PEDAGOŠKI FAKULTET
PRVI CIKLUS STUDIJA
STUDIJSKI PROGRAM RAZREDNA NASTAVA
TEMA:
UTICAJ LIČNOSTI NASTAVNIKA NA
MOTIVACIJU UČENIKA U NASTAVI
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH
ISTRAŽIVANJA
PROFESOR:
STUDENT:
doc.dr.Asim Praskić
Banja Luka, januar 2018.
2.
MOTIVACIJA
Dugo je teorija motiva i motivacija bila dominantna teorija i pristup kojim se pokušavalo
obrazlagati, tumačiti i predviđati ponašanje ljudi uopće, pa tako i ponašanje učenika. Želja da
se postigne neki uspjeh i spremnost da se za postizanje tog cilja uloži potreban napor.
Motivacija je naša unutrašnja snaga. Ona je ono što nas pokreće da ostvarimo ciljeve i
zadovoljimo svoje potrebe. Da bi smo uopšte postigli neki uspjeh u bilo kojem segmentu
našega života neophodna je motivacija. Većina autora polazi od pretpostavke da je motivacija
ka cilju usmjerena aktivnost, da je u isto vrijeme izvor aktivnosti čime se naglašava njen
dinamički aspekt. Faktori koji utječu na motivaciju su mnogostruki i oni idu od individualnih
karakteristika (potrebe, strahovi, interesi) do karakteristika okruženja.
„U obrazovnom procesu motivacija je sve ono što dovodi do učenja i što određuje njegov
smjer, intenzitet i trajanje (Grgin, 1996).
2. 1. Pojmovno određenje motivacije
Brojni su se teoretičari i psiholozi tokom historije povijesti bavili istraživanjem pojma
motivacije, definicijom motivacije i otkrivanjem onog šta motivira ljude. Riječ motivacija
potiče od korijena latinske riječi e-movare što znači pokretati, dok motivirati, motivator znači
poticaj.
Motivacija djeluje unutar ličnosti koju možemo posmatrati kao cjelovit sistem u okviru kojeg
se odvijaju motivacioni procesi. U neprekidnoj interakciji sa okruženjem ličnost je
podstaknuta na aktivnost različitim spoljašnjim i unutrašnjim faktorima. Emocije, mišljenje,
opažanje i ponašanje su pratioci motivisanog ponašanja. Motivi se svrstavaju u dvije grupe:
-
Biološki motive
-
Socijalne motive
Biološki
motivi su urođeni i po pravilu potiču iz potreba održavanja
života
i zato su oni
osnovni pokretači ljudskog ponašanja. Način na koji će oni biti zadovoljeni zavisi od niza
društvenih faktora (
običajnih, moralnih,
materijalnih i drugih). Neki od njih su motiv
žeđi,
gladi, materinski motiv.
Socijalni motivi se zasnivaju na psihološkim potrebama. Mogu se izdvojiti socijalni motivi za
čije zadovoljenje je neophodan neposredni kontakt sa drugim osobama i usmjerenost na druge
ljude kao što je motiv za društvom, za afektivnom vezanošću, afilijativni motiv ali i agresivni
motiv.
Socijalnih motiva ima mnogo. Neki su univerzalni i susreću se u svim društvima, dok
su drugi karakteristični samo za određene sredine.
2. 2. Definisanje motivacije
Riječ “motivacija” potječe od latinske riječi “moves, movare” i znači kretati se. Motivacija se
definiše kao proces pokretanja, usmjeravanja i održavanja ljudskog ponašanja ka određenom
cilju. Potreba predstavlja psihološke ili fiziološke tenzije koja teži da bude zadovoljena.
Pokret predstavlja akciju koja se poduzima da bi se tenzija uklonila, i na kraju nagrada je
postignuće kojim se otklanja tenzija.
Motivacija je
proces svjesnog pokretanja i usmjeravanja aktivnosti čovjeka radi postizanja
određenog cilja. Svaki proces motivacije počinje sa određenim potrebama i završava se nakon
njihovog zadovoljenja. Međutim, uspjeh, odnosno neuspjeh u zadovoljenju potreba može
dovesti do krajnosti; da čovjek izgubi povjerenje u sebe ili da postane previše samopouzdan
(Rot,1987).
“Motivacija je definisana kao proces koji inicira, void i održava ciljno usmjerena ponašanja.”
1
Osnovni procesi motivacije su zasnovani na tri elementa:
1. potreba-predstavlja stanje psihološkog ili fiziološkog debalansa/tenzije koji teži da
bude zadovoljen;
2. pokret- ja akcija koja se preduzima da bi se tenzija uklonila;
3. nagrada-je postignuće kojim se otklanja tenzija.
2
Motivacija je unutrašnje stanje koje pokreće biće prema nekom cilju. Ona je i regulator
ponašanja koja pobuđuje i pokreće aktivnost, ali je i održava.
1
https://www.verywell.com/what-is-motivation-2795378
(13.1.2018.)
2
http://www.famns.edu.rs/konferencija-mladi-preduzetnici-lideri/
(13.1.2018.)
Interes se u učenju javlja kao trajnija usmjerenost učenika na edukacijske sadržaje koje
doživljava kao spoznajno vrijedne i praktično korisne pa ih, učeći ih, on ne samo brže usvaja i
zadrđava, nego i dođivljava kao lake i ugodne (Grgin,
1997).
2.3.1. Savremene teorije motivacije
Savremene teorije motivacije se po mnogo čemu razlikuju od teorija motivacije u prošlosti.
“Savremene teorije moraju proznati savremenosti motiva, sadašnjost motiva, a ne tražiti
motive u prošlosti pojedinca
(Fulgosi, 1987).
Razvijaju se nove motivacije kojima se nastoje unaprijediti performanse i zadovoljstvo
učenika. Krajem prošlog vijeka u literature se pojavio pojam “Empowerment“ čime se
podrazumijeva neki novi poticaj koji svoje temelje ima u ranijim teorijama motiviranosti.
Empowerment se definiše kao opredjeljenje za delegiranje moći, odnosno ovlaštenja na
podređene.
Savremene teorije motivacije se mogu podijeliti na dvije osnovne grupe:
-
Sadržajne teorije
-
Procesne teorije
Sadržajne teorije su usmjerene na određivanje varijabli u ponašanju, a manje na proces kroz
koji to čine. Naglašavaju prije svega potrebe ljudi kao potivaciju za rad. Ključni koncept u
objašnjavaju ljudskog ponašanja je koncept potrba. Sadržajne teorije motivacije su:
-
Teorija hijerarhije potreba ( Maslovljeva teorija)
-
Trostepenska hijerarhija potreba (Alderferova teorija)
-
Teorija motivacije postignuća (McClelland,Atkinson,Clark,Lowell)
-
Dvofaktorska teorija motivacije (Herzberg)
-
Teorija motivacije uloga (John Miner ova teorija)
Najznačajnija je Maslovljeva teorija motivacije. Američki psiholog i univerzitetski profesor
Abraham Maslov je poznat po svojoj Teoriji ljudske motivacije. Po Maslovu postoji
hijerarhija ili piramida motiva (slika1) na čijem čelu tj. na broju 1 fiziološke potrebe, zatim
slijede sigurnosne, socijalne (za pripadanjem), potrebe za priznanjem, potreba za uspjehom.
Maslov je svrstao u D motive: fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću, dok su B motivi
