CENTRALNA BANKA
BOSNE I HERCEGOVINE
TTEHTPA.ÏÏHA BAHKA
BOCHE H XEPHEFOBHHE
ISSN 184G-2593
SPECIJALNE TEME ISTRAŽIVANJA
UTICAJ GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE NA BOSNU I HERCEGOVINU
mr Kemal Kozarić
STI/G1/G9
4
Sadržaj
Uvod...............................................4
Kratak pregled nastanka finansijske krize..........5
Veza između monetarne i finansijske stabilnosti....7
Uticaj svjetske finansijske krize na bankarski sektor BiH
7
Podaci o bankarskom sektoru BiH...................10
Izvještaj o finansijskoj stabilnosti..............12
Trgovinski deficit kao potencijalni rizik za finansijsku
stabilnost........................................12
Inflacija kao potencijalni rizik za finansijsku stabilnost
19
Osnovni makroekonomski podaci za BiH..............19
Zaključak i preporuke.............................20
Literatura........................................21
Uvod
Važan dio svake ekonomske politike jeste monetarna politika koja putem monetarnih instrumenata
ima za cilj da postigne stabilnost cijena, stabilnost kursa domaće valute, opštu privrednu stabilnost
i regulaciju količine novca u opticaju. Naravno, uspjeh monetarne politike i postizanje finansijske
stabilnosti uveliko ovisi o sinergiji monetarne politike sa ostalim sektorima ekonomije, posebno sa
fiskalnim sektorom.
Upravo gorespomenuta finansijska stabilnost danas predstavlja najvažnije područje proučavanja
finansijskih stručnjaka širom svijeta. Velika finansijska kriza koja pogađa čak i najrazvijenije
zemlje, dovela je do krize i velikog broja problema i u finansijskim institucijama koje smo
donedavno smatrali neranjivima.
Iako se u akademskim krugovima mogu naći mnoge teorije o uzrocima, posljedicama i načinima
predupređenja kriza, svi se slažu u jednom, a to je da se bez sinergije svih dijelova finansijskog
sektora ne može ni postići ni očuvati finansijska stabilnost. Komercijalne banke i oni koji su
5
osnovali i privatizovali banke nisu bili izloženi tržištima zahvaćenim krizom. Razlog tome je
dijelom zbog oprezne strategije koju su usvojile banke u BiH a dijelom zbog strogih regulatornih
pravila koja se primjenjuju u BiH.
U ovom radu pokušaćemo dati presjek potencijalnih rizika za finansijsku stabilnost, te šta država
može uraditi da se efekti krize ublaže.
Kratak pregled nastanka finansijske krize
Postoji mnogo teorija koje analiziraju šta su razlozi koji su doveli do globalne finansijske krize, ali
sigurno je da se u centru svih teorija nalaze investitori, čija je neupućenost i nepromišljenost
uveliko doprinijela njenom nastanku. Finansijske institucije, uključujući neke od najpozantijih
banaka na svijetu, također su doprinijele ovom narušavanju procesa upravljanja rizikom. U nekim
slučajevima nisu shvatile da su rizici već postojali za proizvode koje su prodavali. A u drugim
slučajevima obmanuli su potencijalne investitore u vezi sa pomenutim rizicima.
S druge strane, nagli razvoj velikog broja finansijskih inovacija na tržištima kredita, te ulazak
cijelog finansijskog sektora u još složenije oblike sekjuritizacije dovelo je tržište u stanje u kome
su kapaciteti za rješavanje problema postali nedovoljni. Prema nekim podacima, tržište
finansijskih derivata u jednom trenutku naraslo je na iznos od 600 triliona dolara. Narastajući
obim, kao i stalno usložnjavanje sekjuritizacije, tijela za finansijsku superviziju i rejting agencije
su dočekale u potpunosti nespremno. Zaista je teško objasniti činjenicu da su banke sa AAA
rejtingom postale banke sa B- rejtingom, što jasno pokazuje da su i najveće agencije za kreditni
rejting bile prevarene lažnom veličinom balona sazdanog od finansijskih derivata.
Bilo je potrebno jako malo da balon pukne, a okidač u ovom konkretnom slučaju bila je kriza
„subprime“ kredita u SAD-u, gdje su kreditne organizacije, u nedostatku kvalitetne klijentele,
počele masovno dijeliti kredite kreditno nesposobnim klijentima, računajući na njihove nekretnine
kao kolateral na tržištu gdje je cijena nekretnina permanentno rasla. Nažalost, bilo je dovoljno da
se dva negativna elementa (rast kamatnih stopa i pad cijena nekretnina) spoje i da prouzrokuju
7
sektora. Dana 3. oktobra 2008. godine, američka vlada usvaja TARP (Troubled Assets Relief
Program), pet dana kasnije, 8. oktobra 2008. godine, vlada Velike Britanije usvaja svoj paket
podrške, 12. oktobra 2008. godine finansijska kriza je glavna tema samita euro regiona u Parizu, a
seriju sastanaka o finansijskog krizi okončava samit G-20, održan u Washingtonu 20. novembra
2008. godine.
Sastanci su polučili konkretne zaključke, od kojih je samit G-20 predstavio
communique,
sa
sljedećim preporukama koje se tiču:
•
Jačanja transparentnosti i odgovornosti,
•
Jačanja regulative,
•
Pažljivog nadzora,
•
Upravljanja rizikom,
•
Promoviranja integriteta na finansijskim tržištima,
•
Jačanja međunarodne saradnje.
S druge strane, izvještaj o finansijskoj stabilnosti, dao je preporuke koje se odnose na:
•
Oprezan nadzor kapitala, likvidnosti i upravljanje rizikom
•
Transparentnost i vrednovanje
•
Uloge i korištenja kreditnih rejtinga
•
Odgovore vlasti na rizike
•
Testove na stres u finansijskom sistemu
Sigurno je da ćemo se u bliskoj budućnosti suočiti sa značajnom neizvjesnošću za evropsku
ekonomiju. Posebno vidljive posljedice biće u realnom sektoru, što će se reflektovati kroz
usporavanje porasta standarda i veću zabrinutost za socijalnu sigurnost. Uticaj države u sferi
ekonomije će rasti, a sigurno je da će se desiti generalna reforma finansijske supervizije.
Jedno određeno vrijeme ćemo sigurno biti svjedoci pretjeranom pesimizmu investitora, koji će
„puhati na hladno“. Upravljanje rizikom u bankarstvu postaće neophodno, a sigurno je da će se i
redefinisati uloga rejting agencija, čiji je kredibilitet znatno narušen pogrešnim procjenama.
