JU SREDNJA EKONOMSKO-TRGOVINSKA ŠKOLA 

TUZLA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA PROJEKTI RAD

TEMA: UVOD U MEDICINU

Mentor: dipl.oec.Mara Grbić

                                                   

Učenik: Krešić Marina

                                                    

Tuzla, februar, 2019

.

2

1
.

UVOD

................................................................................................................................................................

.

1

2
.

HISTORIJA MEDICINE

........................................................................................................................................ 2

2.1. Magijska medicina...................................................................................................................................... 4
2.2. Humoralna medicina.................................................................................................................................. 4
2.3. Paleopatološki nalazi.................................................................................................................................. 4
2.4. Paleodontologija........................................................................................................................................

5

2.5. Definicija medicine..................................................................................................................................... 5

3
.

ZADACI MEDICINE

............................................................................................................................................. 5

3.1. Podjela medicine........................................................................................................................................ 5
3.2. Zdravlje....................................................................................................................................................... 5
3.3. Bolest.........................................................................................................................................................

5

       3.3.1. Bolesnik............................................................................................................................................. 6
       3.3.2. Pacijent............................................................................................................................................. 7

4
.

DRUŠTVENE OSMOVE MEDICINE

..................................................................................................................... 7

4.1. Komponente društva.................................................................................................................................. 7
4.2. Rituali prelaza............................................................................................................................................. 8
4.3. Kulturne varijacije......................................................................................................................................

8

5
.

MEDICINA STAROG RIMA

................................................................................................................................. 9

5.1. Ljekari Starog Rima..................................................................................................................................... 9
5.2. Medicina Rimskog Carstva.........................................................................................................................

1
0

5.3. Rimska medicina od Galena do propasti Rimskog Carstva......................................................................... 1

1

5.4. Razvoj vojne medicine i hirurgije u Rimu................................................................................................... 1

2

6
.

BOSANSKO ATTARSTVO I LJEKARUŠE

.............................................................................................................. 1

2

6.1. Attari-drogeristi.......................................................................................................................................... 1

3

6.2. Ljekaruše.................................................................................................................................................... 1

3

6.3. Razvoj higijene i fizikalne medicine u Bosni............................................................................................... 1

4

6.4. Medicina sjeveroistočne Bosne u 19.stoljeću............................................................................................ 1

4

6.5. Mehmed Sami Šerbić.................................................................................................................................

1
4

6.6. Prva apoteka u Tuzli................................................................................................................................... 1

5

7
.

HIPOKRATOVA ZAKLETVA

................................................................................................................................ 1

5

7.1. Ženevska formulacija Hipokratove zakletve............................................................................................... 1

6

7.2. Međunarodni kodeks medicinske etike.....................................................................................................

1
6

8
.

LITERATURA

......................................................................................................................................................

.

1
7

background image

4

nedostaci? Smatram da je bitan dio ovog seminarskog rada, zapravo dio koji  pruža veoma detaljne 

deficnije  društevnih grupa,socijalnih interakcija, socijalnih konstrukcija stvarnosti i slično. Čovjek kao 

jedinka i individua u društvu treba da je osposobljena da zna i da djeluje na najbolji mogući način na 

druge pripadnike društvene grupe, a to će postići edukacijom o istim. Jedan od mojih ličnih ciljeva koje 

želim postići ovim radom jeste da odati veliko poštovanje i neizmjernu zahvalnosti prvim od 

praktikanata i učitelja ove humane nauke. ''Od korisnih saznanja ni jedna ne pruža takvu pomoć kao 

liječenje. Ono pomaže onda kada nikakvo bogatstvo ni moć ne mogu više koristiti. Steći slavu i ugled 

kod ljudi do u daleka vremena. Uspomena na dobro djelo je vrijednija od materijalne dobiti''. Ovako su 

govorili oni koji su obdareni mudrošću i velika im hvala.

2. HISTORIJA MEDICINE

Prva faza historije medicine je empirija. Čovjek ne postavlja nikakva pitanja. Instinkt čovjeka kao 

u životinje doveo je do razvoja iskustva. Neki ljudi stiču prva iskustva, skupljaju ih i postaju ''prvi 

ljekari'', a razumiju se i u zvijezde. Empirijska medicija je bazirana na iskustvu i stara je koliko i 

čovjek. Sastojala se u liječenju boli, poznavanju ljekovitih svojstava biljnih droga, sunca, vatre i 

vode. Glavni nosilac empirijske medicine je žena, majka. Izvori primitivne medicine su iskustvo i 

magija. Čovjek pčinje postavljati pitanja zašto i od koga nastaju bolesti pa dolazimo do druge faze 

zvane magijska ili demonska medicina.

      2.1. Magijska medicina

      Druga faza historije medicine je demonska ili magijska medicina. Magijsku medicinu su 

predstavljali i vršili plemenski vrači ili magi ili sveštenici pomoću svojih tobožnjih moći i znanja. 

Mislilo se da su uzroci bolesti religiozno-magične prirode: kazne uvrijeđenih bogova, hirovi 

demona, zle posljedice prekršaja tabua, neprijateljske vradžbine i sl. Čarobnjaci su posrednici 

između bolesnika i tajanstvenih sila koje vladaju prirodnim pojavama. Metode liječenja su bile 

magične: nošenje amuleta, zaštitna čaranja, žrtve bogovoima i sl. Za mnoge teške bolesti ljudi su 

smatrali odgovornim duhove, a njihov vrač se morao obraćati duhovima da bi mogao ''izliječiti'' 

bolesnika. Primitivni narodi su bili ubijeđeni da njihov vrač komunicira s dugovima. Istjerivanjem 

tih duhova bavili su se sveštenici, a oni su bili najbolje upućeni u astrologiju. Smatralo se da 

najtačnije podatke o bolestima ljudi otkriva metoda posmatranja zvijezda i jetre žrtvenih životinja. 

Proricalo se i na temelju snova.

5

      2.2. Humoralna medicina

      Humoralna medicina uočava razne sokove ( krv, žuč, mokraća, slina, limfa, menstrualna krv) i 

smatra da je njihov poremećaj uzrok bolesti i tako nastaje sljedeća faza u razvoju medicine. 

Zdravlje ili isonomia se ogleda u balansu ili ravnoteži tekućina. Stoga je menstrualni ciklus 

determinisan bolešću. Među mnogim kvalitetima pominju se ravnoteža toplote i hladnoće, suvoće 

i znojenja i sl.

      2.3. Paleopatološki nalazi

      Paleopatologija je posebna grana historije medicine koja se bavi sistematskim proučavanjem 

tragova bolesti na ostacima ljudskih i životinjskih tijela iz daleke prošlosti. Otkriva nam tragove 

bolesti. Na ljudskim kostima iz neolita  se nalaze tragovi periostitisa, nespecifičnog 

osteomijelitisa, spine bifide, akromegalije, artroze, spondiloze i slično. Dobro srasle frakture na 

dugim kostima iz praistorijskog perioda ukazuju na poznavanje metoda liječenja slomljenih 

kostiju. Na egipatskim mumijama uočavaju se promjene koje su karakteristične za neolitsko doba: 

promjene su smislu rahitisa, sifilisa i karcinoma, steroskleroza, mokraćni i žučni kamenci, 

osteohondrodistrofija i atrofične noge sa njihovim skraćenjem, što ukazuje na stanje poslije 

preboljelog poliomijelitisa i tuberkoloze. U tkivima

 mumija nađene su gram-negativne i gram-

pozitivne bakterije. Sigurne sifilitične promjene na kostima nađene su u XV stoljeću.

      2.4. Paleodontologija

      Paleodontologija je nauka koja se bavi proučavanjem razvojnih i patoloških promjena na 

zubima, a važna je grana antropologije. Zubi su najotporniji dio lesa.

      2.5. Definicija medicine

      Medicina je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i 

unaprijeđenje zdravlja kod zdravih ljudi. Medicina je naučna oblast čiji su predmer interesovanja 

zdravlje i blagostanje živih bića, najprije podrazumjevajući zdravlje čovjeka. Riječ medicina 

porijeklom je iz latinskog jezika i znači lijek (remedium), a upotrebljava se i 

naziv 

ars medicina

 

što u prijevodu znači umjetnost liječenja.

3. ZADACI MEDICINE

Zadaci savremene medicine su: liječiti i suzbijati bolest (kurativna medicina), i omogućiti 

bolesnicima povratak u normalan život (rehabilitacija), spriječiti pojavu bolesti (preventivna 

medicina) i poboljšati ili unaprijediti zdravlje (promocija zdravlja). Temeljne smjernice promocije 

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti