VISOKA TURISTIČKA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
Beograd
SPECIJALISTIČKI RAD
TEMA:
Upravljanje promocijom turističkog proizvoda
jugozapadne Srbije kroz brendiranje
Mentor:
Student:
Dr Maja Ćosić
Beograd, 2016.
2
SADRŽAJ
1.UVOD………………………………………………………………………….... 4
2.PRIRODNE ODLIKE JUGOZAPADNE SRBIJE…………………………………….4
2.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ…………………………………………………………...5
2.2 RELJEF……………………………………………………………………………..…6
2.3 VODA………………………………………………………………………………..…6
3.PROMOCIJA KAO INSTRUMENT MARKETING MIKSA…………………….....8
3.1 ULOGA PROMOCIJE……………………………………………………………..…8
3.2 LIČNA PRODAJA………………………………………………………………….…9
3.3 OGLAŠAVANJE……………………………………………………………………..11
3.4 PLASIRANJE PORUKE……………………………………………………………11
3.5 ODNOSI S JAVNOŠĆU………..……………………………………………………12
4.DIREKTAN MARKETING……………………………….………………………….14
5. PROMOCIJE KROZ MANIFESTACIJE U JUGOZAPADNOJ SRBIJI…….….14
6.BRENDIRANJE………………………………………………………………….……19
6.1 RAZVOJ TURUSTIČKIH BRENDOVA………………………………….………20
6.2 ELEMENTI I VREDNOSTI BRENDA………………………...……….…………20
6.3UPRAVLJANJE BRENDOM………………..……………………….…….……….21
6.4 ZAJEDNICA BRENDA………………………………………………….………....22
6.5 EKSTENZIJA I ŠIRENJE BRENDA………….………………………….………22
6.6 KOBRENDIRANJE…………………………………………………………….......23
7. UPRAVLJANJE TURISTIČKIM PROIZVODOM JUGOZAPADNR SRBIJE..24
7.1 ANALIZA TURISTIČKOG PROMETA JUGOZAPADNE SRBIJE…………..24
7.2 CILJEVI RAZVOJA TURIZMA………………………………………………….25
7.3 ATRAKTIVNOSTI I PROMOCIJA TURISTIČKOG PROIZVODA JUGOZAPADNE
SRBIJE…………………………………………………………………………………..27
4
1. UVOD
Prva asocijacija pri pomenu pojma turizam predstavlja kretanje ljudi u cilju zadovoljavanja
određenih potreba. To je pojava, koja je prisutna u svim sredinama, ali se po obimu i efektima
različito manifestuje. Osnova turizma, dakle leži u biološkoj prirodi čovjeka, koja se oslikava kroz
njegovo kretanje u prostoru.
Turizam, kao dinamična kategorija, se nalazi u neprestanoj evoluciji.
Svojom dinamikom turizam na jednoj strani nudi nove destinacije, nove oblike aranžmana, nove
vrste putovanja, dok na drugoj strani zahteva nove oblike organizovanja, nove resurse, nove
inovacije, nove strategije. S obzirom na to može se zaključiti, da se turizam nalazi u neprestanom
razvoju i progresiji, pa zato treba pažljivo analizirati sve njegove komponente. S obzirom na
razvojne trendove, prirodne potencijale, stanje infrastrukture, dosadašnji nivo razvijenosti turizma,
kao i stratešku usmjerenost, turizam dugoročno predstavlja jednu od najperspektivnijih privrednih
grana Srbije. Razvoj turizma je određen pre svega prirodnim i geografskim karakteristikama, kao i
kulturnim, uz odgovarajući razvoj i angažovanje ljudskog faktora. Sa geografskog stanovišta na
primer, je najvažnija koncentracija prirodnih resursa i raznovrsnost ponude na malom geografskom
prostoru .Turistički proizvod predstavlja centralni instrument marketing miksa. Metode, koje ću
upotrebljavati u izradi specijalističkog rada temelji će se na dostupnoj stručnoj literaturi, zakonskim
i planskim dokumentima sa područja turizma i kao i konkretnim istraživanjima .
Uslužni sektor i
turizam kao najdominantnija delatnost utiču na stvaranje povoljnih uslova za brži privredni rast.
Prema podacima WTO (World Tourist Organization), u međunarodna turistička kretanja uključuje
se oko 700 miliona ljudi, što sa kretanjima u domaćem turizmu čini broj od oko 3,5 milijardi ljudi,
tj. 70% svetske populacije.
Turizam je jedan od strateških pravaca razvoja jugozapadne srbije i jedna od najznačajnijih
privrednih grana.
Promocija i unapređenje turizma je navažniji segment strateškog planiranja i aktivnosti grada
usmerene su ka stvaranju uslova za unapređenje turističke ponude.
Turistička ponuda jugozapadne Srbije je veoma heteregona zahvaljujući različitim vidovima
turizma koji su razvijeni na ovom području. Prirodni resursi zauzimaju dominantno mesto u
kreiranju turističkog proizvoda. Kulturno-istorijski spomenici i arheološki lokaliteti, predmet su
interesovanja brojnih turista, a manastiri su u tom smislu najvredniji, ali i istorijska i umetnička
vrednost .
5
2.PRIRODNE ODLIKE JUGOZAPADNE SRBIJE
Za jugozapadnu Srbiju kažu da nema lepšeg kraja. Retko se koji kraj Srbije može porediti sa
lepotama jugozapadne Srbije. Maleni gradovi smešteni su između idiličnih, gotovo nestvarnih
predela. Rajska planina Tara, vodopadi, Šarganska osmica , Drvengrad , fascinantan kanjon Uvca sa
beloglavim supovima, tvrđava u Užicu, splavarenje Limom.
Na Zlatiboru i Tari turistička sezona ne postoji jer zbog obilja sadržaja gostiju ima uvek. Ovde
možete naučiti i neki od starih zanata: vez, pletenje, obrada keramike, tkanje... Planine jugozapadne
Srbije idealne su za spoj posla, stručnog usavršavanja i odmora. Zlatiborski i hoteli na Tari
poseduju najsavremenije kongresne centre, a poslednjih godina učesnici seminara često borave i na
Mokroj Gori.
Zbog neobičnog stila gradnje kuća, mnoga sela, kao što su Sirogojno, Koštunići, Kremna,
pretvorena su u muzeje narodne arhitekture na otvorenom. Posebna atrakcija je slikovito planinsko
selo Mokra Gora, poznato po čuvenoj Šarganskoj osmici, pruzi uskog koloseka koja je jako
primamljiva posetiocima. Na Mokroj Gori je i čuveno selo Kremna, poznato po prorocima
Tarabićima koji su nepogrešivo“ predosetili“ mnoge događaje. Posebna atrakcija Mokre Gore je
etno selo Drvengrad koji je na brdu Mećavniku izgradio poznati reditelj Emir Kusturica. Ovde se
svake godine održava filmski festival „Kustendorf“ koji okuplja najveća svetska imena iz sveta
filma. Još jedan festival iz ovog kraja je nadaleko poznat a to je sabor trubača u Guči, koji traje 5
dana i okupi oko 100.000 posetilaca. U jugozapadnom delu Srbije prostire se Raška oblast koja je
ime dobila po istoimenoj reci i po nekadašnjoj srpskoj državi. Raška se nalazi u srcu Dinarskih
planina od kojih je većina viša od 1 600 metara, a središnjim delom oblasti dominira Pešterska
visoravan.
Pored planinskih lepota, ljubiteljima prirode, Raška nudi od severa ka jugu, duboke klance reka
koje za sobom ostavljaju Lim, Ibar i Uvac, a za one najhrabrije tu je splavarenje brzacima reke Ibar
(veseli spust u julu). Doline ovih reka obiluju crkvama, manastirima, ostacima srednjevekovnih
zamaka kao što su Maglič, Koznik i Mileševac , kao i utvrđenjem Ras.
2.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Kada govorimo o geografskom položaju jugozapadne Srbije njen najznačajniji i najveći deo je
Šumadija .Ona se celim delom prostire u jugozapadnoj Srbiji. Na severu je oivičena najvećim
rekama Dunavom i Savom, na istoku Velikom Moravom, na jugu Zapadnom Moravom i na zapadu
Kolubarom i Dičine. Površina je 6070km², a broj stanovnika se procenjuje na oko 312.160.
Kragujevac je centar i glavni grad ove regije. Ime je dobila po nekadašnjim ogromnim površinama
šuma, koje su sada delimično iščezle i samim tim turizam nije više zastupljen u onoj meri u kojoj je
7
2.3 REKE
Šumadija je bogata velikim i bistrim rekama, koje se međusobno prepliću i ulivaju jedna u drugu.
Najveća, Zapadna Morava, prolazi kroz nekoliko gradova u okviru Šumadije: Trstenik, Kraljevo,
Čačak. Nastaje istočno od Požege i dužina je oko 300km. Sa Južnom Moravom čini Veliku Moravu.
Kruži oko velikog broja planina, a značaj njenog toka ogleda se u tome što prolazi kroz Ovčarsko-
Kablarsku klisuru. Kod Čačka u nju se uliva: Lađevačka reka, Čemernica, Bresnička reka. Značajna
pritoka Velike Morave je Ibar, a severno od nje je Kraljevo. Manje pritoke su Gruža i Tovarnica.
Upoređujući sve tri Morave, Zapadna je najpošumljenija i najrazvijenija i samim tim voda ima
potencijal za proizvodnju električne energije. Značajna je i zbog velikih količina ruda.
Ibar
, velika pritoka Zapadne Morave, nalazi se kod Kraljeva. Njena dužina je manje od 300km.
Njene pritoke su s jedne strane (desne) Jošanica i Sitnica, a sa druge (leve) Studenica i Raška.
Značajni gradovi kroz koje vode Ibra prolazi su: Kraljevo, Raška, Zvečan, Kosovska Mitrovica,
Mataruška Banja, Leposavić... Dužina Ibra je 270 km.
Moravica
, nalazi se kod Ivanjice i tok njene reke prolazi između Javora i Golije. Njene pritoke su
Lučka, Bukovica, Nošnica, Lišanska reka... sa desne i leve strane. Ima kapaciteta za razvoj turizma
zbog ogromne količine ribe koju poseduje. Značajna je zbog kamenog mosta koji je izgrađen na
njoj i koji funkcioniše po principu klinova. Na njoj se nalazi i hidrocentrala. U nju se ulivaju i Mali
i Veliki Rzav.
Veliki Rzav
ima dužinu oko 60km. Protiče istočnom stranom Zlatibora. Izvire u podnožju Mučnja.
Od Presečke reke koja se nalazi u Močiocima, Rzav teče do Visoke do Visočkog kanjona. Od
Radoševa se ulazi u Kruščicu, a nakon toga u kanjon Orlovaču. Dalje Rzav dolazi do Roga,
Svračkova i konačno se uliva u mali Rzav. Uska je, bez mulja, granja i rastinja. Ima brz i čist protok
vode i protiče kroz krečnjački kanjon. Desno i levo se nalaze stene koja prelazi u dubok kanjon. Ima
manje bukove i veoma je plitak. Ovo je zvanično najčistija reka reka u Srbiji.
