O POJMOVIMA I NJIHOVOM SADR AJU
Ž
Politika
Etimolo ko izvori te izraza “politika” je starogr ki jezik (polis-
š
š
č
dr ava ;politicos-građanski,dr avni javni).Decidirano ga je upotrijebio i u
ž
ž
filozofiju uveo Aristotel , u istoimenom djelu (politika), prevashodno
podrazumijevajuc
/i pod njim djelatnost u vezi s dr avom ,vođenje
ž
dr ave,bavljenje tom vrstom javnoga posla.”Krajnji cilj svih nauka i
ž
umjetnosti jeste dobro,a najvec
/e dobro je cilj najvi e nauke,nauke o
š
dr avi”.
ž
Politiku mo emo razlu iti u tri osnovne skupine:
ž
č
Politika kao umijec
/e vođenja dr ave,
ž
Politika kao izraz interesa,kao mudrost njihova definiranja i
ostvarivanja na ji nom,grupnom ili opc
/edru tvenom nivou,
č
š
Politika kao vulgarizirani izraz za sve vrste ljudskoga pona anja koje
š
poprimaju predznak prevare,la noga kazivanja,opc
/enito nehumanoga
ž
pona anja i zlobe..
š
Definicija politike je :
Politika je moc
/,politika je sposobnost posredovanja u određenim dru tvenim i
š
unutardr avnim ,međudru tvenim i međunarodnim odnosima ,odnosno moc
/
ž
š
utjecaja na rje avanje tih odnosa.
š
Vi edimenzionalna karakteristika politike je nadmetanje dviju ili vi e
š
š
moc
/i,takmi enje ,sudar , borba za vlast ,sukob moc
/i na određenome
č
nivou,koji mo e biti dru tveno,pa i pravno reguliran ili ne ,eti an ili ne ,
ž
š
č
legitiman ili ne.
Dr ava
ž
Matic
/ u svojoj definiciji pod dr avom podrazumijeva osnovni i najzna ajniji
ž
č
oblik politi kog organizovanja dru tva,posebnu istorijski nastalu dimenziju
č
š
politi kog sistema koja obuhvata najvi u vlast nad stanovni tvom koje ivi na
č
š
š
ž
određenoj teritoriji.
Za buduc
/nost otvorena pitanja koja sebi postavlja teorija , nauka i historijska
praksa , dr ava je temeljita politi ka injenica i dimenzija.
ž
č
č
Andrassy navodi tri zahtjeva koja sa stajali ta međunarodnog prava
š
određuju dr avu:(1)određeno podru je , (2) ljudstvo (3) organizacija
ž
č
neovisna o drugoj dr avi , dodajuc
/i i etvrti uvjet ,koji je prema nekim
ž
č
pravnim ekspertima sposobnost vladati se po odredbama međunarodnog
prava tj.fakt međunarodnog priznanja dr ave od vec
/ine vlada svijeta kao
ž
etvrti uvjet njenog postojanja.
č
Degan preciznije navodi kriterije po osnovu kojih se neka zajednica
podrazumijeva dr avom:
ž
Dr avni teritorij(podru je)
ž
č
Stanovni tvo i
š
Organizirana politi ka vlast (suverenost)
č
Suverenost se u međunarodnom pravu definira kao vrhovna vlast dr ave na
ž
njenome podru ju koja isklju uje vlast drugih dr ava , i nije podvrgnuta
č
č
ž
nikakvoj vi oj vlasti.Samim time dr ava prestaje postojati nestankom nekoga
š
ž
od triju elemenata koji je ine dr avom.(Degan)
č
ž
Sigurnost
Dr avakao politi ka zajednica,dr ava kao teritorijalno zaokru ena
ž
č
ž
ž
cjelina ,okvir u kojemu se titi unutarnji poredak i system vladanja,okvir koji
š
lu i interese zajednice i njeno ugro avanje od sli nih zajednica.Odatle
č
ž
č
proizilazi slo enost fenomena i pojma sigurnost:odnosi se na ovjeka-
ž
č
pojedinca , na grupe ljudi , na dr avu , grupe dr ava i svekoliku zajednicu
ž
ž
ljudi na Planeti.
Sigurnost unutar ljudskoga roda ,ljudske zajednice i u odnosu spram
prirode ,jeste historijsko pitanje koje konkretnije podrazumijeva stanje u
kojemu je osiguran uravnote en fizi ki,duhovni,dru tveni i materijalni
ž
č
š
opstanak pojedinca i dru tvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima ,
š
dru tvenoj zajednici i prirodi.
š
-Sigurnost opc
/enito podrazumijeva stepen za tic
/enosti ljudi od razli itih oblika
š
č
ugro avanja,za titu materijalnih i kulturnih dobara u li noj i
ž
š
č
dr avnoj/dru tvenoj svojini,za tita dru tva i njegovih vrijednosti,cjelovitu
ž
š
š
š
za titu naroda , nacije , dr ave ..., svijetske zajednice,od svih vidova
š
ž
ugro avanja,a naposlijetku , sigurnost podrazumijeva stepen za tic
/enosti od
ž
š
ugro avanja na kozmi kom i planetarnom nivou ivota opc
/enito , ljudskoga
ž
č
ž
roda u cjelini.
Iz definicije je vidljivo da sigurnost mo emo promatrati preko nivoa :
ž
kozmi ko-planetarnoga , svjetskoga-globalnoga nivoa sigurnosti,dr avnoga ,
č
ž
dr avno-nacionalnoga , te nivoa sigurnosti koji podrazumijeva stepen
ž
za tic
/enosti ovjeka-pojedinca , materijalnih i drugih dobara dru tva , dr ave
š
č
š
ž
i onih koja su u li noj svojini.
č
Sa toga stajali ta prepoznaju se dva osnovna
š
aspekta sigurnosti-sigurnost istodobno znac
/i:
opredjeljenja i rje enja o organiziranju i pripremanju dr ave , dru tva ,
š
ž
š
nacije , pokreta , za odbranu i za titu u ratu i drugim oblicima ugro avanja.
š
ž
Sigurnosna politika kao opc
/i pojam podrazumijeva naj e c
/e u praksi elemente
č š
politike koji se odnose na sva sigurnosna pitanja: od vojno-politi kih preko
č
politike u oblasti za tite javnoga reda i mira, za tite ustavnog i ekonomskog
š
š
poretka,za tite ljudi i materijalnih dobara,za tite pravnog poretka , za tite
š
š
š
ekolo kih uvjeta ivljenja , za tita svojih dr avljana u drugim dr avama itd.
š
ž
š
ž
ž
Sigurnosna politika zavisi od slijede ih faktora:
č
Ukupna moc
/ jedne dr ave , dru tva ili pak pokreta
ž
š
Međunarodni odnosi na regionalnom i svjetskom nivou
Geopoliti ki i geostrategijski polo aj dr ave
č
ž
ž
Praksa drugih dr ava u pogledu rje avanja pitanja sigurnosti
ž
š
Historijsko-politi ka tradicija dr ave , nacije...
č
ž
Tradicija i opc
/a kultura u sigurnosnom pogledu, a osobito spram pitanja
rata , mira i odbrane
Karakter unutarnje i vanjske politike , odnosno dr avno-politi koga
ž
č
sistema
Iskustva iz svih , a nadasve savremenih ratova i drugih oblika
ugro avanja dr ava i njenih građana
ž
ž
Ideologija , manje ili vi e prihva ena u krac
/em ili du em trajanju u
š
č
ž
jednom dru tvu i dr avi
š
ž
Uvjeti za vojno-politi ko svrstavanje u vojnopoliti ke saveze ,
č
č
ekonomske i druge koalicije ili unije
Uvjeti međunarodne saradnje na nivou Ujedinjenih nacija , te saradnje
u pogledu moguc
/nosti za kolektivni pristup problemima sigurnosti i
odbrane trajnoga ili privremenog karaktera
Ostali , u određenom vremenu va ni faktori koji mogu utjecati na
ž
politiku sigurnosti , a u skladu sa opredjeljenjima vladaju ih struktura
č
u dr avi njihovim deklaracijama , rezolucijama , dokumentima ,
ž
odlukama ...
Osnovni stavovi i opredjeljenja sigurnosne politike jedne dr ave u osnovi
ž
obuhvataju:
Stavove koji obuhvataju opredjeljenja spram mira , rata i odbrane
Na elne odgovore na pitanja savezni tva u oblasti sigurnosti
č
š
Ustavna , zakonska i strategijska rje enja u pogledu veli ine,
š
č
organizacije i opremanja oru anih snaga i njihove osnovne misije
ž
Ustavna , zakonska i druga rje enja u pogledu organizacije i
š
funkcioniranja svih institucija dr ave koje direktno u estvuju u
ž
č
sigurnosnoj , odbrambenoj i za titnoj djelatnosti
š
Djelovanje organa dr ave u miru i ratu u interesu sigurnosti
ž
Usvajanje planova iz razli itih oblasti sigurnosti
č
Upravljanje , rukovođenje i komandovanje u miru , vanrednim
situacijama i ratu
Odluke o izdvajanju i utro ku sredstava za potrebe sigurnosti i odbrane
š
Ostala pitanja i odgovori na njih koji nacionalnu sigurnost i odbranu
dimenzioniraju u izvanjskoj i unutarnjoj sferi dr ave.
ž
Sadr aji sigurnosne i odbrambene nacionalne politike se ugrađuju u najvi e
ž
š
njene akte kao to su:
š
Ustav
Zakoni kojima se dijelom ili u cjelini utvrđuju osnovna pitanja iz
domena sigurnosti
Usvojena opc
/a i specific
/ne strategije u kojima se definiraju ciljevi te
strategije , snage ,sredstva itd.
Međunarodne konvencije i ugovori koje ratificiraju ili potpi u organi
š
dr ave
ž
Deklaracije,rezolucije , platform , odluke najvi ih dr avnih organa ,
š
ž
koje u skladu sa ustavom donose vladajuc
/e structure u određenom
vremenu.
Politika odbrane-odbrambena politika podrazumijeva niz stavova dr ave koji
ž
se odnose na odbranu njenoga suvereniteta , politi kim , diplomatskim , a
č
nadasve oru anim sredstvima , oru anom borbom.
ž
ž
Doktrina
Definicija doctrine je:
Doktrinu odbrane ini jedinstven sistem usvojenih stavova , skup
č
fundamentalnih principa kojima se rukovode dr ave , dru tva , narodi ili
ž
š
pokreti u ostvarivanju ciljeva odbrane , o organizaciji za odbranu , pripremi
oru anih snaga za vođenje oru ane borbe , i vođenje oru ane borbe radi
ž
ž
ž
postizanja dr avnih , nacionalnih , politi kih , vojnih i drugih ciljeva
ž
č
odbrane.
Pod koalicijonom doktrinom se podrazumjeva skup principa usvojenih os strane
dr ava u koaliciji ili vojno-politi kom savezu , kojima se rukovode dr ave u
ž
č
ž
koalicije , radi ostvarivanja njihovih ciljeva u pogledu sigurnosti i odbrane i
drugih vojno-politi kih ciljeva.
č
Ako je strategija odbrane i sigurnosti kao opc
/a i kao vojna , definirana i
utvrđena jedinstvenim dokumentom , ona , samim time , postaje va nim
ž
segmentom doctrine jedne zemlje u sferi odbrane njenim doktrinarnim
dokumentom.
Sistem sigurnosti
Sistem je izraz iz gr koga jezika i u svojoj su tini upuc
/uje na cjelinu iji
č
š
č
elementi funkcioniraju u interesu te cjeline ,njene opstojnosti i funkcije.
Poja njavaju i zna enje pojma sustav Talovic
/ i Biland ic
/ navode tri njegove
š
č
č
ž
osnovne karakteristike:
Cjelina sustava ,koja je uvijek vi e od zbroja svih dijelova
š
Elementi sustava koji se povezuju kombinirano tj.međusobno izravno al
ii preko cjeline..
Okolina sustava koja je osnovni izvor i uvjet promjene sustava al ii
njegove stabilnosti.
Među dru tvenim sistemima osnovni je dr ava.Unutar nje je niz podsistema ,
š
ž
ija organizacija , vertikalna i horizontalna trebaju osigurati funkcioniranje
č
dr ave kao cijeline.Osnovne funkcije dr ave su : ekonomska , privredna ,
ž
ž
socijalna , obrazovna , zdravstvena , ekolo ka te sigurnosna.
š
Pod nacionalnim sistemom sigurnosti podrazumijevamo organizaciju , funkcij ,
djelatnosti i mjere koje jedna dr ava poduzima u interesu svoje sigurnosti.
ž
Najzna ajniji element nacionalnog sistema sigurnosti jeste odbrana , sistem
č
odbrane , ija je integralna funkcija odbrana dr ave , njenog suvereniteta i
č
ž
teritorijalne cjelovitosti , prevashodno oru anom borbom.Postoji vojna i civilna
ž
odbrana.
STRUKTURA
SISTEMA
NACIONALNE
SIGURNOSTI
Struktura sistema nacionalne sigurnosti
Interpretacija trendova i irine pojma nacionalne sigurnosti:
š
Koncept sigurnosti je pro iren od sigurnosti nacija prema sigurnosti
š
pojedinaca i skupina
Od sigurnosti nacija iri se prema sigurnosti međunarodnog sustava
š
odnosno njegove fizi ke okoline
č
Sigurnost je pro irena vodoravno i iri se od vojne prema politi koj ,
š
š
č
gospodarskoj , socijalnoj i sigurnosti eko-okru enja
ž
