Šta je terorizam
?
-Terorizam je konspirativni oblik nasilja čiji je cilj promijeniti stavove i ponašanje
više ciljnih grupa. Teroristički napad je najčešće usmjeren na relativno mali broj
ljudi, s namjerom da privuče pažnju cjelokupne javnosti.
-Nesrazmjer između sredstava uloženih u napad i efekata napada, snage počinitelja
i obima straha koji stvaraju, tajnosti priprema i vidljivosti ishoda.
Ko su najčešće teroristi
?
-Njegovi su akteri male skupine. Koliko god te skupine
bile popularne ili podržavane od velikih političkih partija, država ili organizacija,
broj osoba aktivno uključenih u pripremu i izvršenje terorističkog napada je mali.
Zašto se osobe i skupine odlučuju za terorizam kao oblik borbe
?
U odabiru terorizma kao oblika borbe, nema automatizma ni slučajnosti. Na
donošenje odluke o korištenju terorizma utiču psihičke pretpostavke (na osobnom
planu), kao i strateške procjene prilika i ograničenja (na općem planu) za
postizanje željenih ciljeva organizacije. Uzroci i posljedice terorizma se uvijek
moraju promatrati u određenom povijesnom kontekstu.
Zašto se osobe i skupine odlučuju za terorizam kao oblik borbe
?
- Osveta:
najčešći motiv, odmazda za nanesenu nepravdu ili patnju.
- Slava:
za pojedinca i za povod
.
- (Re)akcija:
akcija-reakcija “propaganda uz pomoć djela”
U kojem se trenutku skupina i pojedinac opredjeljuju za terorizam?
Izbor
terorizma kao oblika borbe događa se onda kada skupina ili pojedinac procijene da
je održavanje postojećeg stanja gore od bilo kakve terorističke akcije
Kakve su posljedice terorizma
?
Terorizam oblikuje odnose među političkim
faktorima kroz duži vremenski period. Ti odnosi se mijenjaju u dinamičnom
procesu u kojem upotreba nasilja utiče na promjenu početnih pozicija svih aktera.
Skoro uvijek, terorizam utiče na djelovanje političkih institucija, na sistem
vrijednosti, pa i na ponašanje i funkcioniranje mnogih segmenata društva.
K
ako mediji utiču na način na koji doživljavamo terorizam?
U modernim društvima političke ideje se prenose preko medija ili u njima nastaju.
Mediji ne služe samo kao kanal za prenošenje informacija o terorizmu, nego i kao
“povećalo” kroz koje se promatra ovaj fenomen. Mediji pojednostavljuju pitanje
terorizma time što pažnju javnosti usmjeravaju i svode na spektakularne ili
šokantne karakteristike.
Zašto je ponekad teško odrediti šta je terorizam
?
Riječ “terorizam” ne označava
samo karakter kaznenog djela nego ima i negativno vrijednosno značenje.
“Terorizam” se koristi i za opis djela i kao vrijednosni sud. Kao riječ, “terorizam”
objedinjuje opisne, memorijske i simboličke elemente značenja, ali jedinstvena,
“čvrsta” definicija ne postoji i mijenja se ovisno od okolnosti i konteksta.
Da li su teroristi i njihove akcije slični tradicionalnim političkim i vojnim
akcijama
?
Većina terorističkih skupina oponaša ustroj i način na na koji djeluju
regularne armije. Međutim, teroristički napadi imaju malo sličnosti s akcijama
vojnih jedinica. Izabrani ciljevi su rijetko vojni. Naprotiv, na udaru terorizma
najčešće su civili. Ni uz najbolje akademske napore nije uvijek moguće razlikovati
terorizam od ostalih oblika političkog nasilja.
Koji tip ličnosti najčešće postaje terorist?
Ovaj oblik nasilja može biti posebno
privlačan osobama koje su povratnici u kriminal, nezaposleni, mlađe osobe s
viškom energije i u potrazi za uzbuđenjima, slabijeg imovnog stanja, oskudnog
obrazovanja... Demografske, socijalne, ekonomske i druge karakteristike društva
također mogu imati uticaja. Po pravilu – nema pravila.
Koji faktori dodato potiču ili olakšavaju terorizam
?
-Ideologije koje opravdavaju korištenje terorizma ili uvjerenje da se nasilje isplati.
-Terorizam je moralno opravdan i politički djelotvoran”Teza nastala kroz povijest,
od Francuske revolucije krajem 18. vj do nacionalno-oslobodilačkih pokreta u 20v.
-Rezultat: spoznaja da je terorizam (atentat, bombaški napad, otmica, itd.) jasna
opcija pri izboru metoda borbe.
red i sigurnost, a da se pritome pojačanom represijom ne ugroze demokratske
slobode i ljudska prava.
Kako zaustaviti terorizam?
•
Potpuno zaustavljanje terorizma zahtijeva promjenu motivacije kod osoba
koje prakticiraju terorizam.
Kako promijeniti društvene uvjete tako da se smanje ili nestanu poticaji za
terorizam? Šta može navesti pojedince da odustanu od razloga koji su ih naveli da
postanu teroristi? Kada osobe koje koriste terorizam prestaju vjerovati u to da je on
opravdan oblik borbe? Pod kakvim uvjetima se osobe koje su sudjelovale u
terorizmu mogu reintegrirati u društvo
1. Nasuprot raširenom vjerovanju, terorizam nije novi fenomen. Njegovi
korijeni i pojavni oblici sežu duboko u prošlost.
2. Često se događa da je “terorist” za jedne zločinac, a za druge borac za
slobodu, pa bi termin trebalo izbjegavati ili naći prikladniji.
3. Terorizam nije oblik borbe za koji se opredjeljuju samo određeni pokreti
(revolucionarni, vjerski, ljevičarski). Jednako rado ga koriste i drugi.
4. Često se tvrdi kako se terorizam javlja i kao posljedica društvene nepravde i
kako bi ispravljanje te nepravde uklonilo razloge za pojavu terorizma. Ipak:
•
povijest pokazuje da u najrepresivnijim i najnepravednijim društvima nije
bilo terorizma, te da se on najčešće javlja u demokracijama gdje postoje
legalni i legitimni kanali kojima je moguće promijeniti društvo ili riješiti
problem.
•
b. čak i u zemljama koje su uvodile promjene kako bi udovoljile zahtjevima
terorista, terorizam nije prestao jer su teroristi pred vlasti postavljali nove
zahtjeve. Kakvim god se činili, zahtjevi terorista nikada se ne ograničavaju
na jedan ili više problema. Cilj terorista je zadobiti moć. Pojedini zahtjevi
koje postavljaju pred vlasti služe da bi se ojačala pozicija terorista.
5. Terorizam se smatra vrlo djelotvornim sredstvom borbe, ali je to slučaj samo
ako je dio šire strategije. Terorizam kako dio pokreta otpora pomogao je
nastanak nekih modernih država (Alžir, Cipar, Republika Irska, Izrael,
Tunis, a po nekim autorima i Sjedinjene Američke Države
6. Teroristi nisu idealisti, kako se često prikazuju i sami sebe vide. Primarni
cilj – moć. To podjednako važi za politički terorizam, kao i za organizirani
kriminal. Teroristi žele moć kako bi proveli političke promjene,
kriminalcima moć omogućava pristup i izvorima prihoda i njihovu kontrolu.
7. Terorizam se često naziva “oružjem siromašnih”, a zapravo je “oružje
slabijih”. Teroristi se regurutiraju iz svih socio-ekonomskih slojeva društva,
a takvi pokreti i skupine često imaju podršku vanjskih faktora (drugih
država, organizacija i pokreta).
Službene definicije terorizma
•
State Department:
smišljeno, politički motivirano nasilje nad neborbenim
ciljevima, koje izvode nevladine skupine ili tajni agenti, s namjerom da utiču
na neku ciljnu grupu.
•
FBI
: nezakonito korištenje nasilja ili prijetnje nasiljem prema osobama ili
imovini, s ciljem da se vlada ili civilno stanovništvo zastraše ili prinude da
ispune političke ili društvene ciljeve terorista.
•
Pentagon:
sračunata upotreba ili prijetnja upotrebom sile ili nasilja protiv
pojedinaca i imovine, kako bi se od vlada ili društava iznudilo postizanje
političkih, vjerskih ili ideoloških ciljeva.
•
Ujedinjeni narodi
: bilo koji čin čija je namjera uzrokovati smrt ili ozbiljne
tjelesne povrede civilnoj ili nekoj drugoj osobi koja ne sudjeluje aktivno u
oružanom sukobu, a kada je namjera tog čina, po prirodi ili kontekstu,
zastrašiti građanstvo ili primorati vladu ili međunarodnu organizaciju, da
nešto učini, odnosno – ne učini.
Ključni elementi:
•
Nasilje i/ili prijetnja nasiljem
•
Psihički utjecaj i strah
•
Izvršenje radi postizanja političkog cilja
•
Namjeran izbor civila kao mete napada
•
Prerušavanje
•
Politički terorizam
•
Nepolitički terorizam (npr. ekološki)
•
Kvazi-terorizam
•
Ograničeni politički terorizam
•
Službeni ili državni terorizam
Vrste terorizma prema odabranom cilju
•
Masovni teror – na udaru cijelo stanovništvo
•
Dinastički teror – na udaru članovi vladarskih obitelji
•
Nasumični teror – na udaru svi koji se u krivo vrijeme zadese na krivom
mjestu
•
“Usmjereni” nasumični teror – na udaru probrana mjesta na kojima se
okupljaju članovi ili pristaše suparničke skupine
•
Taktički teror – na udaru uredi administracije ili politički atraktivni ciljevi
Vrste terorizma prema motivu i osobinama
•
Revolucionarni - nastoji iznuditi promjenu postojeće vlasti provocirajući
represivne kontramjere vlade kako bi je prikazao kao nehumanu
•
Nacionalistički – promiče interese manjinskog naroda ili vjerske skupine
koja je izložena dominaciji većinske skupine
•
Misijski – izvode ga skupine odlučne upotrebiti nasilje kako bi ostvarile
zamišljenu misiju ili upozorile na svoje nezadovoljstvo ili stradanje.
Vrste terorizma prema motivu i osobinama
•
Ekološki – ima za cilj spriječiti uništavanje životne sredine i prirode
općenito
•
Državni – represivni režim ima za cilj natjerati svoje građane na potpunu
poslušnost
•
Nuklearni – kada skupina ili organizcija ovlada nuklearnim oružjem ili
prijeti njegovom upotrebom za ostvarenje svog cilja
•
Genocidni – kada vlada nastoji fizički eliminirati pripadnike manjinske
(etničke ili vjerske) skupine sa svoga teritorija
Terorističke napade izvode:
•
Pojedinci
•
Skupine
•
Države
•
Pripadnici tajnih ili specijalnih državnih službi
