Upravljanje rizicima u osiguranju
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
NOVI SAD
SEMINARSKI RAD
UPRAVLJANJE RIZICIMA U OSIGURANJU
Profesor:
Student:
Željko Račić Nemanja Novaković
2020/200025
Novi Sad, 2021.
1
Sadržaj:
UPRAVLJANJE RIZICIMA OSIGURANJA....................................................................7
OSIGURAVAJUĆE KOMPANIJE I UPRAVLJANJE RIZIKOM...................................7
2

1. IDEJA RIZIKA
Rizik nije lako definisati. Za preduzetnika rizik predstavlja mogućnost finansijskog gubitka.
Finansijski gubitci se mogu pojaviti u banci ili u izvještaju o dohotku. Na primer:
-
Smanjeni prihodi od prodaje
. Ako npr.fabrika izgori u požaru, proizvodnja
se obustavlja dok se fabrika ne izgradi, u međuvremenu su prihodi izgubljeni.
-
Povećani rashodi poslovanja
. Požar može prouzrokovati da preduzetnik
fabriku preseli u privremeni ali skuplji prostor.
-
Smanjena imovina.
Krađa zalihe, imovine, ili veći kupac koji preduzetniku
duguje novac može objaviti stečaj.
-
Povećana dugovanja
. Preduzetnik može ne izvršiti isporuku po ugovoru ili
izgubiti parnicu.
Vidljivo je da svi ovi potencijalni gubitci imaju nešto zajedničko a to je da je njihovo
događanje nemoguće predvidjeti.
Rizici se mogu razvrstati u tri glavne vrste:
-
Čisti rizik.
Čisti rizik je onaj koji može da rezultira gubitkom ili bez gubitka,
ali nema mogućnosti dobitka. Takvi rizici su rizik od požara, krađe,
saobraćajne nesreće i sl. Preduzetnik ne može gotovo ništa učiniti da bi
uklonio pravi rizik.
-
Špekulativni rizik.
Za razliku od čistog rizika sa kojim preduzetnik može
samo izgubiti, sa špekulativnim rizikom preduzetnik može ili izgubiti ili dobiti.
Na primer preduzetnik može ulagati u nekretnine uz izglede da će njihova
vrednost porasti, ali neke nepredviđene okolnosti mogu da smanje vrednost
nekretnina. Ovakvo ulaganje je špekulativno, jer preduzetnik izlaže posao
gubitku a ne sudbina.
-
Temeljni rizik.
Ovaj rizik se razlikuje od čistog i špekulativnog zbog svoje
bezličnosti, odnosno, kod temeljnog rizika nema odabranih. To je rizik koji ne
zahvata jedan posao a zaobilazi drugi, naprotiv temeljni rizik zahvata sve
poslove.
Ovakvi rizici obično nastaju zbog ekonomskih, političkih, prirodnih i drugih
sila.
2.
RIZIK U OSIGURANJU
Predmet osiguranja se može lakše razumeti ukoliko se primene tačna značenja reči
korišćenih u osiguranju. Termini kao što su gubitak, peril (opasnost), hazard i rizik se često
koriste u svakodnevnoj konverzaciji, međutim, ove reči primaju određena značenja kada se
koriste radi opisivanja osiguranja.
Reč
gubitak
u svakodnevnoj upotrebi, označava ostati bez nečega što se prethodno
posedovalo. Govorimo o ”gubitku memorije“, “gubitku vremena“. Kada se ova reč koristi u
osiguranju, ona poprima više ograničeno značenje. Tipičan osigurljiv gubitak je neželjeno,
Nicolas.,S., «Menadžment malog preduzeća», Izdavač: Mate, Zagreb
4
neplanirano smanjenje ekonomske vrednosti. Osigurljivi gubici se mogu kategorizovati kao
direktni i indirektni gubici
Direktni gubici su trenutni, ili prvi rezultat osigurane opasnosti.
Indirektni gubici, ili gubici upotrebe, su sekundarni rezultat osigurane opasnosti.
