S E M I N A R S K I       R A D

Tema: 

USTAVNOPRAVNI OKVIR LOKALNE SAMOUPTAVE U CRNOJ GORI

Mentor:                                                                                                            Kandidat: 
Prof. dr Slavko Lukić 

U Podgorica, Decembar 2015 godine

 

Page 2

SADRŽAJ

UVOD……………………………………………………………………………………………..3

1.Pojam lokalne samopuprave i osnovne karakteristike……………………………………...5

2.Normativno pravni okvir Lokalne samouprave u Crnoj Gori…………………………….6

          2.1.Ustavno određenje……………………………………………………………………6

          2.2.Zakonsko određenje………………………………………………………………….7

Reforma javne uprave u Crnoj Gori za period 2011-2016…………………………………..10

Lokalna samouprava u procesu EU integracija………………………………………………11

ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………..11

LITERATURA………………………………………………………………………………….13

background image

 

Page 4

decentralizacije (ova ustanova podvodi se pod pojam tzv. demokratske decentralizacije, polazeći 
od načina na koji se vrši izbor organa lokalne vlasti)

4

Demokratski   element   lokalne   samouprave,   međutim,   ne   iscrpljuje   se   u   činjenici   da 

lokalne   organe   bira   stanovništvo   lokalne   zajednice.   Uticaj   građana   nije   ograničen   samo   na 
vrijeme izbora, ne može se (i ne smije) svesti na periodično glasanje za predstavnike u organima 
lokalne vlasti. Lokalne institucije predstavljaju podesan okvir za neposredno učešće građana u 
političkom odlučivanju, čime se unapređuje njihova politička kultura (njen demokratski odnosno 
participativni oblik), kao bitna pretpostavka demokratskog uređenja.
Na edukativnu funkciju lokalne samouprave upozoreno je relativno rano, već u okviru klasičnog 
liberalizma. Među liberalnim misliocima, nezaobilazna su imena Džona Stjuarta Mila i Aleksisa 
de   Tokvila.   Prema   Milu,   participiranje   u   lokalnim   institucijama   predstavlja   «dio   osobenog 
treninga građana, praktični dio političkog obrazovanja slobodnog naroda».

5

Na   značaj   lokalne   samouprave   za   izgradnju   demokratskog   poretka   upozoravaju   i   brojni 
savremeni pisci. Poznati američki mislilac R. Patnam smatra da demokratske institucije nije 
moguće graditi od vrha prema dole već, naprotiv, polazeći od lokalnog nivoa, investirajući u tzv. 
«socijalni kapital», odnosno stimulišući učešće građana u raznovrsnim lokalnim udruženjima. 
Izgledi za uspjeh demokratije, tvrdi Patnam, povoljniji su u sredinama u kojima postoji «gusta 
mreža građanskih asocijacija i aktivna mreža građanskog angažovanja».

6

A   najpodesniji   okvir   za   učešće   građana   i   razvoj   demokratske   političke   kulture 

predstavljaju lokalne zajednice. Progresivni karakter lokalne samouprave ogleda se i u njenom 
doprinosu   izgradnji   sistema   vladavine   prava.   Uspostavljanjem   snažnih,   autonomnih   lokalnih 
vlasti, obezbjeđuje se disperzija moći po vertikalnoj liniji, odnosno onemogućuje koncentracija 
vlasti   u   rukama   centra   (čime   se   umanjuje   rizik   od   samovoljnog   postupanja   vlastodržaca   na 
nacionalnom nivou). I ovaj tzv. «pluralistički argument» u prilog jačanju lokalne samouprave, 
snažne zagovornike nalazi već u okviru klasične liberalne misli. Među pristalicama pomenutog 
shvatanja, posebno mjesto pripada DŽ.S. Milu, koji u svojim radovima naglašava značaj lokalne 
samouprave kao alternativnog izvora vlasti u odnosu na centar (decentralizacija i federalizam, 
smatra   Mil,   «ograničavaju   vlast   raspodjeljivanjem   funkcija   između   različitih   subjekata   i 
uspostavljanjem pluralizma konkurentskih i međusobno nadzirućih centara moći»)

7

Džošua Tulmin Smit, engleski liberal iz XIX vijeka, isticao je da: «Lokalna samouprava 

leži u samoj osnovi slobodnih institucija, i predstavlja jedinu efikasnu garanciju odgovornosti 
onih koji su na vlasti».12 Stav o lokalnoj samoupravi kao značajnom elementu sistema checks 
and balances, odnosno kao o jednoj od bitnih pretpostavki vladavine prava, dijeli i veliki broj 
savremenih   pisaca.   R.   Nizbet   jedan   od   najuticajnijih   predstavnika   ovog   shvatanja,   istorijske 
korijene liberalne demokratije i slobode prepoznaje u diverzifikaciji i decentralizaciji moći u 
društvu.   Podjela   vlasti   i   multipliciranje   njenih   izvora,   prema   ovom   autoru,   predstavljaju 
najtrajnije pretpostavke slobode.

4

 

R. Lukić, B. Košutić, 

Uvod u pravo

, Beograd, 2005

5

 

D. Judge, G. Stoker, H. Wolman (Eds), 

Theories of Urban Politics

, Sage Publications, 1995

6

 

S. Ravlić, 

Poredak slobode. Politička misao Johna Stuarta Milla

, Zagreb, 2001

7

 

J.T. Smith, 

Government by Commissions

, p. 51, navedeno prema M. Loughlin, 

Legality and Locality. The Role of Law in Central - Local 

Government Relations

, Clarendon Press - Oxford, 1996

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti