Ustavno pravo

POJAM I PODJELA USTAVA

Pojam ustava javlja se jos u starom vijeku i to u Staroj Grckoj odnosno Atini,Sparti i ostalim
gradovima drzavicama kojima se propisivala organizacija drzave i drzavne vlasti. Pored ustava kojim
se uređuje drzava postoji crkveni ustav koji nije predmet naseg interesovanja.Ustav mozemo
definisati na 2 nacina i to u materijalnom i formalnom smislu.

Ustav u

materijalnom smislu

podrazumjeva pravna pravila kojim se uređuje unutrasnja struktura

jedne drzave ,organi najvise drzavne vlasti i njihova ovlastenja .Za pojam ustava u mater.smislu nije
bitno da li je u pisanoj ili nepisanoj formi, bitno je da postoje pravna pravila koja regulisu unutrasnju
strukturu drzave ,organe vlasti i njihova ovlastenja ,a to podrazumjeva da se moze sastojati iz vise
pravnih akata. Tipican slucaj je Engleska.Ustav u mater.smislu postoji uvijek kada je pravnim aktima
ogranicena drzavna vlast,regulisana prava i slobode covjeka i gradjanina iako se tim aktima
uspostavlja funkcionalna pravna drzava, Ustav u mater.smislu uspostavlja strukturu drzavne
vlasti ,postavlja objektivna pravila ponasanje drzavnih organa kao i nosilaca javnih funkcija.

Ustav u

formalnom smislu

definise se prema njegovim spoljnim –formalnim obiljezjima. Uvijek je

pisan, a predstavlja najveci pravni akt jedne drzave koji je donesen po posebnom postupku razlicitog
od postupka donosenja zakona, najcesce donesen od posebnog organa i koji se mjenja po posebnom
postupku. Pisani ustav ima svojih prednostu u odnosu na nepisane jer pruza pravnu sigurnost i daleko
je lakse uspostaviti funkcionisanje pravne drzave.On ima prednost u prakticnom smislu jer sve je na
jednom mjestu.

Postoje razne

klasifikacije ustava

prema formi,sadrzini,nacinu mjenjanja, duzini itd. Prema formi u

kojoj se donosi mogu biti pisani i nepisani,prema nacinu promjene mogu biti kruti i meki. Kruti se
veoma tesko mjenjaju a meki vrlo lako gotovo kao i zakoni. Prema nacinu donosenja mogu biti:
1.oktroisani-podareni – donosi ih obicno kralj,monarh i daju ih svom narodu

2.ustavni paktovi su ustavi koji su doneseni uz kompromis izmedju vladara i parlamenta, obicno ih
donosi parlament ,a vladar i monarh proglasava

3.narodni ustavi kao izraz demokratije,donosi ih narodno predstavnistvo odnosno ustavotvorna
skupstina obicno po posebnom postupku.

Prema brojnosti akata ustavi se dijeli na kodifikovane i nekodifikovane.Prema projektovanju
buducnosti mogu biti realni, deklarativni i fiktivni. Realni ustavari predstavlja realan stepen primjene,
deklarativni koji se bave projektovanjem buducnosti( najcesce u socijalistickim drzavama), fiktivni su
oni koji se ne primjenjuju u praksi vec sluze samo kao dekor ( ustav sovjetskog saveza iz 63god)

Donosenje i promjena ustava

– Svaka drzava propisuje nacin donosenja i promjene ustava.Ako se

novi ustav donosi prema odredbama starog ustava onda postoji ustavni kontinuitet, a ako se ne
donosi po odredbama starog onda imamo ustavni diskontinuitet (npr.BiH).Ustavi se obicno donose
od strane posebnog tijela koji se bira samo za taj postupak, obicno se naziva ustavotvorna skupstina.
Poslije donosenja ustava ona se raspusta. Drugi nacin donosenja jeste da se donosi od strane
zakonodavnog tijela odnosno od parlamenta ali po posebnom postupku i sa kvalifikovanom
vecinom(2/3).

Promjena ustava(revizija)

postoje 2 reviziona sistema. U prvom revizionom sistemu jeste

neposredno ucesce građana u njegovoj promjeni obicno referendumom i druga revizija jeste da se
promjena ustava povjerava predstavnickom tijelu.

Promjena ustava BiH –

U promjeni ustava BiH

odlucuje parlament kao najvise zakonodavni organ pod određenim uslovima:

-sloboda i prava covjeka i građanina ne mogu biti umanjeni niti eleminisani donosenjem ili
promjenom ustava.Da bi se promijenio on se mora usvojiti u istovjetnom tekstu i u predstavnickom
domu i u domu naroda i to najmanje 2/3 poslanika u predstavnickom domu (28). U domu naroda se
na isti nacin odlucuje s tim da mora biti najmanje za promjenu 3 Srbina, 3 Hrvata, 3 Bosnjaka
odnosno vecina posto ih ima u domu naroda po 5.

Promjena ustava RS

je u nadleznosti narodne skupstine RS.Promjene ustava se mogu izglasati samo

ako za promjenu glasa 2/3 vecina u narodnoj skupstini i ako tu promjenu prihvate vecina poslanika iz
konstitutivnog naroda u Vijecu naroda.Pravo predlaganja promjene ustava imaju predsjednik
republike,vlada i najmanja 30 poslanika u narodnoj skupstini. Promjena ustava RS odvija se u vise
faza:

-u prvoj fazi se odlucuje o inicijativi za promjenu ustava .Ako vecina poslanika izglasa promjenu ,
inicijativa je prosla.

-druga faza je donosenje nacrta promjene ustava.O nacrtu glasa skupstina vecinom glasova,ako
vecina glasa usvaja se.

-treca faza je javna rasprava. Poslije javne rasprave u skupstini se formira odbor za ustavna pitanja
koji utvrđuje konacan tekst promjena ustava. Da bi doslo do promjenje potrebno je da glasa 2/3
vecina.

SADRZAJ I FORMA USTAVA

U svijetu postoje 2 forme po kome se pisu ustavi. Prva je anglosaksonska ,a druga eurokontinentalna.
Tipican predstavnik anglosaksonskke je Amerika,Kanada i ustav BiH.Mali je broj clanova ali su clanovi
dugacki i opisni i tesko se mijenjaju. Ustavi pisani u anglosaksonskoj tehnici mogu se mijenjati samo
aneksima(dodacima) ,tako Americki ustav nikad se nije mijenjao.Eurokontinentalna tehnika je
zastupljena u vecini zemalja Evrope. Ima dosta clanova koji su jezgroviti,kratki i sadrzajni i cesto se
mijenjaju.Bez obzira o kakvoj tehnici je rijec vecina ustava ima sljedece sastavne dijelove:
PREAMBULA,OSNOVNA NACEKLA KAO POSEBAN DIO, NORMATIVNI DIO,AMANDMANI i na kraju
ANEKSI(dodaci).

PREAMBULA

je uvodni dio svakog ustava i ima vise istorijski znacaj ,obicno se u njoj

poziva na hladnu proslost, na jedinstvo naroda, da se ustav donosi u ime naroda itd...

OSNOVNA

NACELA

postoje samo u ustavima bivsih socijalistickih zemalja tzv.PROGRAMSKI USTAVI.Oni pokazuju

u kom pravcu se drusvo mora razvijati.

NORMATIVNI DIO

je najznacajniji i obicno najveci. Taj dio je

sustina ustava.U njemu su pomocu clanova napisana organizacija najvise vlasti u drzavi (predsjednik
republike,vlada, tuzilastvo,pravobranilastvo...)

.AMANDMANI

su ustvari neka vrsta dodatka pomocu