Na primer, ukoliko požar uništi dom, gubitak doma je direktni gubitak. Troškovi
življenja u hotelu dok se kuća obnavlja, je primer indirektnog gubitka. Ukoliko tornado uništi
restoran, šteta nastala na imovini je direktni gubitak, a gubitak prihoda u periodu obnavljanja
poslovanja, je indirektni gubitak. Dakle, mora postojati prvo direktni gubitak pre nastanka
indirektnog gubitka. Polise osiguranja imovine su specifične kada se obezbeđuje pokriće za
direktne ili indirektne gubitke, ili oba zajedno..
Peril
se definiše kao uzrok gubitka. Primeri perila su požari, zemljotresi, poplave,
kriminalne radnje, napadi srca i drugi. Polise osiguranja obezbeđuju finansijsku zaštitu od
gubitaka izazvanih od strane perila. Polise osiguranja koje tačno identifikuju listu pokrivenih
perila, osiguravači nazivaju specifikovan-peril ugovor. Alternativni format je pokriće svih
gubitaka osim onih koji su specifično isključeni iz ugovora. Ovu vrstu polisa, osiguravači
nazivaju ugovor sa otvorenim perilom.
Hazardi
su uslovi koji uvećavaju frekvenciju ili jačinu gubitaka. Primer hazarda može
biti 50 kanti od po 5 litara benzina uskladištenih u podrumu kuće. Uskladišten benzin sam po
sebi ne predstavlja opasnost. Međutim, ukoliko se desi požar, benzin će ga sasvim sigurno
pojačati i napraviti veću štetu nego što bi ona bila da ne postoji benzin. Slaba rasveta u
delovima grada u kojima postoji veća kriminalna aktivnost je hazard, jer može uticati na
uvećani nivo kriminalnih aktivnosti, kojih ne bi bilo da postoji dobro osvjetljenje.
Slabo osvjetljenje samo po sebi neće uzrokovati gubitak, ali činjenica da deluje kao
podsticaj lopovima na uvećanje kriminalne aktivnosti, ga čini hazardom. Ponekad, hazard
povećava i frekvenciju i jačinu gubitka, kao što je slučaj kada se automobil vozi prebrzo za
postojeće uslove.
Postoje tri vrste hazarda
.
To su fizički, moralni i psihološki
Fizički hazard
je fizički uslov koji je posledica materijalnih obeležja nekog objekta,
pri čemu ta obeležja povećavaju verovatnoću da se neka šteta dogodi. Primer fizičkog hazarda
je klizavi put koji povećava verovatnoću da dođe do automobilske nesreće koja je posledica
sudara koji u ovom slučaju predstavlja opasnost. Ukoliko pojedinac izazove ili na bilo koji
način utiče na povećanje štete kako bi pokupio što veću odštetu od osiguravača, onda je to
prevara u osiguranju i gubitak je rezultat moralnog hazarda.
Moralni hazard
je neiskrenost ili loš karakter pojedinca što povećava učestalost ili
jačinu štete. Ukoliko neko zapali zgradu, kako bi pokupio osiguranje, iako je vatra uzrok
gubitka, moralni hazard je zadužen za uvećanu frekvenciju gubitka. Ukoliko lopov ukrade na
primer 5.000 eura, a vlasnik prijavi osiguranju da je ukradeno 20.000 eura, onda je 15.000
eura učinjene prevare rezultat moralnog hazarda. Prisutan je u svim osiguranjima i teško ga je
proveravati. Osiguravači pokušavaju da nadziru moralni hazard raznim merama kao što su:
- provera podnosioca prijave za osiguranje,
- uspostavljanje različitih mehanizama u tehnici osiguranja (poček, izuzeće, doplatci).
Psihološki hazard
se odnosi na nehajno i indiferentno ponašanje prema gubitku zbog
postojanja osiguranja. Stav “zašto bi mene bilo briga, ja sam osiguran“ je primer ove vrste
hazarda. Ukoliko osoba namerno ostane duže u bolnici nego što je potrebno kako bi pokupio
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti