Uticaj načina proiizvodnje na ranostasnost i prinos krastavaca pri gajenju u plasteniku
1
UTICAJ NAČINA PROIZVODNJE NA RANOSTASNOST I PRINOS
KRASTAVCA PRI
GAJENJU U PLASTENIKU
Sažetak
Krastavac predstavlja jednu od najznačajnijih povrtarskih kultura koje se uzgajaju u
zaštićenom prostoru.
Nastiranje (malčiranje) zemljišta je stara agrotehnička mjera koju su
prvo primjenjivali uzgajivači ananasa na Havajima. Riječ malčiranje potiče od engleske riječi
Mulching. Za malčiranje zemljišta koriste se različiti materijali: plastične folije ili filmovi
različite boje, agrotekstil, malč papir, metalne ploče i organski materijali kao što su: stajnjak,
kompost, listinac, drvena strugotina, treset, slama, pljeva (
Lazić Branka, 2001.).
Nastiranjem
zemljišta se postiže lakša berba, plodovi su čistiji, isključuje se potreba za okopavanjem u
redu a zemljište bolje čuva prikupljenu vlagu. Nastiranjem se, takođe, izbjegava upotreba
herbicida i time dobija zdravstveno bezbjednija hrana. Krastavac daje veoma dobre rezultate
pri sjetvi na tamnoj foliji. Pored već navedenog, folija osigurava veću temperaturu zemljišta
što sve ukupno povećava prinos za 30%, odnosno 80-100% ako se zaliva sistemom kap po
kap.
Cilj istraživanja je bio utvrditi uticaj načina proizvodnje (konopac, mreža i malč) na
ranostasnost i prinos krastavca pri gajenju u plasteniku. Najveća prosječna masa plodova je
ostvarena pri malčiranju zemljišta i iznosila je 315,71g. U zavisnosti od načina uzgoja,
prosječni prinos je varirao od 3,93 do 9,89 kg/biljci, odnosno od 982,5 kg/100m
2
pri uzgoju uz
mrežu pa do 2472,5kg/100m
2
pri uzgoju na malčiranom zemljištu. Po biljci je prosječno
ubrano između 17,5 i 31,15 plodova. Takođe je utvrđeno da malčiranjem (nastiranjem)
zemljišta dolazi do ranijeg plodonošenja (u našem slučaju za 7-14 dana).
Ključne riječi:
krastavac, način uzgoja, broj i masa plodova,ranostasnost.
Uvod
Postoji veliki broj rezultata koji govore o značajnom efektu malčiranja na prinos krastavca. Za
malčiranje se mogu koristiti različiti materijali organskog i neorganskog porijekla ali se
najviše koriste plastične polietilenske folije (PE folije)debljine 0,02 mm-0,05 mm. U svijetu
se koriste fotorazgradive folije ali takvih folija još uvijek u našoj proizvodnji nema. Plastična
folija utiče na očuvanje vlage u zemljištu i povećanje temperaturnih uslova u zemljištu. U
uslovima povećanje vlažnosti i zemljišta i temperature povećava se mikrobiološka aktivnost u
zoni korjenovog sistema pa je povećana i količina ugljen-dioksida što takođe utiče na
intezivniji rast mladih biljaka. Najčešće se navodi da je povećanje prinosa od 30-100
procenata uz ranije odspjevanje za oko 12 pa čak i do 20 dana
. Bajkin
(1994)
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogućnost uzgoja krastavaca korištenjem različitih
načina uzgoja kako bi dobili što veće prinose i obezbijedili ranije prispjevanje plodova radi
postizanja veće tržišne cijene.
2
Đurovka i sar.
(2001.) istraživali su uticaj načina proizvodnje na dinamiku i formiranje
prinosa krastavca kornošona. Autori u svojim istraživanjima težište stavljaju na dinamiku
formiranja prinosa i zaključuju da je dinamika formiranja prinosa sortna osobina, pri čemu
način gajenja ima značajnog uticaja, kao i da malčiranje izaziva pozitivne efekte.
Metodologija rada
Tokom 2012. godine na lokalitetu oglednog polja Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom
Sarajevu u plasteniku je postavljen monofaktorijalni poljski ogled sa tri varijante načina
proizvodnje (proizvodnja uz konopac, na mreži i na malču). Površina plastenika je 100m
2
( 5x2 m). Ogled je postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja.
Površina osnovne parcele je iznosila 20 m
2
.
Presadnice su proizvedene u polistirenskim
kontejnerima. Sadnja presadnica sa razvijena 2 do 3 prava lista obavljena je 08.04. Presadnice
su sađene u sklopu od 2,5 biljaka po m
2
. Po osnovnoj parceli posađeno je 50 biljaka s
razmakom biljaka u redu od 0.3 m i razmakom između redova 1,2 m.
Tokom vegetacije obavljena je konvencionalna njega usjeva.
Na varijantama eksperimenta obavljena su mjerenja: broja plodova, prosječna
masa plodova (kg), prinos (kg/100m
2
plastenika).
Tokom uzgoja redovno su obavljena opažanja, dok su podaci za mjerenja
uzimani sa jedne središnje biljke po osnovnoj parceli kroz tri berbe od polovine maja do
početka augusta.
Statistička obrada podataka u ogledu izvedena je po modelu potpuno slučajnog blok
sistema
za monofaktorijalne i polifaktorijalne oglede
Maletić (2005.)
dok su prosječne vrijednosti
bile testirane LSD testom za vrijednosti p 5% i 1%.
Rezultati istraživanja
Po posmatranim osobinama dobijeni su sljedeći rezultati:
Ranostasnot
Na ranostasnost je značajan uticaj imalo nastiranje zemljišta. Tako su biljke koje su uzgajane
na malčiranom zemljištu počele sa polodonošenjem 7 dana ranije u odnosu na biljke koje su
uzgajane na mreži, a čak 14 dana ranije u odnosu na biljke koje su uzgajane uz konopac. Do
sličnih rezultata došli su i
Đurovka i sar
(2001.). Autori navode da je dinamika formiranja
prinosa sortna osobina, pri čemu način gajenja ima značajnog uticaja. Pored toga navode da
proizvodnja rasada pomjera berbu za 10-21 dan ranije.
Broj plodova
Najveći broj plodova bio je pri uzgoju na malču i iznosio je 31,15 plodova/biljci, a najmanji
pri uzgoju na mreži i iznosio je 17,5 plodova/biljci. Analizom varijanse utvrđeno je da između
dobijenog broja plodova na malčiranom zemljištu i broja plodova dobijenim uzgojem uz
konopac postoji značajna razlika, dok između uzgoja na malčiranom zemljištu i uzgoja na
mreži postoji visoko signifikantna (visoko značajna) razlika.(Tabela 1.)

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti