VISOKA ŠKOLA „CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“
KISELJAK
UTJECAJ BUKE NA CESTOVNI PROMET
SEMINARSKI RAD
Profesor: Student:
Dr.sc.EsadMušanović,dipl.ing.saobraćaja Edin Dapo
KISELJAK, 2014.
1. UVOD
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Predmet istraživanja ovog rada je odvijanje cestovnog prometa u urbanom prostoru gdje živi veći broj
stanovnika i gdje je smanjen prostor za komunikaciju parkiranja, održavanja, servisiranja vozila i td.
Budući da se radi o prometu cestovnih vozila što znači automobila s unutarnjim sagorjevanjem koji se
kreću kroz gradske saobraćajnice na kojima je veći broj pješačkih prijelaza, semafora, parkirališta,
zaustavnih elemenata itd., koji diktiraju često zaustavljanje i startanje vozila javlja se proizvodnja buke
koja negativno utiče na gradsku populaciju, što predstavlja problem ovih istraživanja.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
U okolnostima kada je broj osobnih automobila koji se kreću kroz urbana naselja i područja
proporcionalna broju stanovnika može se pretpostaviti pa i utvrditi da se buka javlja kao posljedica
ovih navedenih elemenata, koja se može sanirati isključivo intervencijom stručnih kadrova i uz
odgovarajuću političku volju nadležnih organa, što predstavlja temeljnu hipotezu
.
Uz temeljnu hipotezu javlja se cijeli niz pomoćnih hipoteza koji se mogu ilustrirati kroz odgovarajuće
odgovore na sljedeća pitanja:
1. Može li se buka koju proizvode automobili sanirati tehničkim rješenjima?
2. Postoji li pozitivna interakcija između korisnosti automobila za ljude i njihovog negativnog
uticaja na život i zdravlje ljudi?
3. Može li se problem buke riješiti samosvijesti građana ili se isključivo radi o tehničkom i
prinudnom rješenju?
4. Svako rješenje buke u urbanim sredinama zahtjeva značajna investicijska ulaganja i visoku
svijest o štetnosti buke i zagađenog zraka?
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Temeljnu svrhu ovih istraživanja predstavlja analiza strukture i funkcije cestovnog prometa u urbanim
središtima te procjena negativnih utjecaja na život i zdravlje ljudi.
Kroz svaku analizu pa tako i ovu sasvim normalno će biti utvrđeni određeni problemi koje je potrebno
temeljito elaborirati i predložiti odgovarajuće rješenje u aktualnim okolnostima, što predstavlja cilj ovih
istraživanja.
1.4. Znanstvene metode
Osobita važnost i aktualnost istraživanog predmeta i prisutne problematike uvjetovala je da se u toku
istraživačkog proces koriste sledeće znanstvene metode: metoda promatranja, metoda analize i
sinteze, indukcije i dedukcije, generalizacije i specijalizacije, te metoda deskripcije.
1
2.1. Utjecaj cestovnog prometa na razinu buke
U urbanim sredinama buku koja nastaje za vrijeme vožnje motornog vozila, s obzirom na osnovni
izvor, možemo podijeliti u tri skupine:
Buka od prolaza vozila kroz medij (zrak)
Buka rada vozila
Buka od interakcije pneumatika i vozne površine
Buka strujanja zraka može se definirati kao emisijska buka koja nastaje uslijed kretanja zraka okolo i
djelomice kroz vozilo. Taj izvor emisije buke ne smatra se utjecajnijim čimbenikom buke koju vozilo
emitira u okolini (pri niskim i umjerenim brzinama) i iz tog razloga neće biti detaljnije obrađen.
Buka koju stvara vozilo je emisijska buka koju generiraju komponente vozila koje djeluju pri pokretanju
samog vozila, a ovisi o brzini rada motora (strukturna buka motora, usis zraka, buka ventilatora i
ispušnog lonca). Jača je kod teretnih vozila nego kod osobnih, a osobito dolazi do izražaja pri nižim
stupenima prijenosa. Buka od interakcije pneumatika i vozne površine je buka koja nastaje uslijed
kotrljanja pneumatika po površini kolovoza. Ona posebno dolazi do izražaja pri većim brzinama, pri
kojima se njen intenzitet povećava, a istodobno smanjuje buka motora .
Opažanja i istraživanja su pokazala da na odašiljanje zvuka utječe:
-
Hrapavost (tekstura zastora) – što je veća hrapavost zastora, veća je razina buke koja otprilike
linearno raste s povećanjem teksture
-
Brzina kretanja vozila (buka pneumatika i buka prijenosnog mehanizma) – s porastom brzine
vožnje, povećava se buka i uslijed kotrljanja pneumatika po kolovozu
-
Stanje (suho – mokro) površine kolovoza – kolovozi su u mokrom stanju bučniji od suhih
kolovoza, a razlika u razini buke je posebice izražena kod manjih brzina
-
Vrsta pneumatika i njegovo opterećenje – pneumatici koji su jače opterećeni proizvode veću
buku koja se povećava s trošenjem nagazne površine guma uslijed koje dolazi do
povećavanja vibracija
-
Vrsta kolovoznog zastora – betonski kolovozi su nešto glasniji od asfaltnih kolovoza slične
površinske teksture
Pri malim brzinama kretanja vozila, sama konstrukcija vozila ima značajniji uticaj na razinu buke od
interakcije vozila i vozne površine . Utjecaj kotrljanja pneumatika po kolovoznoj površini postaje
značajan pri brzinama većim od 30 km/h za osobna vozila i 40 km/h za teretna vozila, dok je on
dominantan pri brzinama većim od 50 km/h. Prema istraživanjima, razina buke koju proizvede rad
motora vozila pri brzinama od 30 do 50 km/h ima značajnu ulogu u urbanim sredinama dok se na
auto-putu taj izvor buke može zanemariti. Odnos buke od interakcije pneumatika i vozne površine te
od rada motora vozila možemo vidjeti na slici 2.
3
Slika 2. Odnos buke od interakcije pneumatika i vozne površine te od rada motora vozila
Iz slike 2. vidljivo je da pri brzini vozila od 40 km/h veći uticaj na razinu buke ima rad motora, dok pri
brzini većoj od 50 km/h dominaciju preuzima buka od interakcije pneumatika i vozne površine. U
urbanim sredinama brzine vozila variraju i zbog toga je potrebno djelovati i na smanjenje buke
uzrokovane radom motora kao i one od interakcije pneumatika i vozne površine. Djelovanje koje se
odnosi na poboljšanje konstrukcije vozila obuhvaća niz mjera vezanih za smanjenje buke motora,
prijenosnog mehanizma, pneumatika vozila i slično. U vezi s uticajem rada motora na razinu buke
napravljen je velik napredak. Još 1970. godine donijeta je Direktiva 70/157/EEC kojom su za motorna
vozila (automobile, kamione, autobuse) propisane dopuštene razine buke. Ova je Direktiva radi
ograničavanja buke koju proizvode motorna vozila do danas doživjela nekoliko izmjena i dopuna.
Europska komisija propisala je brojne norme koje vode tehnološkim poboljšanjima uređaja, opreme i
samog vozila. U tabelama se daje pregled dopuštene razine buke koji je utvrdila organizacija
Ujedinjenih naroda, Ekonomska Komisija za Europu i Europski ekonomski savez.
Tablica 1. Dozvoljena emisijska razina buke po EEC
1
1
EEC pravilnici – neobvezni propisi
4
Kategorija vozila
Nivo buke u dB(A)
putničko vozilo s brojem mjesta manjim od 9 uključujući i
vozača
82
putničko vozilo s kapacitetom mjesta većim od 9 i maksimalno
dozvoljene težine od 3,5 t
84
teško teretno vozilo s maksimalnom dopuštenom težinom
većom od 3,5 t
84
putničko vozilo s kapacitetom mjesta većim od 9 uključujući i
vozača i maksimalno dopuštenom težinom od 3,5 t
89
teška cestovna vozila snage od 147 KW ili više i s dopuštenom
težinom većom od 12 t
91
