PRAVNI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
PREDMET: FINANSIJSKO PRAVO
TEMA:UTAJA POREZA
MENTOR: STUDENT:
1
Sadržaj
1. Uvod…………………………………………………………………………………… 3
2. Otpor plaćanju poreza…………………………………………………………………. 4
2.1. Nastanak otpora plaćanju poreza kroz historiju……………………………………….. 4
2.2. Razlozi otpora plaćanja poreza………………………………………………………... 5
3. Utaja poreza…………………………………………………………………………… 7
3.1. Nezakonita utaja poreza………………………………………………………………. 8
3.1.1. Defraudacija…………………………………………………………………………... 8
3.1.1.1. Potpuna defraudacija poreza………………………………………………………….. 8
3.1.1.2. Djelimična defraudacija poreza………………………………………………………. 8
3.1.2. Kontrabanda………………………………………………………………………….. 9
3.2. Zakonita utaja poreza………………………………………………………………… 9
4. Mjere protiv utaje poreza…………………………………………………………….. 11
5. Zaključak……………………………………………………….……………...…….. 13
6. Literatura………………...………………………………….……………………….. 14
2
2.Otpor plaćanju poreza
Kod svih poreznih obveznika – neovisno o njihovu materijalnom položaju,kao i državi čiji su
obveznici,postoji više odnosno manje izražen otpor plaćanju poreza.Zašto otpor plaćanju poreza, o čemu
ovisi intezitet tog otpora i kako se taj otpor manifestira? Poreze, između ostalog, karakterizira
derivativnost, prisilnost, nepovratnost i odsutnost neposredne protunaknade, što nužno ima za posljedicu
negativni odnos poreznih obveznika prema ispunjavanju njihove obveze plaćanja poreza.Država na
osnovi svog financijskog suvereniteta od poreznih obveznika oduzima dio njihove ekonomske snage –
primjenjujući pritom, ako je potrebno, i silu, a za oporezivanjem prikupljena sredstva ne daje
neposrednu protunaknadu.Izostanak direktne protunaknade države poreznom obvezniku za porez koji
joj je platio, kod poreznog obveznika rađa otpor, što je nužno dovelo do toga da porezi imaju prisilan
karakter, jer se bez postojanja prisile ne bi moglo osigurati trajno i sigurno pritjecanje sredstava u
državnu blagajnu.Izostankom najvažnijih javnopravnih prihoda države ne bi se moglo zamisliti njeno
funkcioniranje, ne bi se moglo financirati zadaci i mjere kojih izvršavanje omogućava i osigurava
opstanak države.
Na svaku prisilu, pa tako i na prisilni karakter poreza, negativno, odnosno odbijajuće reagiraju
oni na koje se ta prisila odnosi.Porezni obveznici osjećaju poreznu obavezu kao određeni napad na sebe,
na osobnu slobodu, pa se tome opiru.Taj otpor to je veći što je porezni teret teži, što je veće zadiranje
države u privatnost poreznog obveznika, što je veće zhvaćanje u njegov dohodak i imovinu.Tim se
zahvaćanjem smanjuje mogućnost štednje poreznog obveznika, proširenja i modernizacije postojeće
privredne aktivnosti ili započinjanje nove, povećanje osobne potrošnje i dr., a pogoršava se i društveni
položaj koji je ,između ostalog, determiniran materijalnim položajem članova društva.Istina, porezni
obveznici imaju posrednu korist od plaćanja poreza, jer se ubrana sredstva troše npr. za očuvanje
državnih granica i funkcioniranja pravnog poretka, njihovo trošenje omogućava osigurava slobodu,
fizički integritet, očuvanje i mogućnost korištenja imovine,obavljanje privredne aktivnosti,ispunjenje
preuzetih ugovornih obaveza, zaštitu zdravlja, stabilnost pravnog poretka i drugo.Međutim, postojanje
navedenih i drugih većih ili manjih posrednih koristi koje porezni obveznik ima od aktivnosti države
koja se financira oporezivanjem ubranim sredstvima, ne isključuje valjanost ranije spomentute tvrdnje o
prisilnom karakteru poreza i negativnoj psihološkoj reakciji obveznika na poreznu obavezu i njeno
povećanje.
1
2.1.Nastanak otpora plaćanja poreza kroz historiju
Otpor plaćanju poreza star je koliko su stari i porezi.Taj je otpor prisutan neovisno o tome
izvršavaju li porezni obveznici svoju obavezu u novcu, naturi ili u radu, tako da se s otporom plaćanju
poreza susrećemo ne samo u razvijenoj novčanoj privredi, nego i u zajednicama s naturalnom
privredom, odnosno privređivanjem.Iz dostupnih podataka saznajemo da je taj otpor postojao prije više
milenija na tlu Mezopotamije. Kao i o nemalim problemima s kojim su se susretali mnogi faraoni pri
izvršavanju porezne obveze od strane poreznih obveznika.Razloga brojnih ustanaka i seljačkih buna, kao
i masovnog iseljavanja pojedinih kategorija poreznih obveznika treba tražiti u njihovou otporu plaćanju
poreza, kao i u raspodjeli poreznog tereta.Otpor plaćanju poreza može ponekad imati široke razmjere i
izazvati nemale socijalne napetosti, potrese i promjene u socio-ekonomskoj i političkoj sferi.Korjeni
francuske revolucije iz 1789. godine mogu se naći i u otporu trećeg staleža postojanju poreznih
privilegija, odnosno u neravnomjernoj raspodjeli poreznog tereta.Poznata Bostonska čajanaka iz 1773.
godine bila je reakcija kolonista na porezno opterećenje koje je uvela Engleska, a ističe se kao događaj
koji je doveo do donošenja Deklaracije o nezavisnosti iz 1776. godine, odnosno do formiranja
SAD.Zanimljivo je spomenuti, da su SAD nedugo poslije svog formiranja bile suočene s poreznim
1
Dr.Jelčić Božidar: Financijsko pravo i financijska znanost, Informator, Zagreb, 1998., str.184. i str.185.
4
