Usmerene radio veze – Pasivne relejne stanice
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.
1
Pasivne relejne stanice
Usmerene radio veze
Doc. dr Nataša Neškovi
ć
2
Uvod
Korektan rad usmerenih radio veza podrazumeva da one
funkcionišu u uslovima direktne opti
č
ke vidljivosti izme
đ
u dve
susedne stanice
Ako podrazumevamo da su sve relejne stanice aktivne, to zna
č
i: u
svakoj relejnoj stanici, za svaki smer prenosa, postoji prijemnik u
kome se primi signal, prosledi do predajnika za dati smer veze uz
odgovaraju
ć
e poja
č
anje, frekvencijsku transpoziciju, itd
Postojanje aktivne relejne stanice pored tih ure
đ
aja podrazumeva
još
č
itav niz infrastrukturnih elemenata koji su znatno skuplji od
samih ure
đ
aja
Da bi se postavila aktivna stanica mora se:
napraviti zidani obekat, eventualno postaviti kontejner (problem
dopremanja na lokaciju)
obezbediti napajanje
izgraditi pristupni put.

4
Naj
č
eš
ć
e primenjivano rešenje je
ravni reflektor
Ideja je preuzeta iz optike, zamišljeno je da se ta površina koristi kao
ogledalo
Talasni front nai
đ
e na tu reflektuju
ć
u površinu, delom se reflektuje i
usmerava prema prijemnoj anteni
Ako izme
đ
u lakocija A i B ne postoji opti
č
ka vidljivost, ali sa obe
lokacije postoji opti
č
ka vidljivost prema lokaciji C, mogu
ć
e je
postaviti reflektuju
ć
u površ i na taj na
č
in ostvariti vezu
Mnogo re
đ
e se kao rešenje koriste dve paraboloidne standardne
antene
č
iji su primarni radijatori vezani komadom talasovoda –
“antene le
đ
a u le
đ
a”
Ovo rešenje ima konstrukcijski nedostatak u odnosu na ravni
reflektor
Ravni reflektor se može napraviti da bude mnogo ve
ć
ih dimenzija od
standardnih antena, a samim tim se njime može ostvariti mnogo ve
ć
i
dobitak
Uvod
5
Postoje rešenja koja koriste tzv.
difrakcione rešetke
Na grebenu se postavi rešetka koja je normalna na pravac
prostiranja talasa
Za preusmeravanje EM talasa koristi se efekat sli
č
an difrakciji na
ivici noža
č
ime se unosi relativno najmanji priraštaj slabljenja zbog
postojanja pasivne relejne stanice na trasi u odnosu na prethodna
dva rešenja
Difrakcione rešetke u praksi su koriš
ć
ene na u
č
estanostima ispod
1GHz
Primenom pasivnih relejnih stanica može se premostiti teška trasa,
a da se pri tome izbegnu velika ulaganja koja bi bila neophodna za
aktivnu stanicu
Postavljanje pasivne stanice ima i veliki nedostatak
Ö
pove
ć
ano
slabljenje na trasi
Uvod
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti