1.Navedite 4 principa individualnog odlučivanja koji ilustruju kako ljudi donose
odluke?
1.Ljudi moraju da vrše izbor
2.Trošak nečega jeste ono čega se odričete da biste nešto dobili
3.Racionalni ljudi razmišljaju o graničnim slučajevima
4.Ljudi reaguju na podsticaje
2.Navedite 3 principa koja pokazuju kako ljudi međusobno djeluju jedni na
druge?
1.Trgovina dovodi svakog u bolji položaj
2.Tržišta su obično dobar način organizovanja ekonomske aktivnosti
3.Vlade su ponekad u stanju da poboljšaju tržišne ishode
3.Navedite 3 principa koja se tiču funkcionisanja privrede kao cjeline?
1.Životni standard zemlje zavisi od njene sposobnosti da proizvodi dobra i usluge
2.Cijene rastu kad država štampa previše novca
3.Društvo se na kratki rok suočava sa izborom između inflacije i nezaposlenosti
4.Definišite pojam „oportunitetni trošak“. Navedite primjer
OPORTUNITETNI TROŠAK je ono čega treba da se odreknemo da bismo nešto
dobili. (pr.sportisti koji treba da upišu fakultet, razmišljaju da li da studiraju ili da
se profesionalno bave sportom. Ako napuste školovanje i profesionalno se bave
sportom mogu zaraditi milione. Oni su potpuno svjesni da je njihov oportunitetni
trošak studiranja veoma visok. Njihov zaključak je da korist od studiranja nije
vrijedan troška)
5.Objasnite princip „Racionalni ljudi razmišljaju o graničnim slučajevima“.
Navedite primjer
Marginalne (granične) promjene su stalna, sitna dodatna prilagođavanja planu
djelovanja (za vrijeme ispitnog roka mi ne razmišljamo da li ćemo učiti 24h dnevno
ili zanemariti učenje, već razmišljamo da li ćemo provesti još jedan sat listajući
bilješke umjesto da gledate tv)
Kada donosimo odluku i razmišjamo o marginalnim promjenama, mi
upoređujemo MARGINALNE KORISTI i MARGINALNE TROŠKOVE
(
kada razmišljamo
da li da studiramo još jednu godinu na magistarskim studijama- to nam donosi
veću platu i zvanje ali i dodatne troškove školovanja)
Racionalni pojedinac donosi odluku samo ako je marginalna korist te odluke veća
od marginalnog troška koji ta odluka stvara.
6.Objasnite princip „Trgovina svakog može dovesti u bolji položaj“
Trgovina omogućava svakom da se specijalizuje za aktivnosti koje najbolje obavlja
(pr.SAD i Japan
)
I države imaju koristi od sposobnosti da međusobno trguju. Trgovina omogućava
državama da se specijalizuju za ono što najbolje rade i da koriste raznovrsnija
dobra i usluge.
7.Objasnite princip „Cijene rastu kad država štampa previše novca“
INFLACIJA je porast opšteg nivoa cijena.
Pošto visoka inflacija nameće različite troškove društvu, održavanje inflacije na
niskom nivou je cilj kreatora politike širom svijeta.
Uzrok inflacije je porast količine novca koji država štampa. Kada vlada emituje
velike količine novca u zemlji, njegova vrijednost opada. (pr.Njemačka)
8.Objasnite pojam „nevidljive ruke tržišta“
Ovaj pojam se u ekonomiji koristi da opiše samoregulišuću prirodu tržišta i
privrede. Nevidljiva ruka je metafora koju je osmislio Adam Smit u njegovom djelu
„Bogatstvo naroda“.
Nevidljive ruka usmjerava ekonomsku aktivnost koja se oslanja na cijene i formira
se na tržištu.
Cijene oslikavaju vrijednost nekog dobra za društvo i trošak koji društvo snosi da
bi to dobro proizvelo. Nevidljiva ruka je ta koja upravlja cijenama i usmjerava na
kupovinu određenih dobara. Domaćinstva i preduzeća na osnovu cijena odlučuju
šta da kupe a šta da prodaju.
Kada vlada sprečava da se cijene prirodno usklađuju sa ponudom i tražnjom, ona
ometa sposobnost nevidljive ruke da koordinira milionima domaćinstava i
preduzeća koja čine privredu (porezi iskrivljuju cijene
)
9.Objasnite 2 najčešća primjera tržišnog neuspjeha. Navedite primjer
TRŽIŠNI NEUSPJEH je situacija u kojoj tržište prepušteno samo sebi ne uspjeva da
izvrši efikasnu alokaciju resursa. Uzrok za neuspjeh tržišta su eksternalije tj uticaji
postupaka jedne osobe na dobrobit druge osobe. (primjer zagađenje
).
Drugi uzrok
je tržišna moć. Tržišna moć je sposobnost jednog ekonomskog činioca da vrši
uticaj na tržišne cijene
(
pr.ako svima u gradu treba voda, a postoji jedan bunar,
vlasnik bunara ne podliježe konkurenciji
)
Količina proizvedenih kompjutera
3000
2200
2000
1000
0 300 600 700 1000
Količina proizvedenih automobila
12.Nacrtajte i objasnite granicu proizvodnih mogućnosti za ekonomiju koja
proizvodi mlijeko i keks.Šta se dešava sa granicom ako od bolesti pomre
polovina ukupnog broja krava u privredi?
13.Objasnite ekonomski model i ulogu iznošenja pretpostavki u ekonomiji
U svom istraživanju ekonomisti koriste ekonomske modele koji sadrže jednačine i
dijagrame . Svi ekonomski modeli funkcionišu pomoću pretpostavki. Postoje 2
ekonomska modela- dijagram kružnog toka i granica proizvodnih mogućnosti.
Dijagram kružnog toka je model privrede koji pokazuje tokove novca između
domaćinstava i preduzeća na tržištu.
14.Koja je razlika između pozitivnog i normativnog iskaza? Navedite po jedan
primjer za oba
POZITIVNI ISKAZI (jeste) su deskriptivni. Oni iznose tvrdnje o tome kakav svijet
jeste (Zakon o minimalnim nadnicama je uzrok nezaposlenosti)
NORMATIVNI ISKAZI (treba) su presktiptivni. Oni iznose tvrdnje koje propisuju
kakav bi svijet trebalo da bude (Vlada bi trebalo da poveća minimalne nadnice).
Ključna razlika između pozitivnih i normativnih iskaza je u procjeni njihove
validnosti-pozitivne iskaze možemo odbaciti ili potvrditi na osnovu dokaza dok
ocjena normativnih iskaza podrazumjeva činjenice i načela.
15.Što je konkurentno tržište? Opišite ukratko ostale vrste tržišta koja nijesu
savršeno konkurentna
TRŽIŠTE je grupa kupaca i prodavaca određenog dobra ili usluge.
KONKURENTNO TRŽIŠTE je tržište sa mnogo kupaca i prodavaca koji trguju
identičnim proizvodima, tako da svaki kupac i prodavac uzima cijenu kao datu.
MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA je tržišna struktura u kojoj mnoga preduzeća
prodaju slične ali ne identične proizvode
.-časopisi
MONOPOL je preduzeće koje je jedini prodavac proizvoda bez bliskih supstituta
(taj prodavac je jedini na tržištu i on određuje cijenu)-
kablovska tv
OLIGOPOL je tržišna struktura u kojoj samo nekoliko prodavaca nudi slične ili iste
proizvode.-
avio kompanije
16.Šta određuje količinu dobra koju kupci traže?
TRAŽENA KOLIČINA NEKOG DOBRA je količina nekog dobra koju su kupci spremni i
u stanju da kupe.
Ključnu ulogu za traženu količinu dobra ima CIJENA nekog proizvoda.
ZAKON TRAŽNJE je tvrdnja da, ako je sve ostalno nepromjenjeno, kada cijena
nekog dobra raste, tražena količina se smanjuje, a kada njegova cijena pada,
tražena količina se povećava.
17.Nacrtajte krivu tražnje i objasnite uzrok njenog nagiba
Šema tražnje pokazuje odnos između cijene dobra i tražene količine. Kriva tražnje
pokazuje kako se mijenja tražena količina dobra kada se mijenja cijena. Niža cijena
povećava traženu količinu dobra. Kriva tražnje je opadajuća (nagnuta naniže)
Cijena
sladoleda
Tražena
količina
0 €
12
0.50€
10
1.00€
8
1,50€
6
2,00€
4
2,50€
2
3,00€
0
