Upravna funkcija policije
S E M I N A R S K I R A D
Tema: UPRAVNA FUNKCIJA POLICIJE
Mentor: Kandidat:
U Podgorica, Decembar 2016 godine
2
SADRŽAJ
Uvod………………………………………………………………………………………3
1. Pojam policije i pojam državne uprave…………………………………..……..4
2. Specifičnosti policije kao organa državne uprave………………………………5
3. Upravna funkcija policije u formalnom i materijalnom smislu………………7
4. Upravni poslovi policije…………………………………………………………..7
5. Zaključak………………………………………………………………………...12
Literatura………………………………………………………………………………..13

4
1. Pojam policije i pojam državne uprave
Istorija pokazuje da je policija jedna od najstarijih službi u ljudskom društvu, odnosno državi.
Kao elementarni oblik društvene kontrole, policija je starija i od same države. Etimološki
posmatrano, reč „policija“ (engleski – police, nemački – polizei, francuski – police) potiče od
grčke reči polis, politeia, što označava upravu grada, državu, ustav. Znači da je iz samog termina
polis, koji je označavao grad–državu, izvedeni pojam politeia, predstavljao čitavu državnu
delatnost, zakonodavstvo, sudstvo i upravu. Taj termin je poslužio Rimljanima pa su koristili
naziv politeia. U tom smislu za Aristotela politeiapredstavlja idealni oblik državnog uređenja.
Dakle, politika i policija nastaju iz termina politeia. Nema sumnje da su u čitavom razmatranju
za Aristotela bili relevantni policijski zadaci. Te zadatke bi vršili organi kao što su astinomi,
stražari, čuvari itd., pa se može zaključiti da između Aristotelovog stajališta – termina politeia u
smislu zaštitne uloge – i naziva policije u savremenom značenju postoji divergencija.
Inače,procesu nastanka grčke demokratije prethodili su kompleksni događaji na intelektualnom,
kulturnom, trgovinskom, religioznom, kao i u drugim oblastima društvenog života.
Po Aristotelu,
politeia
predstavlja idealan oblik vladavine, koji je sredina između demokratije i
oligarhije i u kome su policijski poslovi samo jedni od prijeko potrebni.
Primjera radi, u Francuskoj XIV vijeka, u njemačkim i nekim drugim državama tog i novijeg
vremena, policijom se još uvijek označava ukupna državna djelatnost, a u užem smislu posebno
uređeni državni poredak.
Srednji vijek je obilježila gotovo potpuna fuzija pojmova politika i policja u svakom pogledu, što
svakako samo u etimološkom smislu ima uporište, budući da obje riječi vuku korijene iz riječi
polis
. U tom smislu postoji i termin
politička policija
Pravna država se razvija iz policijske države i nastaje na području Zapadne Evrope nakon
Francuske revolucije. Njen nastanak se vezuje za stvaranje ustavnih monarhija (umjesto
apsolutističkih), budući da je ustav jedan od bitnih pretpostavki pravne države.
Sa nastankom i razvojem pravne države policija doživljava modifikaciju, kao sastavni i jedan od
najvažnijuh dijelova upravnog sistema. Mijenjaju se za njih zadaci, položaj, metode rada,
Masleša R.:Teorije i sistemi sigurnosti, Magistrat, 2001, str.163
Aristotel, politika, Kultura, Beograd, 1960, str.215-2016
Milosavljević, B.: Nauka o policiji, Policijska akademija u Beogradu, Beograd, 1997, str.4
Politička policija je organizacija koju su neke države angažovale u borbi za ostvarenje isključivo klasno-političkih
ciljeva. Njen cilj je bio onemogućavanje aktivnosti protivnika vladajuće klase i partije, ali i sakupljanje svih vrsta
obavještenja za vladajuću strukturu, kao i bezbjednost političkog establišmenta. Razvijala se sa jačanjem države, pa
je stoga politička policija od nastanka uu XVII vijeka, svoju punu snagu dostigla u XXI vijeka. Što je država bila
totalitarnija, to je njena politička tajna služba bila nemilosrdnija. Primjeri takvih policija bile su UDB-a, KGB,
GESTAPO i dr.
Milosavljević, B.;Uvod u policijske nauke, policijska akademija u Beogradu, Beograd, 1995, str.42
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti