Uviđaj: pojam, predmet i subjekti sprovođenja
INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU
UVIĐAJ
(Seminarski rad)
SADRŽAJ
:
1. Uvod………………………………………………………………………………………………………………………………3
2. Pojam uviđaja………………………………………………………………………………………………………………..4
3. Predmet uviđaja I subjekti sprovođenja uviđaja……………………………………………………………..4
4. Ciljevi uviđaja…………………………………………………………………………………………………………………5
5. Radnje uviđajne ekipe……………………………………………………………………………………………………5
6. Oprema za isvršenje uviđaja………………………………………………………………………………………….6
7. Posebne metode prilikom vršenja uviđaja………………………………………………………………………7
8. Pripreme za vršenje uviđaja……………………………………………………………………………………………7
9. Faze u vršenju uviđaja…………………………………………………………………………………………………….8
10. Rad kriminalističkih tehničara o uviđaju…………………………………………………………………………9
11. Vršenje uviđaja na osnovu pokazatelja lica mesta………………………………………………………..10
12. Uviđaj nad licima i predmetima……………………………………………………………………………………11
13. Otkrivanje, fiksiranje i korišćenje tragova tokom uviđaja……………………………………………..11
14. Način obezbeđenja tragova krivičnih dela prilikom uviđaja………………………………………….13
15. Učesnici u vršenju uviđaja……………………………………………………………………………………………14
16. Zapisnik o uviđaju…………………………………………………………………………………………………………15
17. Zaključak………………………………………………………………………………………………………………………16
18. Literatura……………………………………………………………………………………………………………………..17

2. Pojam uviđaja
Uviđaj (član 110. ZKP) je određen kao istražna radnja koju preduzima sud kada je za utvrđenje ili
razjašnjenje, neke važne činjenice u postupku i potrebno neposredno opažanje. Posmatra se kao
kriminalistički I krivično – procesni institut.
Uviđaj predstavlja sistem radnje kojima se u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku,
opažaju, stručno obrađuju I u uviđajnoj dokumentaciji registruju predmeti, tragovi I druge okolnosti
značajne za razjašnjenje krivičnog događaja. U cilju dolaženja do tragova I predmeta u vezi sa nekim
krivičnim događajem, neophodan je blagovremeni izlazak na lice mesta, kako bi strukturu lica mesta
zatekli u što manje izmenjenom stanju, posle izvršenog krivičnog dela. Da bi se uviđaj valjano mogao
izvršiti potrebno je da službena lica koja obezbeđuju lice mesta zaštite mesto od kontaminacije I
promene tj. omoguće da lice mesta ostane neizmenjeno do dolaska ekipe koja vrši uviđaj.
Lice mesta krivičnog dela je prostor na kojem se dogodilo krivično delo, prestup ili prekršaj.
Osnovni zadaci koje treba obaviti na licu mesta su:
opšti pregled lica mesta bez pomeranja predmeta, kao I određivanje prostora koje ono
obuhvata;
pružanje prve pomoći povređenim licima. Prilikom transportovanja povređenih u bolnici
potrebno je neizostavno obezbediti odeću koju su oni imali na sebi u cilju kriminalističkih
ispitivanja;
otklanjanje neposredne opasnosti od požara ili eksplozije, na način da se, isključi struja, zaustavi
ispuštanje gasa, slupanom vozilu otkači klemen sa akulumatora kako bi se sprečilo varničenje
koje može izazvati zapalenje goriva I slično;
obeležavanje lica mesta vidljivim znacima (policijskom trakom, kanapom I slično);
blokiranje zatečene situacije, zaštita odnosno obezbeđenje tragova, predmeta I svih relevantnih
okolnosti krivičnog događaja od bilo kakvih promena I pomeranja.
3. Predmet uviđaja I subjekti sprovođenja uviđaja
Predmet uviđaja može biti:
1. mesto krivičnog događaja;
2. lica;
3. leševi;
4. stvari;
Žarković, M.:
Kriminalistička taktika,
KPA, Beograd, 2010, str. 230.
Čimburović, Lj.:
Kriminalistička tehnika
, MEGRAF, Beograd, 2011, str. 284.
5. životinje.
Činjenica da se tragovi I predmeti krivičnog dela mogu naći I van označenog lica mesta, proširuje krug
objekata, gde se treba izvršiti uviđaj. Mesto krivičnog događaja predstavlja najsloženiji predmet uviđaja,
jer ga čine stvari I lica na kojima se mogu naći tragovi I predmeti tog krivičnog događaja.
S obzirom na ulogu subjekata u sprovođenja istrage u pretkrivičnom I krivičnom postupku, a I na osnov
preduzimanja određenih radnji I obim ovlašćenja I dužnosti kojima raspolažu.
Subjekti koji učestvuju u sprovođenju uviđaja, mogu se podeliti na:
1. one koji rukovode uviđajem;
2. učesnike u vršenju uviđaja.
4. Ciljevi uviđaja
Okolnosti I činjenice koje trebaju biti utvrđene odnosno razjašnjene tokom uviđaja, mogu biti različite.
Uviđaj omogućava da se utvrdi pravna priroda I mehanizam nastanka I odvijanja događaja povodom
koga se postupa, da se utvrdi nepostojanje tj. postojanje krivičnog dela određene vrste, mesto, način,
sredstva I motiv njegovog izvršenja, kao I neke druge činjenice koje mogu da posluže kao osnov za
pretpostavku ili kao dokaz o izvrsilaštvu jednog ili više lica. Uviđajem se takođe, obezbeđuju kvalitetni
podaci, odnosno materijali za naknadna kriminalističko – tehnička, saobraćajno – tehnička I medicinska
veštačenja.
5. Radnje uviđajne ekipe
Uviđajne radnje, započinju dolaskom na mesto izvršenja krivičnog mesta stručne ekipe. Uviđaj započinje
donošenjem odluke uviđajnog organa da treba da obavi uviđaj. Uviđaj nije samo čulno opažanje, već se
on mora posmatrati u kvalitetnom istraživanju. Nakon obavljanja uviđaja na licu mesta, u toku kojeg se
snimi stanje, sa svim uočenim, zapaženim, otkrivenim I fiksiranim detaljima, na mestu izvršenja krivičnog
dela, pristupa se analitičkoj obradi prikupljenog materijala. Na prvom mestu su brojni predmeti I
naročito latentni mikrotragovi.
Dolaskom uviđajne ekipe na mesto izvršenja krivičnog dela, započinju se kriminalističke istražne
radnje na rasvetljavanju događaja. Stručne aktivnosti sastoje se u detaljnom upoznavanju sa tim
događajem,a okolnostima pod kojima se događaj odigrao, informacije o svim značajnim momentima koji
su mu prethodili kao I o akterima koji su u njemu učestvovali.
Pravan riznica tragova je mesto događaja, koji su ostali nakon krivičnog dela. Uviđajna ekipa, na
licu mesta često zatiče aktere, koji su prouzrokovali kriminalni akt – žrtvu I počinitelja, a nekad se
pronađe I oruđe ili oružje kojim je delo počenjeno.
Žarković, M.:
Op. cit.,
str. 231.
Ibid., str. 233.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti