Pojava marketinga se veže za period industrijske revolucije koja se razvijala
u Velikoj Britaniji oko 1750. godine, a u Americi i Njemačkoj oko 1830. godine.
Tada dolazi do proširenja tržišta i ogromnog nastojanja i težnje poslovnih sistema
da svoju robu plasiraju na nova tržišta. Na taj način je došlo do potrebe da se
sprovode promoterske aktivnosti i reklamira roba na šira područja, odnosno došlo
je do pojave marketinga. Velika ekonomska kriza 1930. godine je uticala na jaki
razvoj i bolje shvatanje tržišne ekonomije. U tom periodu su nastali korijeni
današnje “mješovite ekonomije“. Temelje ovog koncepta je postavio John Mayard
Keynes koji je uticao na to da država izmijeni tržišne mehanizme i djelovanje ako
želi obezbijediti stabilan razvoj i stabilnu socijalnu situaciju na tržištu.
Uslovi nastanka i razvoja marketinga su sledeći:
- povećanje obima i strukture ponude i tražnje
- povećanje konkurencije
- povećanje broja novih i inoviranih proizvoda na tržištu
- razvoj biznisa
- internacionalizacija i globalizacija proizvodnje u cilju osvajanja tržišta
- povećanje dohodka potrošača
Tri bazična oslonca u razvoju tržišne ekonomije su:
privatno vlasništvo – podrazumijeva da značajna većina opreme,
infrastrukture i radne sredine treba da bude u privatnom vlasništvu i da
cijena koštanja zavisi od ponude i potražnje
profit – on se definiše kao mjerilo uspjeha svakog učesnika na tržištu.
Vlasnici kapitala i sredstava teže da od uloženih sredstava izvuku
maksimalan profit. Odnos uloženog i dobijenog diktira uslove za
upravljanje organizacijom i kontrolu rada menadžera
Potrebe,
želje i potražnja
potražnja
Tržišta i
marketeri
Proizvodi, usluge i
vrijednosti
Razmjena,
transakcije i odnosi
Tražene vrijednosti i
zadovoljstvo
Osnovne koncepcije u definiciji marketinga:
Potrebe,želja i potražnja
Proizvodi (roba,usluge i ideje)
Vrijednost,cijena i zadovoljstvo
Razmjena i transakcije
Odnosi i mreže
Tržište i marketeri
Potrebe,želje i potražnja
Marketing počinje sa potrebama i željama potrošača
Potreba je stanje u kojem nisu ispunjena neka osnovna ljudska zadovoljstva
Želja je specifičan način zadovoljavanja potrebe
Potražnja je potreba i želja za određenim proizvodom u čijoj je pozadini
mogućnost i spremnost za kupovinom
Želje postaju potražnja kada ih podržava kupovna moć
Marketing ne stvara potrebe već utiče zajedno sa ostalim uticajima
okruženja na želje
POTREBE
nezadovoljno stanje
ŽELJE
specifičan način zadovoljavanja
određene potrebe
POTRAŽNJA
potrbe i želje utemeljene na
kupovnoj moči potrošača
Vrijednost,cijena,zadovoljstvo
Svaki proizvod ima različit kapacitet zadovoljavanja određene potrebe
potrošača
Potrošač mora donijeti odluku koji će mu proizvod obezbjediti najveće
zadovoljstvo
Vrijednost je procjena potrošača o ukupnoj vrijednosti proizvoda kojim on
zadovoljava potrebe
Pošto svaki proizvod podrazumjeva trošak,prije donošenja odluke o
kupovini,potrošač uzima u obzir vrijednost i cijenu proizvoda
Potrošač bira onaj proizvod koji mu osigurava najveću vrijednost po jedinici
novca
Vrijednost je razlika između koristi koju kupac očekuje i troškova nabavke
određenog proizvoda
Proces korisćenja proizvoda ili usluga,kao rezultat očekivane koristi koju
kupac ostvaruje kroz proizvod rezultuje zadovoljstvom ili nezadovoljstvom
kupca
Zadovoljstvo kupca proizvodom ili uslugom pretpostavka je stvaranja
lojalnih kupaca
