Seminarski rad: Utjecaj kulture na ponašanje potrošača
1. Uvod
U ovome radu pokušati ću na prikladan način i uz dužno poštovanje obraditi seminarsku
temu «Utjecaj kulture na ponašanje potrošača».
Za ovu temu sam se odlučila iz razloga što smatram da kulturu živimo i da se mijenja
veoma brzo, te da smo svi na neki način podložni, bilo da se radi o kulturi u pozitivnom ili
negativnom kontekstu.
Prije same izrade seminara, kako bih lakše ušla u materiju, morala sam samu sebe zapitati
kako kultura utječene na mene kao potrošača. Ostala sam posramljena, jer sam vidjela kako i
površne stvari utječu na mene kao potrošača, a da ih u osnovi ne želim.
„Kultura ima okvirno značenje za ponašanje potrošača. Utjecaj kulture obuhvaća širok
spektar društvenih utjecaja, utjecaj jezika, društvenih vrijednosti, vjerovanja, predrasuda, itd.“
(Kesić, T.: Ponašanje potrošača, Adeco, Zagreb, 1999., str. 19.)
Je li zaista cijenimo i vrednujemo kulturu ili smo snobovi kako bismo se sociološki
identificirali?
2
Seminarski rad: Utjecaj kulture na ponašanje potrošača
3. Komponente kulture
Kako je već spomenuto, kultura osigurava ljudima osjećaj pripadnosti (identiteta) i
spoznaje o prihvatljivom načinu ponašanja. Način razumijevanja kulture je promatranje
kulture koju čine njene komponente:
simboli
,
jezik
,
vrijednosti
,
norme
, i
običaji
(
rituali
)
.
Vrijednosti
su apstraktne ideje o tome što je dobro, ispravno i poželjno. One su osnova za
društvene norme.
Norme
su, dakle, društvena pravila ili upute što određuju prikladno
ponašanje u određenim situacijama. Dijele se prema oštrini
sankcija
koje izaziva njihovo
kršenje, a provodi ih
društvo
. Tako najblaže sankcije izaziva kršenje
folkways
normi
(nerukovanje prilikom pozdravljanja, ne pokrivanje ustiju prilikom zijevanja i sl.), dok
kršenje normi i
zakona
izaziva najveće sankcije.
(izvor:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kultura
)
Običaji
i
moral
su nepisana, ali prihvaćena pravila ponašanja od većine pripadnike jedne
kulture. Osim ovih temeljnih odrednica, kulturu omeđuju i neka obilježja:
-
Kultura se
stvara
– ona ne čeka da bude otkrivena
-
Kultura je
adaptivan proces
– mijenja se, te se sam proces promjene javlja kao
adaptivan. Kada se kultura ne bi mijenala, društvo bi bilo statična cjelina
-
Kultura se
prenosi
– s generacije na generaciju procesom socijalizacije. Većinom
su prijenosnici kulturnih vrijednosti obitelj, vjerske institucije i škole.
-
Kultura je
ugodna reakcija
– ona zadovoljava osnovne biološke i psihološke
potrebe društva. Kada prestane zadovoljavati potrebe, ona prestaje biti kultura, npr.
proizvodi koji će biti primjećeni, a drugi odbačeni.
-
Kultura je
zajednička
za pripadnike određenog društva – ona je skupni fenomen,
dijele je pripadnici jedne skupine i održava se društvenim normama i običajima.
Može se prenositi i usvajati i u ostalim geografski i kulturološki udaljenim
skupinama. Npr. transfer i prihvaćanje američke kulture u ostalim dijelovima
svijeta.
-
Kulture su
slične, a ipak različite
– iako su vrlo slične (sport, ples, kuhinja, zakon,
glazba, vjera...itd.), razlikuju se po nekim elementima koji čine određenu kulturu
(razlike u donošenju, načinu, korištenju pojedinih elemenata koji čine kulturu).
-
Kultura je
trajna
4
