Uređenje zelenih površina

UREĐENJE ZLENIH POVRŠINA

Povijest vrtne umjetnosti

U poriječju rijeke Eufrat i Tigris javljaju se prvi vrtovi. Razvoj im je usko vezan s razvojem
društva. 6000 g.p.n.e. -> Mezopotamija i Bailon – gdje su prvi poznati vrtovi (Nabukodonosor
je prvi dao izgraditi krovne vrtove (to su bile terase). Poznati «SEMIRAMIDINI VRTOVI».
Navodnjavalo se i to je jedno od 7 čuda starog svijeta.)

EGIPAT – također u to vrijeme razvija vrtnu umjetnost.
Osnovni element te umjenosti su:

1. Kompozicija: pravolinijski elemet
2. Voda: kanali za navodnjavanje duž kojih su se sadilli (vionova loza i drveće (stvaranje

hlada - užitak)

3. drveće, pergola

Stvarna uloga zelenila je hlad

Zelene vrste:
Drvenaste: smokve, datulje, jabuke
Penjačice: vinova loza

Vrtovi su okruženi zidom – intimnog karaktera (namjenjeni porodici iz pripadajuće klase).
Dokazi o vrtovima: crteži na grobnicama.

STARA GRČKA (~ 700g pr.n.e.)
Gradovi su dosta zbijeni -> malo zelenih površina i to uz objekte i palače.

Rimsko carstvo - 100g pr.n.e. Novi početak razvoja umjetnosti. Kult obožavanja cvijeća. Prvi
u povijesti počeli osim korisnih vrsta u vrtu uzgajati i ukrasne vrste.Odvajau korisne (idu u
pozadinu) od ukrasnih vrtova.

Razvili su nekoliko tipova vrsta vrtova:

1. Atrij – pravokutan vrt u sredini kuće. Iz svih soba se može izači u taj vrt. Intimnog je

karaktera.

2. Peristil – pravokutan vrt. Uokviren je sa svih strana stupovima.

Parter – je način sadnje niskog biljnog materijala koji je odozgo vidljiv kao slika, formira
se od cvijeća i okruži niskom živicom. Često je prisutan u atrijima i peristilu (Park
«Angolina»).

3. Hortos – manji prostor bogatog sadržaja u sastavu zgrade, gdje se uz cvijeće uzgajalo i

povrće manjeg prostora i bogatog sadržaja.

1.,2.,.3., - svi su privatni vrtovi.

Horti – prostrani parkovi s reprezentativnim zgradama, dvorcima i hramovima.

Vrtni parkovi (Rimljani su ih pravili) KRUHA I IGARA.

Česta su i umjetna jezera (na kojima su organizirane pomorske bitke).

Kampus – prostrani trgovi, prostor s travnjacima i sa izgledom vrtova (slično današnjim
faksovima).
Vrtovi uz Villa rustica(ljetnikovci bogatih patricija, izvan grada, uglavnom na uzvisinama
s kojih se pruža prekrasan pogled). Počinje se koristiti parter. Prostor s niskim raslinjem i
dobrom preglednošću, u tijesnoj vezi sa zgradom pravilno podijeljen pravolinijskim i
krivolinijskim stazama. Najvažinije je naglasiti važnost povezanosti vrta i kuće.

Osnovni elementi:
1. Voda – u kanalima, ribnjacima, jezerima, bazenim, vodovodima, fontanama
2. Skulpture
3. Zoo vrt
4. Terase podignute na svodovima
5. Topiariji – način oblikovanja drveća, grmlja koje se orezuje tako da se formirju oblici.

Neka vrste skulpture. Traže se da biljke imaju: veliku moć regeneracije, male listove i
da se da dobro oblikovati. Npr. Šimšir

KOPOZICIJA:
-

odnos partera, bazena, aleja s okvirnim stupovima i drvećem. Skladan odnos među
elementima vrta i uska veza s kućom.

NAMJENA
-

reprezentativna uloga zelenila

šišani šimšir -> ARS TOPIARIA

cvatuće gredice

biljke u posudama

izrazita povezanost kuće s vrtom

Biljne vrste: cijenjene zbog svoje ukrasne vrijednosti

drvenaste vrste: platana, javor u javnim parkovima

čempres, lovor, mirta, šimšir - u vrtovima

penjačice: bršljen

cvatuće vrste: oleander, vinca, zumbul, irisi, narcise, šafrani, mak, anemone, ruže ->
suberoza (u tajnosti).

Podaci o raslinju u starim vrtovima i perivojima
-

arhiva, istraživanja starih autora

književnost, natpisi na spomenicima

putopisi, umjetnička djela

Perzijski vrt – Islamska vrtna umjetnost
Arapi su ga proširili. Naročito se proširio u Španjolskoj (zaštičeni od vanjskog svijeta viskom
zidom). Duboka povezanost s religijom.

Osnovni elementi: voda, drveće, cvjetne vrste.
Namjena:

a) užitak – doživljava se svim osjetilima: vidom (cvjetne gredice - boja); bazeni vode sa

plavim pločicama; , sluhom (vodoskoci – žuborenje vode), osjetom i mirisom (miris
cvijetova).

b) Izvor ljepote – zabava i meditacija; upotreba mozaika i posude od terakote

Engleski pejsažni stil (18 st.)
Monokromatski – zeleni. Uzor je u rimskom vrtu i renesansi. Predstavlja otpor formalnom
baroku.

Osnovni elementi:
Uzor oblikovanja je priroda -> voda (nije u kanalima, već u potocima koji meandriraju
slobodni pad).
Osnovni elementi:
Travnjaci i drveće -> monokromatski stil (jedna boja – zelena), nema šarenila, uzor je priroda.
Građevine u vrtu.
Biljne vrste:
Malo je cvjetnih gredica koje su pretežno uz kuću. Začetak upotrebe trajnica. Slobodno
rastuće drveće i grmlje.
Namjena:
Razonoda i ugoda – otvoreni vrtovi

Današnji vrtovi
Nema nikakvog novog stila, služe čovjeku. Forma i javna zelenila su usko isprepletene.
Izgubili su ekskluzivni značaj. Tipovi privatnog vrta: atrijski, balkoni, obični...
Stilovi koji se primjenjuju: barok, englesko-pejzažni stili i apstrakna umjetnost, renesansa...
Vrt se povezuje sa sadržajem – interdiciplinarno (vrt – korisnici vrta) – uravnotežiti sa svim
aktivnostima – povezivanjesadržaja i vrta. Jaki ekološki naglasak. Biljne vrste su klimatski
povezane s datim područjem (mediteranski tip vrta, alpski tip vrta). Stroga povezanost kuće s
vrtom (produžetak dnevne sobe) u istoj nivelaciji. Postoje javni parkovi koji imaju ime i
namjenu. Nekoliko tipova janih zelenih površina su: parkovi, sportski tereni...

Stilovi uređenja:
Stil u kojem će se urediti ovisi o: građevini, podneblju, željama ljudi, ekonomskom statusu,
vremenu koje je na raspolaganju za uređenje, održavanju vrta, načinu života obitelji (djeca...).

Dubrovački renesansni vrt
U 15 i 16.st. dolazi do razvoja trgovine. Trgovačke veze postoje sa Italijom i Turskom. Dolazi
do razvoja bogate klase koja počinje graditi ljetnikovce. Osnovni elementi: utilitarna
vrijednost – voćke, reprezentativna – uzor je talijanskom vrtu, javljaju se vodene površine u
vrtu. Tlocrt: četverokutan, elastičniji od talijanskog, manje izražena simetrija – ladanjska kuća
nije izrazito na glavnu os vrta nego bočno pomaknuta. Pojava vrtnih terasa, vidikovaca koji su
stepenicama povezani s rijekom, morem i služe kao cisterne (skupljaju vodu).
Elementi vrta: pergole – omeđuju reprezentativne dijelove vrta, natkrivaju staze za šetnju,
povezuju kuću i prostorije s vrtom. Dosta kamenih elemenata. Voda uglavnom ograničena na
fontane, nema jezera i ribnjaka.

Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja
Utjecaj Beča i baroka.U kasnom srednjem vijeku burgovi: tvrđava – grad. U 17-19 st. Počinju
se graditi ladanjska zdanja – razvoj feudalizma.
Koncepcija oblikovanja: pejzažno oblikovani vrtovi, veće površine, prirodni izgled, presjecani
brojnim stazama. Stil: englesko-pejzažni vrt. Malobrojni su geometrijsko oblikovani vrtovi.
Geometrijski je uređen reprezentativni dio vrta. Perivoj je slobodno oblikovan. Imaju i
povrtnjak i voćnjak. Elementi perivoja: aleje, putovi koji vode do samog dvorca, jezero je
karakteristični dio vrta. Ima dekorativnu i utilitarnu ulogu (ribnjaci). Građevni materija je
kamen. Staklenici za uzgoj voća i egzotičnog bilja.

Lenucijeva potkova ili Zagrebačka zelena potkova
Nazvana po arhitektu Lenuciju koji ju je zamislio u II.polovici 19 st.. Dok je Izidor Kršnjavi
izgradio mrežu osnovnih škola; podigao Zagreb. Strossmayer je osnovao HAZU. Lenucijeva
potkova obuhvača: Zrinjevac, Tomislavac, Botanički vrt, Maruličev trg (stara Nacionalna),
Mažuraničev trg i završava s HNK-a.

Viktorijanski stil (Viktorija 1837.-1901.)
Razvoj znanosti, velike ekspedicije i putovanja, razvoj kulture. Uz bogatstvo razvijaju se
vrtovi (unos stranih vrsta, egzotičnih). Socijalna bijeda – jeftina radna snaga. Geometrijski
vrtovi, obilje umjetnih vrsta, sezonsko i egzotično bilje. Simetrične gredice, obrubljene
živicom, centralna točka u vrtu. Ima i šarenih cvijetnih gredica. Vrtna plastika, drvo i metal
bijelo pofarbano. Upotreba labirinata. Staklenici. Ekstravagantne vijugave staze. Puno
željeznih pergola i lukova preko kojih su se sadile penjačice naročito ruže. Vaze i cvijeće.

Topijari

na nekoj pošumljenoj ili zelenoj površini. Solitrano posađeno drveće koje je šišano i
oblikovano.

Parter

Cilj je izazvati nezaboravan efekt, dojam.

Seoski vrt
Efektan i jeftin. Predstavlja živu skulpturu. Koristi se šljunak i travnjaci. Od biljnih vrsta
korisit se: buksus, tisa,lovor višnja koji se oblikuju. Mnoga dvorišta u betonirana i
asfaltirana. Oponašju se gradski uvjeti.

Moderni vrt – druga polovica 20 st.
Dostupan je svima (ne otkrivamo nove kontinente, nismo zadivljni novim biljkama).
Biljka u modernom vrtu više nije toliko bitna. Gubi glavnu ulogu. Važni su neživi
materijali: kamen, šljunak. Reducirana je boja. Koriste se visoke trave, bambusi, važna je
voda u svim oblicima (ploha – u bazenu, koja žubori, u fontani). Vrt je produžana dnevna
soba. Zatvorene linije i zakrivljene. Organski oblici su prirodni. Neformalni stil, ali je
strogo kontroliran.

Tradicijski vrt – seoski (Cottage garden)
Nastao u Engleskoj u prigradskim četvrtima, gdje je radnička klasa imala svoje vrtove. To
je bila mješavina proizvodnog i ukrasnog vrta. Nema nikakvu oblikovanu koncepciju.
Nasato je u zbrci. Kako se kome sviđalo i kako je kome odgovaralo su se sadile biljke.
Jednostavan, funkcionalan oblik prostora. Nema oblikovne karakteristike. Velika
raznolkost biljnih vrsta biranih prema sklonostima i/ili korisnosti.
Vrste zelenila:
Drveće: od korisnih vrsta pretežno voćke
Živice od autohtonog bilja se koristi kao neprobojna živica, a ima utilitarnu ulogu.
Grmlje: cvatuće, ukrasno (maline, kupine, ribizli)
Ruže – naročito mirisne
Cvjetne vrste koje su imale ulogu rezanog cvijeća (biljke u posudama).
Travnjak samo pokošena površina u voćnjaku ili ispred kuće.
Mirodijsko bilje