Uticaj konzumiranja duvanskih proizvoda na zdravlje
MEDICINSKI FAKULTET
STOMATOLOGIJA
TEMA:
Uticaj konzumiranjaduvanskih proizvoda na zdravlje
SEMINARSKI RAD
Uticaj konzumiranjaduvanskih proizvoda na zdravlje
SADRŽAJ:
ABSTRACT
.......................................................................................................................................3
1.UVOD
..............................................................................................................................................4
2. PUŠENJE I ZDRAVLJE
..............................................................................................................5
2.1. KANCEROGENO DJELOVANJE KATRANA
...................................................................6
3. FAKTORI RIZIKA
.......................................................................................................................8
4. RASPROSTRANJENOST PUŠENJA
......................................................................................10
5. PUŠENJE I TRUDNOĆA
...........................................................................................................13
6. PASIVNO PUŠENJE
..................................................................................................................15
7. DEJSTVO DUVANA NA LJUDSKI ORGANIZAM
..............................................................16
8. PREVENCIJA PUŠENJA
..........................................................................................................19
LITERATURA
................................................................................................................................21
Strana
2

Uticaj konzumiranjaduvanskih proizvoda na zdravlje
1. UVOD
Naučnici su utvrdili da pušenje, pored sve štete, može organizmu donijeti i po koju korist.
Zavisnost je povezana sa dopaminom, koji se proizvodi u mozgu kada se osjećamo naročito dobro.
Kada se zapali cigareta, nivo dopamina raste, što stvara zaštitu od Parkinsonove bolesti.
Istovremeno, nikotin povećava elektronsku aktivnost mozga i poboljšava koncentraciju. Nikotinska
kisjelina, niacin, dio je kompleksa vitamina B.
Pradomovinom duvana smatra se Sjeverna Amerika. Na arheološkim nalazima iskopanim na
području gdje su živjeli Indijanci iz plemena Maja prikazani su svećenici kako za vrijeme vjerskih
obreda puše lule. Među indijanskim plemenima pušila se zajednička lula za vrijeme raznih
svečanosti, a naročito prilikom prestanka ratovanja i sklapanja mira (poznata “lula mira”). Pet
vjekova pušenja duvana može se vremenski podijeliti u dva razdoblja s obzirom na stajališta o
korisnosti i štetnosti tog fenomena.
Prvo razdoblje, koje je trajalo više od četiri vijeka, bilo je razdoblje empirije, a temeljilo se na
dobrim i lošim iskustvima i pušača i nepušača. Međutim, ni jedna strana nije imala čvrste
argumente i dokaze za svoje tvrdnje bilo o štetnosti bilo o koristi od pušenja duvana. U tom
periodu stavovi prema pušenju su se kretali od onih koji su duvanu pripisivali ljekovita svojstva do
onih koji su zabranjivali pušenje uz najteže kazne za prekršioce koje su uključivale tjelesne kazne,
pa čak i smrt (Turska), te konfiskaciju imovine.
Duvanu su se dugo pripisivala ljekovita svojstva,
te se tako duvanski sok preporučavao u liječenju
“francuske bolesti” - sifilisa, lišće se polagalo na rane kako bi se one brže liječile ili se
upotrebljavalo za otklanjanje upala i glavobolja.
Međutim početkom XX vijeka počela su prva naučna istraživanja o štetnosti duvana na ljudsko
zdravlje, privredu i države u cjelini, te time počinje drugo (naučno) razdoblje s obzirom na stav
prema pušenju duvana.
Strana
4
Uticaj konzumiranjaduvanskih proizvoda na zdravlje
2. PUŠENJE I ZDRAVLJE
Duvanski dim sadrži preko 4000 hemijskih sastojaka od kojih su najzastupljeniji ugljen dioksid,
nikotin, ugljen monoksid, policiklični aromatski ugljikovodonici, metali (kadmij, arsen, olovo) i
cijanovodik.
Jedna od najštetnijih stvari u duvanskom dimu je nikotin koji izaziva zavisnost. U
središnjem nervnom sistemu nakon početne ekscitacije (disajni centar, vazomotorni centar, centar
za povraćanje) porastom doze javljaju se prvo konvulzije, a daljim porastom do smrtne doze
nastupa paraliza i smrt.
Štetna dejstva pušenja prvi put su dokazana prije pedesetak godina. Od donošenja duvana u Evropu
stavovi prema konzumaciji bili su različiti - od toga da se smatrao lijekom za brojne bolesti do toga
da se pušenje kažnjavalo, a u prvim decenijama 20. vijeka postao je društveno prihvatljiva navika.
Sredinom 20. vijeka započinju istraživanja radi utvrđivanja uticaja pušenja na zdravlje. Godine
1952. engleski ljekari R. Doll i A. B. Hill dokazali su na grupi od 40 000 pacijenata uzročnu
povezanost između pušenja i karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i hronične opstruktivne
plućne bolesti.
Godine 1964. objavljen je izjveštaj američke zdravstvene službe (Surgeon General’s Report on
Smoking and Health) u kojem je pušenje definitivno proglašeno rizičnim faktorom i uzrokom niza
bolesti koje znatno smanjuju kvalitet života i dovode do prerane smrti. Od tada su brojne kliničke,
laboratorijske i epidemiološke studije u svijetu ispitivale učinke pušenja na zdravlje i potvrdile da
konzumiranje duvana i duvanskih proizvoda, i to posebno pušenje cigareta, ali i izloženost
duvanskom dimu odnosno tzv. pasivno pušenje, znatno pridonose obolijevanju i prijevremenom
umiranju od niza bolesti.
Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do
povećanja frekvencije srca, konstrikcije malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka. Uz navedene
učinke sastojci duhanskog dima inhalirani u pluća prelaze u krvotok i uzrokuju oštećenja na
endotelnim stanicama krvnih žila.
Strana
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti