Uticaj alkohola na bezbijednost saobraćaja
VISOKA ŠKOLA ZA PRIMIJENJENE I PRAVNE NAUKE
„
PROMETEJ “
DALIBOR ĐURAŠ
Uticaj alkohola na bezbijednost saobraćaja
- DIPLOMSKI RAD-
Derventa, jun 2017 godine
VISOKA ŠKOLA ZA PRIMIJENJENE I PRAVNE NAUKE
„ PROMETEJ“
Uticaj alkohola na bezbijednost saobraćaja
- DIPLOMSKI RAD -
Predmet: Bezbijednost saobraćaja
Ime i prezime studenta: Dalibor Đuraš Mentor: dr Aleksandar Blagojević
Broj indexa: TI/16-IV
Studijski program: Transportno inženjerstvo
Smjer: Drumski saobraćaj
Derventa, jun 2017 godine

Sadržaj
UVOD........................................................................................................................................ 1
1. TEORIJA ALKOHOLIZMA................................................................................................. 2
4. UTICAJ ALKOHOLA SA ASPEKTA SAOBRAĆAJNE KULTURE.............................18
5. ZNAČAJ KAMPANJA ZA POVEĆANJE BEZBIJEDNOSTI SAOBRAĆAJA...............21
6. STRATEGIJA BEZBIJEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA BiH I REPUBLIKE
SRPSKE U PERIODU OD 2011-2020 god.............................................................................22
7. STATISTIČKI PREGLED SAOBRAĆAJNIH NEZGODA B i H U PERIODU OD 2012-
2015 god...................................................................................................................................31
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................32
LITERATURA.........................................................................................................................33

1. TEORIJA ALKOHOLIZMA
Postoje mnoge definicije alkoholizma koje mogu da se klasifikuju u odnosu na to da li su
kulturalno, bihevioralno ili fiziološki zasnovane. Zajednički su im patološki obrasci upotrebe
alkohola i problemi u društvenom i profesionalnom funkcionisanju, pri čemu su kod
alkoholne zavisnosti prisutni još i visoka tolerancija na alkohol, amnezije i izraženi
apstinencijalni sindrom (fizičke i psihičke teškoće pri prestanku uzimanja alkohola). Jedna od
mnogobrojnih definicija je i definicija da je alkoholizam, hronični poremećaj ponašanja koji
se manifestuje ponovljenim ekscesivnim pijenjem koje odstupa od uobičajenih obrazaca
pijenja za datu sredinu i koje je praćeno teškoćama zdravstvenog i socijalnog funkcionisanja.
Paralelno sa definisanjem alkoholizma javljaju se i uvjerenja koja mogu da se grupišu u tri
osnovna mita o alkoholizmu:
1. Alkoholizam je samo
bolest
. U ovom shvatanju postoji miješanje bolesti kao
posljedice prekomjernog pijenja sa samim prekomjernim pijenjem. Ono može da se
definiše kao bolest ali samo u širem značenju te riječi u okviru savremenog
holističkog pristupa u medicini.
2. Alkoholizam je samo
izbor
. Ovo stanovište krije u sebi mišljenje da je alkoholičar
sam odabrao da bude alkoholičar i sve što je potrebno u terapiji jeste da se on
predomisli i prestane da pije. Ovaj pristup previđa mnoge pritiske koje alkoholičar
trpi, kao i moćne činioce kao što su zavisnost i navika.
3. Alkoholizam je samo
simptom
.
Ovo stanovište vodi traganju za korijenima
psihološkog problema čiji je simptom pijenje (traume iz djetinjstva, rani porodični
uslovi i sl) kao i primjeni raznih psihoterapija.
Jedna od najznačajnijih definicija alkoholičara je svakako ona koju je pedesetih godina
prošlog vijeka uvela Svjetska zdravstvena organizacija (WTO).
Alkoholičari su one osobe
koje ekscesivno piju alkoholna pića, postajući postepeno zavisne od alkohola, pri čemu
ispoljavaju bilo otvorene socijalne poremećaje, bilo manifestacije koje oštećuju njihovo
tjelesno i duševno zdravlje, njihove odnose sa drugim osobama i njihovo dobro socijalno i
ekonomsko funkcionisanje, bilo da samo ispoljavaju predznake koji nagovještavaju
poremećaje takvog karaktera. Zbog toga oni zaslužuju liječenje.
Lukić M., „ Značaj alkohola, zamora i medikamenata u saobraćaju“, Grafika Galeb, Niš, 1972 god
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti