Upravljanje radnom snagom
Seminarski rad iz predmeta
Upravljanje proizvodnjom i uslugama,
tema:
Upravljanje radnom snagom
Садржај
1.
Увод..........................................................................................................3
2.
Изолатори.................................................................................................4
3.
Класификација изолатора.........................................................................5
3.1. Потпорни изолатори...................................................................5
3.2. Висећи изолатори........................................................................6
3.3. Проводни изолатори...................................................................7
4.
Порцелански изолатори...........................................................................8
5.
Хибридни изолатори...............................................................................9
6.
Композитни изолатори...........................................................................10
6.1. Структура..................................................................................11
6.2. Електрична својства..................................................................12
6.3. Механичка својства...................................................................13
6.4. Предности и недостаци композитних изолатора.....................13
7.
Закључак................................................................................................14
8.
Литература.............................................................................................15

4
Pojam radne snaga ne treba poistovetiti ni kom slučaju sa pojmom radnik. Pojam
radne snage obuhvata samo trošenje energije radnika koja nastaje u prilikom reprodukcije.
Trošenje bioenergije proizvođača se odigrava prilikom vršenja nekih drugih aktivnosti, kao
što su npr: sportska, kulturna, i druge kao što je sprecifično trošenje i ono ne ulazi u pojam
radne snage.
Trenutno postoji potreba za većom primenom rezultata takvih istraživanja o ljudskom
ponašanju u funkciji proizvodnje, zajedno sa vidjenjima menadžera iz proizvodnje o
upravljanju radnom snagom. Takvo gledište nužno dovodi do toga da će psihološko i
organizaciono ponašanje u budućnosti postati temeljna disciplina.
Sada se radna snaga sastoji ne samo od radnika u „plavim mantilima“ (fizičkih
radnika). Danas se isto tako pojavljuje odredjen broj belih (radnika koji se bavi
intelektualnim poslovima). Veliki je broj organizacija industrijske proizvodnje ima veći broj
belih od plavih mantila. Kada se govori o radnoj snazi se često se pridaje njenom značenju
postojanje jedino plavih mantila. Dalje u radu će biti korišćen termin radna snaga u širem
značenju, koji uključuje radnike iz obe od navedenih kategorija.
Slika 1.2
.
Jedan od potencijalnih delova radnikove sposobnosti posmatran sa stanovišta
reproduktivnih procesa je radna snaga. Potrošeni deo te radne snage jeste izvršeni rad tačnije,
predstavlja ljudski rad koji je materijalizovani. Ovo važi jedino ukoliko je to njegovo trošenje
5
bilo društveno celishodno i kao takvo se priznaje. Imenovani deo potrošene snage radnika i
koji nije bio svrsishodan sa društvenog aspekta iz tog razloga nije dobio društveno priznanje
je gubitak potencijalne radne snage.
2.
Ciljevi rukovođenja radnom snagom
U proizvodnji, najvažniji cilj menadžera koji rukovode radnom snagom mora biti
ostvarivanje performansi. Cilj performansi se za određenu svrhu izražava kao proizvodnost,
ali sam pojam „proizvodnost“ je preuzak. Performanse uključuju sve ciljeve u proizvodnji
uključujući troškove, kvalitet isporuke i fleksibilnost.
Upućivanje na performanse u proizvodnji izaziva ponekad „goniča robova“
(nemilosrdnog poslodavca) koji se malo brine o ljudima. Ta slika podrazumeva da se najbolji
rezultati kod ljudi postižu, ako se gone. Ali sami ciljevi performansi u proizvodnji ne
impliciraju ništa s obzirom na to kako da se oni postižu. Pristup orijentacije prema ljudima se
može realizovati boljim principima, umesto korišćenjem principa „goniča robova“.
Rukovođenje radnom snagom nema za cilj ostvarenje maksimuma performansi. Može se reći
da cilj rukovođenja radnom snagom predstavlja postizanje maksimum performansi, unutar
relevantnih ograničenja.
Ograničenja postoje kako bi se rukovodioci radnom snagom u proizvodnji odvratili od
sopstvenih problema, i ne željenih uticaja, kako ne bi ugrozili krajnje ciljeve.
Drugi je aspekt na ciljeve radne snage onaj koji govori o zadovoljavajućim, pre negoli
o maksimalnim performansama; Herbert Simon (1960) naziva to zadovoljstvo
performansama. Zadovoljavajuće performanse se mogu definisati kao onaj njihov nivo koji
dopušta organizaciji, da ostane u poslovanju i da privlači ljude, kapital, potporu vlade i
kupce, što je sve potrebno da bi mogla preživeti. Zadovoljavajuće performanse su stoga više
vezane na dugoročnopreživljavanje organizacije, negoli na njihov maksimalni nivo samog za
sebe. Ono, što je bilo zadovoljavajuće prošle (godine), neće biti zadovoljavajuće sledeće
godine, jer se povećavaju zahtevi kupaca, a konkurencija napreduje.
Treba biti jasno da zadovoljstvo ili sreća radne snage nije primarni cilj organizacije.
Ako su radnici zadovoljni, a organizacija prestaje preživljavati, neće biti posla za nikoga. Ne
želimo kod toga reći da se oba cilja i performanse i zadovoljstvo ne mogu ostvariti
istovremeno. Zapravo, u mnogo slučajeva to se može ostvariti pravim menadžerskim
pristupom. Ali zadovoljstvo radnih ljudi treba posmatrati kao sredstvo, a ne cilj sam za sebe.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti