Marko Paliaga 
Grad Rovinj-Citta di Rovigno 
52210 Rovinj 
091 250 2690 
052 805 221 

[email protected]

 

www.rovinj.hr

 

 

 
 
 
Cleveland State University 
Unger Croatia Program 
Urban center 
 

 
 
 
 
 
 
 

Uvo

đ

enje Total Quality Managementa u jedinicama lokalne 

samouprave i organizacijske promjene 

 
 

 
 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Rovinj, svibanj 2001. 

 

2

 

1.

 

Sažetak 

 

Total  quality  management  dokazao  se  mnogo  puta  kao  efikasan  proces 

unapre

đ

enja i samog funkcioniranja organizacije  a njegova vrijednost potvr

đ

uje se samo 

kroz  sveobuhvatan  i  dobro  osmišljen  implementacijski  proces.  Svrha  je  ovog  rada 
istaknuti  klju

č

ne  aspekte  uvo

đ

enja  TQM-a  i  utjecaj  na  organizaciju  odnosno 

organizacijske  promjene  koje  iz  toga  proizlaze  s  posebnim  naglaskom  na  primjenu 
filozofije  potpune  kvalitete  u  jedinicama  lokalne  uprave  i samouprave,  odnosno  jednom 
rije

č

ju u lokalnoj upravi. TQM kao proces predstavlja niz promjena i treba ga shvatiti kao 

filozofiju  rada  koja  kao  takva  utje

č

e  na  na

č

in  i  oblikovanje  poslovanja  poduze

ć

a  a  u 

ovom  radu  i  jedinica  lokalne  uprave  i  samouprave  (gradovi,  op

ć

ine  i  županije). 

Upravljanje kvalitetom kao klju

č

nim resursom u tržišnoj utakmici za pridobivanje kupaca 

odnosno korisnika (gra

đ

ani su bira

č

i i porezni obveznici, tako da se njihovo zadovoljstvo 

direktno  prenosi  i  na  pla

ć

anje  poreza  i  na  biranje  predstavnika  u  izvršnim  i 

predstavni

č

kim  tijelima)  zna

č

i  kontinuiranu  potragu  za  boljim  tehni

č

kim,  tehnološkim, 

marketinškim  i  bilo  kojim  drugim  unapre

đ

enjima  i  poboljšanjima  koja 

ć

e  u  kona

č

nici 

proizvesti željeni rezultat, a to je zadovoljni korisnik odnosno porezni obveznik-bira

č

. Da 

bi  se  došlo  do  zadovoljnijeg  kupca,  treba  prije  svega  pružiti  mu  superiorniju  kvalitetu 
proizvoda ili usluge.  

background image

 

4

razli

č

ite  djelatnosti  postaju  sli

č

ne,  jednake  u  opho

đ

enju  s  kvalitetom    svojim  kupcima 

(korisnicima  usluga).  U  tome  i  jest  osnovna  bit  TQM-a  a  to  je  sagledavanje 

č

itave 

organizacije  kao  niza  isprepletenih  radnih  procesa  i  procedura  gdje  nije  bitno  tražiti 
krivca  za  uzrokovanu  grešku  ve

ć

  kako  sistematski  u  budu

ć

nosti  sprije

č

iti  da  se  takva 

greška ponovi. Ova filozofija vo

đ

ena od strane uprave smatra se na

č

inom organizacijskog 

života pa je u stanovitom smislu TQM jednostavno efikasno upravljanje

5

Sagledavano  na  ovaj  na

č

in,  kvaliteta  i  kontrola  kvalitete  zna

č

e  preispitivanje 

na

č

ina  na  koji  nešto  radimo  i  stvaramo  te  stalno  pronalaženje,  istraživanje  boljeg 

proizvodnog procesa. Iz sveg navedenog proizlazi  tvrdnja da su poduze

ć

a primjenjuju

ć

filozofiju  TQM-a  naglo  pove

ć

ala  broj  inovacija  od  onih  malih  svakodnevnih  koja 

unapre

đ

uju dnevne poslove i rutine do onih koje otvaraju nove mogu

ć

nosti  i nova tržišta. 

U tom smislu treba sagledavati  certifikat ISO 9000, ne kao nešto što je sebi samo svrha, 
ve

ć

 kao poticaj da  me

đ

u djelatnicima poduze

ć

a zaživi kultura  inovatorstva, kretivnosti  i 

sistemskog  sagledavanja  pojedina

č

nog  problema

6

.  Total  quality  management  možemo 

razmatrati    i  kao    odnos  do  procesa  upravljanja  i  seriju  postupaka    koji  su  me

đ

usobno 

tako  koordinirani    da  osiguravaju  i  omogu

ć

avaju  organizaciji  stalno  unapre

đ

enje  i 

usavršavanje  procesa  a  time  i    postupaka  i  procedura  radi  dostizanja,  zadovoljenja    i 
premašivanja potreba kupaca

7

Suvremeni TQM omogu

ć

io je razvoj filozofije poslovanja u kojoj svi djelatnici pa 

i svi interni proizvodno-poslovni procesi teže jednom, jedinom cilju,  a to je kontinuirano 
unapre

đ

enje  sebe  samih.  U  korak  s  navedenim  potrebno  je  da  management,  odnosno 

izvršna vlast (kad govorimo o administraciji) vizionarski,  razmatra sve mogu

ć

e probleme 

i  indentificira  izvore  otpora  ka  uvo

đ

enju  i  primjeni  filozofije  TQM-a.  Stoga  je  veoma 

bitno  odmah  u  po

č

etku  indentificirati  organizacijske  promjene  koja  proizlaze  iz  «nove» 

filozofije  upravljanja,  indentificirati  promjene  u  samoj  organizacijskoj  strukturi  (ako  do 
njih dolazi),  indentificirati izvore otpora me

đ

u zaposlenima novom na

č

inu poslovanja te 

znati kako preduhitriti izvore otpora kako oni nebi zaustavili proces implementacije. 

Pa  ipak,  stvarni  je  život  prepun  pri

č

a  o  neuspjehu  uvo

đ

enja  TQM-a  kao  nove 

filozofije  poslovanja.  Djelatnici  širom  svijeta  iz  razli

č

itih  branši  mogu  ispri

č

ati  pri

č

e  o 

tome kako je u njihovom poduze

ć

u proteklo uvo

đ

enje novih programa, tehnika, sistema i 

procesa. Obi

č

no su te pri

č

e prepune razo

č

aranja, incidenata i cinizma. Manager je otišao 

na savjetovanje  i  vratio  se u poduze

ć

e  prepun  novih  spoznaja,    vratio se  s  tzv.  velikom 

idejom  koja  se  bazirala  na  brzom  i  efikasnom  rezanju  troškova.  Takvi  programi 
uobi

č

ajeno  su  uvo

đ

eni  uz  velike  pompe,  u  kratko  vrijeme  pove

ć

ali  bi  o

č

ekivanja  svih 

zaposlenih,  me

đ

utim  odjednom  bi  sve  stalo.  Vodstvo  bi  odmah  okrivilo  neodgovorne 

djelatnike a oni bi  za neuspjeh okrivili  nesposobni menedžment. Nažalost, nakon takvih 
iskustava,  program  TQM-a  je  vi

đ

en  kao  bezna

č

ajan  i  bezvrijedan.  No,  s  druge  strane 

poduze

ć

a  koja  su  uspješno  primjenila  sustav  dana  su  jedna  od  vode

ć

ih  u  svojim 

djelatnostima.  Planirani  proces  organizacijske  promjene  funkcionirati 

ć

e  kako  je 

zamišljeno  samo  ako  je  konceptualiziran  i  primjenjen  na  pravi  na

č

in  od  svog  samog 

po

č

etka pa do kraja.  

                                                             

5

 Ibid, str. 650 

6

 Prema ibid, str. 3-5 

7

 Autor 

 

5

Stoga se uvo

đ

enje TQM-a bazira na nekoliko slijede

ć

ih pretpostavki

8

a)

 

TQM je sposoban za život i efikasan u smislu ukupnih  organizacijskih promjena 
samo kad je pravilno primjenjen,  

b)

 

Nisu sve organizacije spremne za uvo

đ

enje TQM-a,  

c)

 

Priprema,  preduvjeti  i  uvjeti  za  uvo

đ

enje  sustava  mogu  se  nekada  stvoriti  prije 

samog uvo

đ

enja,  

d)

 

Predanost managementa za uvo

đ

enje sustava  je presudna i neophodna, 

e)

 

Promjena u organizacijskoj kulturi je svakako potrebna, 

f)

 

Iako  su  problemi  uvo

đ

enja  sustava  TQM-a  u  lokalnu  upravu,  vlade  i  neprofitne 

organizacije  indentificirani,  TQM  može  biti  veoma  koristan  u  takvim 
organizacijama  ako  je  pravilno  prilago

đ

en  i  modificiran  shodno  organizacijskoj 

strukturi i na

č

inu poslovanja. 

 

Na  kraju,    TQM  jednostavno  možemo  promatrati  kao  tehnološku  promjenu 

odnosno  kao  promjenu  u  na

č

inu  poslovanja  ali,  i    kao  promjenu  u  odnosu  do  kupaca, 

klijenata,  bira

č

a  u  smislu  kako  se  njihovi  zahtjevi,  želje  i  potrebe  rješavaju  unutar 

organizacije u  vidu dokumentacijskog  poslovanja, u vidu procesa  zadovoljenja  njihovih 
potreba i u vidu procesa rješavnja njihovih žalbi uklanjanja nedostataka kod proizvoda ili 
usluge  i  u vidu svih ostalih procedura kojima se poboljšava sam proizvod ili usluga. Kad 
je  primjenjen  u

č

inkovito,  TQM  bi  trebao  rezultirati  u  ve

ć

em  zadovoljstvu  kupaca  ili 

korisnika  usluga,  manjem  broju  nedostataka  i  manje  škarta,  pove

ć

anoj  ukupnoj 

proizvodnosti, smanjenim troškovima i poboljšanoj profitabilnosti, te okruženjem unutar 
organizacije u kojemu kvaliteta ima visoki prioritet.  

Briga za kvalitetu pa tako i primjena TQM ne  bi trebala  biti ograni

č

ena samo na 

poduze

ć

a  ve

ć

  se  može  primjeniti  i  na  vladine  organizacije,  lokalnu  upravu,  neprofitne 

organizacije ali uvijek u smislu prije navedenih definicija TQM-a.   
 

                                                             

8

 Prilago

đ

eno prema : Packard,Thomas: TQM and organizational change and development, from TQM in 

the Social Services, Burton and  McCallion, eds, Albany, NY, Rockefeller College Press, 1995., str. 4 

background image

 

7

Ukupan proces implementacije  i  nadogradnje  sustava kvalitete  može se sagledati 

na  više  na

č

ina.  Prethodni  primjer  je  samo  jedan  od  na

č

ina  uvo

đ

enja  sustava.  Primjer 

procesa uvo

đ

enja vidljiv je iz tablice broj 1: 

Tablica broj 1: Proces uvo

đ

enja i nadogradnje sustava upravljanja kvalitetom 

Faza 

Opis 

Preispitivanje  postoje

ć

eg sustava  upravljanja  kvalitetom (QMS  a  u  nekim 

slu

č

ajevima  to  može  biti  i  TQM)  ili  utvr

đ

ivanje  potrebe  za  uvo

đ

enjem 

istog 
-  Utvr

đ

ivanje  potrebe  za  nadogradnjom  postoje

ć

eg  sustava  upravljanja 

kvalitetom 

II 

Planiranje 
Odgovor  na  pitanje  da  li  želimo  da  naš  sustav  upravljanja  kvalitetom 
(QMS –TQM) prilagodimo ISO 9000 normi 
Odabir pravilnog standarda za našu organizaciju (9001,9002,9003) 
Odabir konzultanta 
Odabir certifikacijske ku

ć

Pisanje priru

č

nika za kvalitetu 

Definiranje strukture dokumentacije 
Usporedba dokumenatcije s zahtjevima standarda 

III 

Indentifikacija, priprema i definiranje osnovnih procesa 

IV 

Nova dokumentacija u uporabi 
Obuka zaposlenih u uporabi novih dokumenata 
Interna revizija uskla

đ

enosti dokumentacije sa zahtjevima iz norme 

Izmjena nedostataka, uskla

đ

ivanje dokumenata  

Revizija od nezavisne ku

ć

e (naj

č

ć

e je to certifikator),  

Izmjene i uklanjanje nedostataka 
Certifikacija 
Stalno provo

đ

enje unutrašnje revizije i stalno unapre

đ

enje sustava 

VI 

Godišnje revizije certifikacijske ku

ć

e  i utvr

đ

ivanje nedostataka  

Eliminiranje nedostataka 

 Izvor: Prilago

đ

eno  prema Harrington, Mathers: ISO 9000 and Beyond, McGraw Hill, 1997., str.23 

 

Istraživanja  su  pokazala  da  je  sve  više  kupaca  koji  traže  od  poduze

ć

a  od  kojih 

kupuju usluge  ili proizvode certifikaciju prema ISO normama. Prema  nekim podacima

11

 

č

ak je 41 % kompanija provelo registraciju jer su to od njih tražili njihovi kupci. Tako

đ

er, 

istraživanja su pokazala da se mnoge kompanije odlu

č

uju za implementaciju ISO sustava 

kad  30  do  40  %  njihovih  konkurenata  primijeni  isti.  Prednosti  uvo

đ

enja  ISO  sustava 

mogu se ukratko sagledati na slijede

ć

i na

č

in

12

1.

 

Pružaju kupcima povjerenje u isporu

č

eni proizvod jer kupac zna što je kupio ; 

2.

 

Potvr

đ

uje  zaposlenima  da  rade  kako  trebaju,  njihove  su  ovlasti  i  odgovornosti 

jasno definirane, komunicirane i dokumentirane; 

3.

 

Omogu

ć

avaju  eliminiranje  gubitka  njihova  vremena  na  «gašenje  požara»  jer  se 

problemi riješavaju u samom korijenu nastanka; 

                                                             

11

 Quality Systems Implementation Resource Center: ISO 9000, http://www.questanalytical.com 

12

 ibid 

 

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti