
logičke matrice te pripremu rasporeda aktivnosti i sredstava.
Na temelju dobro razrađenog projektnog pristupa može se postići jasna razlika
između ciljevaprojekta i načina njihova postizanja. Važno je uključiti i analizu ciljane grupe
(target group), odnosno treba prepoznati koristi koje će ciljana grupagrupe ostvariti kroz
pojedini projekt. Također, treba pomno analizirati određene vanjske čimbenike koji mogu
znatno utjecati na uspješnost projekta (risk and assumptions). Uz navedene opće polazne
točke, PCM pristup uključuje i dodatne čimbenike koji mogu utjecati na uspješnost projekta.
To su: stupanj vlasništva nad projektom (bez obzira na to što ga /su/financira Europska unija,
krajnji korisnici projekta i ostali zainteresirani dionici moraju aktivno sudjelovati u njegovom
kreiranju i provedbi), uvažavanje društvenih i kulturnih vrijednosti lokalne zajednice u kojoj
se projekt provodi, upravljački kapaciteti projektnih partnera, koordinacija između različitih
dionika, korištenje primjerenih tehnologija itd.
Projektni ciklus sastoji se od nekoliko faza, koje uključuju: programiranje, identifikaciju,
formulaciju i ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekta te u konačnici evaluaciju
ili ocjenjivanje završenog projekta. Nakon što su projekti iz završenog projektnog ciklusa
evaluirani, stečena se iskustva primjenjuju u novom ciklusu programiranja. Na sličan način
mogu se ocijeniti i programi EU-a.
1) PROGRAMIRANJE
Programiranjem se općenita strategija pomoći Europske unije u pojedinoj državi utvrđuje
prema: analizi stanja u državi, razvojnim potrebama države, problemima koji se susreću na
putu pridruživanja EU-u (akoo se radi o pretpristupnim fondovima), lokalnim, regionalnim i
nacionalnim kapacitetima države primateljic pomoći, kapacitetima EU-a te aktivnostima
ostalih financijera (međunarodnih financijskih institucija, bilateralnih i multilateralnih
donatora). Programiranje se temelji na dvjema vrstama dokumenata: programskim
dokumentima Europske komisije i nacionalnim dokumentima, koji definiraju prioritete u
pojedinim sektorima.
2) IDENTIFIKACIJA
Nakon što je uspostavljen opći okvir strategije pomoći EU-a slijedi faza identifikacije, koja
znatno ovisi o kapacitetima predlagatelja projekata, odnosno o kapacitetima države korisnice
pomoći zato što se u toj fazi identificiraju konkretne mjere/projekti za koje se traži
(su)financiranje EU-a. Također, u toj fazi se ocjenjuju projektni prijedlozi, pri čemu su vrlo
korisne predstudije izvodljivosti (pre-feasibility studies). One su osnova za odluku koju opciju
dalje razrađivati nakon konzultacija s potencijalnim (i zainteresiranim) dionicima projekta.
Predstudije izvodljivosti identificiraju probleme, procjenjuju alternativna rješenja i olakšavaju
odabir odgovarajuće alternative na osnovi kvalitete.
3) FORMULACIJA
2
U trećoj fazi projektnog ciklusa, fazi formulacije, priprema se detaljna projektna i natječajna
dokumentacija. Također, Europska komisija ocjenjuje podnesene dokumente, koji uključuju
operativni prijedlog projekta i zahtjev za financiranjem. Ti dokumenti opisuju okvir tražene
pomoći, analiziraju potrebe i probleme, opisuju očekivane rezultate i utjecaj projekta, tijek
provedbe projekta, kao i raspodjelu financijskih sredstava. U većini su slučajeva osnova za
donošenje odluka studije izvodljivosti (feasibility studies), koje su posebno važne za
infrastrukturne projekte jer se na osnovi zaključaka studije formulira konačan
projekt. Europska komisija ocjenjuje glavne značajke projekta i njihovo slaganje s određenim
sektorskim politikama. Ocjenjivanje se provodi prema utvrđenim kriterijima, pri čemu se
provjerava je li projekt izvediv u uvjetima na terenu ijesu li postavljeni odgovarajući ciljevi
koje prate razumni troškovi. U slučaju pozitivne odluke i ako Europska komisija odluči
financijski poduprijeti projekt, za završni (usuglašeni) prijedlog projekta odobravaju se
određena financijska sredstva i s projektnim partnerom (nadležnim tijelom u državi korisnici
EU pomoći) potpisuje službeni financijski sporazum. Taj formalni ugovor opisuje financijski
aranžman nužan za provedbu projekta.
4) PROVEDBA
Sljedeća faza projektnog ciklusa obuhvaća provedbu ili implementaciju projekta. To općenito
podrazumijeva da će se dogovorena financijska sredstva iskoristiti na taj način da se ispuni
svrha pojedine mjere ili projekta kako bi se ostvarila korist za ciljane grupe, te kako bi
provedena mjera pridonijela nekom općem, zajedničkom cilju. Također, redoviti monitoring
projekta, koji je sastavni dio faze provedbe (npr. izrada izvješća o praćenju provedbe),
omogućuje određena poboljšanja ili korekcije ako su se okolnosti u kojima se projekt izvodi
promijenile. U monitoringu važnu ulogu imaju projektni partneri na terenu.
5) EVALUACIJA
Evaluacija je završna faza projektnog ciklusa zato što se radi o sistematskom ocjenjivanju
završenog projekta (u nekim slučajevima moguća je također evaluacija tekućeg projekta). Pri
tome se mogu ocijeniti dizajn projekta, sam proces provedbe te postignuti rezultati. Cilj faze
evaluacije jest osigurati vjerodostojne i korisne informacije kako bi se naučene lekcije i
iskustva uključili u proces donošenja odluka u novoj fazi programiranja pri odabiru novih
projekata. Evaluacija je korisna ne samo tijelima države korisnice pomoći EU-a, nego i
tijelima Europske komisije. Zaključci i preporuke provedenog projekta pomažu u budućoj
suradnji između Europske komisije i države korisnice fondova EU-a. Navedeni evaluacijski
izvještaji zajedno s nacionalnim dokumentima i dokumentima EU-a osnova su za novi ciklus
programiranja.
Logička matrica
Logička matrica je sastavni dio projektnog ciklusa zato što predstavlja niz koncepata koji su
međusobno povezani vertikalno i horizontalno, te opisuje najvažnije karakteristike projekta.
Logička matrica pruža sve informacije koje su nužne za razumijevanje projekta i na taj način
omogućuje praćenje aktivnosti i rezultata koji se projektom žele postići. Također, logičkom se
matricom sustavno određuju ciljevi projekta, pokazuje se njihova međusobna povezanost i
uvode indikatori potvrđivanja. Pristupom logičke matrice utvrđuju se vanjski rizici i
pretpostavke koje nisu u domeni projekta, a koji mogu utjecati na njegov uspjeh. Rezultati
analize sažeto se prikazuju u matrici (logframe matrix), koja sadrži najvažnije stavke
pojedinog projekta.
LOGIČKA
MATRICA
Logika
intervencije
(Intervention
Objektivno
provjerljivi
pokazatelji
Izvori
potvrđivanja
(Sources of
Pretpostavke
(Assumptions)
