Visoka Ekonomska škola
Peć u Leposaviću
SEMINARSKI RAD
Tema: Budizam
Profesor: Student:
Slavisa Milic Radica Jankovic
Broj indeksa: 101/14
2
Sadržaj
Uvod
3
1 Uvod u budizam 4
1.1 Život Siddharte Goutame 5
1.2 Jel budizam religija ili filozofija 6
1.3 Budine kreposti 7
2
Bog u
Budizmu 8
2.1 Nirvana 9
2.2 Karma 10
2.3 Zen budizam 10
3 Širenje budizma
11
3.1 Sudbonosna 1956 godina 11
Zaključak
12
Literatura 13
4
1 Uvod u budizam
Budizam uvijek spominjemo nakon islama i hinduizma. Ovaj redoslijed u obradi
velikih religija blizak nam je već i iz geografskog promatranja; jer, područja na kojima je
raširen budizam u jugoistočnoj, središnjoj i istočnoj Aziji nastavljaju se istočno od područja
islama i hinduizma. No postoji i stručni razlog da se o budizmu govori tek nakon hinduizma:
kao što su kršćanstvo i islam proizišli iz židovstva, a njihovo se nastajanje ne bi moglo
zamisliti bez te historijske podloge, tako i budizam kao historijski fenomen valja razumijevati
na pozadini religiozno-filozofskih načina mišljenja tada raširenih u Indiji, a koje možemo
označiti kao pred forme ili rane forme hinduizma.
Po gotovo cijeloj Aziji milijuni ljudi – vjerojatno ima pet stotina milijuna – slijede
krotku i miroljubljivu religiju budizma. Mnogi mislioci koji su upoznali život budističkih
monaha i imali uvid u budističke biblioteke, drže da je budizam jedno od najplemenitijih
zdanja koje je podigao ljudski duh. Budizam naučava određene načine ljudskog ponašanja
oslanjajući se uglavnom na razum, a vrlo malo na nešto nadnaravno. U budizmu trebamo
razlikovati dvije doktrinarne škole: budizam hinayana u južnoj Aziji i budizam mahayana u
Kini, Japanu, Tibetu i Mongoliji. Hinayana, doslovno znači „mala kola“, a uzvisuje strogost
osobnog života i spasenje pomoću osobnog primjera. Njegovi se sljedbenici nazivaju budisti
theravanda, theravanda znači „pouke starih“. Mahayana ili „velika kola“ teži spasenju vjerom
i dobrim djelima.
1
Budist je čovjek koji štuje Budu kao onoga koji je shvatio odgonetku zagonetke
života. Buda je prosvijetljeni, učitelj i vođa. Zato budist nastoji živjeti onako kako ga Buda
uči. Najvažniji su samospoznaja života i vlastito prosvjetljenje. Za budizam je važno da
čovjek do prosvjetljenja dođe vlastitim silama i snagama. Nema objave, nema Boga, ne
postoje svete knjige iz kojih se budizam može naučiti, sve je zapravo osobna stvar, sve je
vezano uz nutarnji duhovni život. Da bismo mogli odgovoriti na pitanje ima li Boga u
budizmu, moramo onda najprije upoznati tko je bio Buda, što je naučavao i kako se postaje
budist!
1
Usp. Ž. KUSTIĆ,
Velike religije svijeta
, KS, Zagreb, 1974., str. 28.
