UVOD U TURIZAM – skripta
II. kolokvij
TURISTIČKA DESTINACIJA
Turistička destinacija
(sa svojim fiksnim i varijabilnim turističkim čimbenicima) predstavlja
kompleksnu i multi dimenzionalnu turističku uslugu.
Važni termini su:
- turističko mjesto, centar, lokalitet, destinacija te se utvrđuje razina ovisnosti istih,
upoznavanje sa identifikacijskom zonom destinacije pomoću kriterija regionalnog identiteta,
raspoloživosti potrebne infrastrukture i atrakcija, te privlačnosti iste.
Obilježja suvremenih turističkih atrakcija
Oznaka turističkih resura
Temeljni turistički resursi su:
a) Turističke agencije – potencijalne i realne
b) Ostali turistički resursi – turističke zone, mjesta, destinacije, agencije, kodovi,
informacije, turistička educiranost lokalnog stanovništva i dr.
c) Neizravni turistički resursi – očuvani okoliš, geoprometni položaj, prometna
povezanost, dobra prostorna organizacija kraj, privlačno oblikovane zgrade, trgovi,
ulice i sl., politička stabilnost
Turistička destinacije
je zapravo prostorna jedinica koja svojim komplementarnim
sadržajima odgovara zanimanju jednog ili više segmenata turističkih korisnika. To je ujedno i
optimalna kombinacija fiksnih i varijabilnih čimbenika, te mogućnosti turističkog djelovanja
u skladu s preferencijama tržišta, neovisno o administrativnim granicama.
Pri tome su:
a) Fiksni čimbenici
oni koji se
ne mogu
mijenjati ili se
dugoročno mijenjaju,
a mogu se
još nazvati prostorom za turističke aktivnosti, a to su npr. slike krajolika, znamenitosti,
atraktivnosti, hoteli, kulturni objekti, turistički uredi i sl.
b) Varijabilni čimbenici
su turističke robe kao i ulaganja rada potrebnog za odgovarajuće
povezivanje tih roba i njihovo plasiranje na tržište.
Turistička destinacije
je u najširem smislu riječi svako odredište turističkog putovanja, od
samostalnog turističkog objekta, aerodroma ili luke do turističkog mjesta, regije ili zemlje.
Turistička destinacije dominantno je uvjetovana predodređenošću posjetitelja, odnosno
njegovim željama, interesima, sklonostima i ukusom.
U kontekstu šireg shvaćanja pod destinacijom podrazumijeva se širi integrirani prostor koji
svoji turistički identitet gradi na koncepciji kumulativnih atrakcija koje su zbog doživljaja što
ga omogućuju i s dodatnom infrastrukturom prostor intenzivnog okupljanja turista.
Turističko mjesto
je ono koje turisti posjećuju u većem broju bez obzira da li je to neko
ljudsko naselje. Svojom opremljenošću omogućuje prihvati i boravak turista.
IDENTIFIKACIJA ZONA DESTINACIJE – kriteriji
Regija mora imati skup (-inu) kulturnih, fizičkih i društvenih karakteristika koje čine
regionalni identitet prepoznatljivim
Nužna je raspoloživost potrebne infrastrukture koja će podupirati turistički razvoj
(komunalna infrastruktura, ceste, poslovni centri, ostale usluge koje trebaju zadovoljiti
potrebe turista)
Regija mora biti veća od samo jedne zajednice ili jedne atrakcije
Regija mora raspolagati postojećim atrakcijama i imati potencijala za potporu razvoja
dovoljnog broja atrakcija koje će privući turiste;
Regija mora biti sposobna podupirati rad agencije za planiranje turizma, kao i
marketinške inicijative za daljnji razvoj;
Regija mora biti pristupačna većem broju turista
Potpuni turistički destinacijski menadžment
1. KONKURENTNOST (razvoj resursa) – marketing, financijski, operacijski,
informacijski, organizacijski menadžment, menadžment ljudskih resursa, strateško
planiranje, destinacijski monitoring
2. ODRŽIVOST (upravljanje resursima) – kvaliteta vode i zraka, kvaliteta šuma,
rezidencijalni menadžment, menadžment „turizma u divljini“, integriranost aktivnost,
istraživanje destinacije
Korisnost od turističkih regija su :
Formiranje partnerstva, mreža i clustera
Kreiranje kvalitetnih proizvoda i usluga
Demonstriranje inovacijske sposobnosti
Rast outputa
Veća neovisnost
Veća radna fleksibilnost
Djelovanje u poduzetničkom okruženju
•
Ekološki aspekti
•
Tehnološki aspekti
•
Politički aspekti
Četiri perspektive turističke destinacije
1. PERSPEKTIVA POTRAŽNJE – Da li turistička destinacija zadovoljava uslugama
posjetitelje i njihove želje ?
2. PERSPEKTIVA DESTINACIJE – Radi li se o održivosti u fizičkom smislu,
ekonomskom ili socijalnom smislu ?
3. PERSPEKTIVA PONUDE – Može li destinacija smještajem i atrakcijama pratiti
pružene usluge i poboljšati ih ?
4. KOMUNIKACIJSKA I INOVACIJSKA PERSPEKTIVA – Koristi li se turistička
destinacija komunikacijskim tehnologijama i vještinama zaposlenika u svrhu
napretka ?
Turizam
zahtijeva razvojni plan (kontigencijske planove) i fleksibilnu strategiju (konstantni
monitoring i reformulacija).
Strana potražnje -
frekventnost posjeta, želja za ponovnim posjetom, visina sekundarne
potrošnje, dužina boravka, geo-demografske karakteristike posjetitelja, udaljenost područja.
Strana ponude -
tržišno prognoziranje, zadovoljavajuća potražnja, konkurencija, troškovi
razvoja, razumijevanje imidža, neadekvatan pristup i udaljenost od tržišta, negativni
čimbenici okoline (recesija i sl.)
Vakum
koji postoji između planiranja potreba i želja destinacije i
individualnih atrakcija = sektor mora funkcionirati kao jedno.
MEĐUNARODNA TURISTIČKA KRETANJA
Proces globalizacije -
porastom turističkih kretanja pojavljuju se sve intenzivnije
koncentracije subjekata što sudjeluju na turističkom tržištu.
Konkurencija na turističkom
tržištu postaje sve oštrijom.
Međunarodni turizam
-
predstavlja kretanja turista van nacionalnih granica
-
uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma,
-
omasovljavanje međunarodnih turističkih kretanja počinje nakon II. svjetskog rata
-
najpopularnija turistička određišta su veliki gradovi, mjesta uz popularne plaže te
skiljališna mjesta
Uzroci turistički kretanja:
–
rast standarda,
–
razvoj građanskog društva (urbanizacija),
