SADRŽAJ:
UVOD (Pojam urbanizma)…………………………………………..…………..…3
1. POJAM GRADA…………………….……………………………………....4
1.1. Podjela gradova….……...…..………………………………………….5
2. POJAM SELA…………………………..…………………………………...7
2.1. Podjela sela………………………………….………………………...8
3. POJAM ZEMLJIŠTA...……………………………………………………...9
4. POJAM INFRASTRUKTURE…..…………………………………………10
5. KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA ZEMLJIŠTA…………………………...11
ZAKLJUČAK….………………………………………………………………….12
LITERATURA……………………………………………………………………
13
1
UVOD (Pojam urbanizma)
Urbanizam
je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem
gradova i planiranjem njihova razvoja (urbanističko planiranje)
1
. Osnovni cilj urbanizma je da se
osigura kvalitetan život ljudi u naseljima, tj. da im se pruže optimalni uvjeti za stanovanje, rad,
društveni i kulturni život, odmor i rekreaciju.
U širem smislu urbanizam obuhvaća i regionalno planiranje i turizam. On je i umjetnička oblast,
jer se bavi estetikom naselja.
Urbanizam se bavi:
· teorijskom djelatnošću
i
· praktičnom djelatnošću
.
Teorijska djelatnost u oblasti urbanizma obuhvaća:
· proučavanje povijesti naselja,
· analiziranje i vrednovanje strukture naselja,
· analiziranje i vrednovanje raznih pojava u naselju i
· planiranje naselja.
Teorijska djelatnost obuhvaća: proučavanje prirodnih uvjeta u naselju, praćenje svih promjena u
društvu i određivanje perspektive razvoja naselja. Urbanističkim planovima se predviđaju
rekonstrukcije postojećih dijelova naselja, kao i izgradnja novih naselja. Planovima se, također
predviđaju i proširenja teritorija naselja. Na osnovu teorijskih djelatnosti se donosi niz
tehničkih, administrativnih, strateških, ekonomskih i socijalnih pravila, koja su od primarnog
značaja pri interveniranju u prostoru.
Praktična djelatnost urbanizma obuhvaća :
· uređenje naselja,
· preuređenje već postojećih starih naselja i
· formiranje i izgradnju novih naselja.
Uređenjem i preuređenjem naselja se podiže estetski kvalitet naselja, ali prije svega se
zadovoljavaju osnovne higijenske i praktične potrebe stanovnika. Preuređenjem se otklanjaju
prisutne negativnosti u prostoru. Na osnovu planova se grade novi dijelovi ili cijela naselja
2
.
1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Urbanizam
2
Doc. dr Ljiljana Vukajlov,
“Urbana/ruralna analiza i morfologija”, Fakultet tehničkih nauka,
Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad 2010.god.
2
Slika 1.
Fizionomija modernog grada (London)
1.1. Podjela gradova
Osnovna odjela gradova u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini izvršena je prema:
1. Broj stanovnika
Statistička definicija grada ovisi prvenstveno od određenog broja
stanovnika
, koji žive u njemu,
te varira u internacionalnom kontekstu. Tako se definicija grada u
Bosni i Hercegovini
ne može
porediti sa definicijom grada u
Holandiji
s jedne ili u
Mongoliji
s druge strane, zbog specifične,
odnosno drugačije
naseljenosti
u našoj zemlji od gore spomenutih zemalja.
Za prilike u Bosni i Hercegovini (poštujući pojam
urbanosti
) mogli bi govoriti o sljedećoj podjeli
gradova prema broju stanovnika:
do 5.000 stanovnika: naseljena mjesta, manji gradovi,
varošice
ili
čaršije
(
Srebrenica
,
Neum
,
Nevesinje
,
Rudo
,
Kupres
,
Glamoč
,
Tomislavgrad
,
Mrkonjić Grad
,
Laktaši
),
od 5.000 do 10.000 stanovnika mali gradovi (
Cazin
,
Čapljina
,
Prozor
,
Gradačac
,
Bosanski Šamac
,
Sanski Most
,
Bosanska Krupa
,
Drvar
,
Zvornik
,
Višegrad
,
Orašje
,
Odžak
),
od 10.000 do 20.000 gradovi (
Travnik
,
Prnjavor
,
Kakanj
,
Livno
,
Tešanj
,
Modriča
,
Jajce
,
Goražde
,
Konjic
,
Visoko
,
Trebinje
,
Sanski Most
,
Bugojno
,
Bosanski Brod
,
Živinice
),
od 20.000 do 50.000 srednje veliki gradovi (
Bihać
,
Doboj
,
Prijedor
,
Bijeljina
,
Brčko
),
od 50.000 do 100.000 veći gradovi
Mostar
i
Tuzla
,
od 100.000 stanovnika veliki gradovi
Banja Luka
i
Zenica
. Tek
Sarajevo
kao glavni grad
zemlje i njeno upravno i kulturno središte zaslužuje donekle naslov bosanske
metropole
,
mada i to sa izvjesnom rezervom.
4
