S E M I N A R S K I       R A D

Tema: UPRAVNA FUNKCIJA POLICIJE

Mentor:                                                                                                            Kandidat: 

U Podgorica, Decembar 2016 godine

2

SADRŽAJ

Uvod………………………………………………………………………………………3

1. Pojam policije i pojam državne uprave…………………………………..……..4

2. Specifičnosti policije kao organa državne uprave………………………………5

3. Upravna funkcija policije u formalnom i materijalnom smislu………………7

4. Upravni poslovi policije…………………………………………………………..7

5. Zaključak………………………………………………………………………...12

Literatura………………………………………………………………………………..13

background image

4

1. Pojam policije i pojam državne uprave

Istorija pokazuje da je policija jedna od najstarijih službi u ljudskom društvu, odnosno državi. 
Kao   elementarni   oblik   društvene   kontrole,   policija   je   starija   i   od   same   države.   Etimološki 
posmatrano, reč „policija“ (engleski – police, nemački – polizei, francuski – police) potiče od 
grčke reči polis, politeia, što označava upravu grada, državu, ustav. Znači da je iz samog termina 
polis,   koji   je   označavao   grad–državu,   izvedeni   pojam   politeia,   predstavljao   čitavu   državnu 
delatnost, zakonodavstvo, sudstvo i upravu. Taj termin je poslužio Rimljanima pa su koristili 
naziv politeia. U tom smislu za Aristotela politeiapredstavlja idealni oblik državnog uređenja. 
Dakle, politika i policija nastaju iz termina politeia. Nema sumnje da su u čitavom razmatranju 
za Aristotela bili relevantni policijski zadaci. Te zadatke bi vršili organi kao što su astinomi, 
stražari, čuvari itd., pa se može zaključiti da između Aristotelovog stajališta – termina politeia u 
smislu   zaštitne   uloge   –   i   naziva   policije   u   savremenom   značenju   postoji   divergencija. 
Inače,procesu nastanka grčke demokratije prethodili su kompleksni događaji na intelektualnom, 
kulturnom, trgovinskom, religioznom, kao i u drugim oblastima društvenog života.

1

Po Aristotelu, 

politeia 

predstavlja idealan oblik vladavine, koji je sredina između demokratije i 

oligarhije i  u kome su policijski poslovi samo jedni od prijeko potrebni.

2

Primjera radi, u Francuskoj XIV vijeka, u njemačkim i nekim drugim državama tog i novijeg 
vremena, policijom se još uvijek označava ukupna državna djelatnost, a u užem smislu posebno 
uređeni državni poredak.

3

Srednji vijek je obilježila gotovo potpuna fuzija pojmova politika i policja u svakom pogledu, što 
svakako samo u etimološkom smislu ima uporište, budući da obje riječi vuku korijene iz riječi 

polis

. U tom smislu postoji i termin 

politička policija

.

4

Pravna   država   se   razvija   iz   policijske   države   i   nastaje   na   području   Zapadne   Evrope   nakon 
Francuske   revolucije.   Njen   nastanak   se   vezuje   za   stvaranje   ustavnih   monarhija   (umjesto 
apsolutističkih), budući da je ustav jedan od bitnih pretpostavki pravne države.

5

Sa nastankom i razvojem pravne države policija doživljava modifikaciju, kao sastavni i jedan od 
najvažnijuh   dijelova   upravnog   sistema.   Mijenjaju   se   za   njih   zadaci,   položaj,   metode   rada, 

1

 

Masleša R.:Teorije i sistemi sigurnosti, Magistrat, 2001, str.163

2

 

Aristotel, politika, Kultura, Beograd, 1960, str.215-2016

3

 Milosavljević, B.: Nauka o policiji, Policijska akademija u Beogradu, Beograd, 1997, str.4

4

 

Politička policija je organizacija koju su neke države angažovale u borbi za ostvarenje isključivo klasno-političkih  

ciljeva. Njen cilj je bio onemogućavanje aktivnosti protivnika vladajuće klase i partije, ali i sakupljanje svih vrsta  
obavještenja za vladajuću strukturu, kao i bezbjednost političkog establišmenta. Razvijala se sa jačanjem države, pa 
je stoga politička policija od nastanka uu XVII vijeka, svoju punu snagu dostigla u XXI vijeka. Što je država bila 
totalitarnija, to je njena politička tajna služba bila nemilosrdnija. Primjeri takvih policija bile su UDB-a, KGB, 
GESTAPO i dr.

5

 

Milosavljević, B.;Uvod u policijske nauke, policijska akademija u  Beogradu, Beograd, 1995, str.42

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti