Uzgoj kivija
(kiwi)
Kivi zahtjeva staništa bez proljetnih i ranih jesenskih
mrazova. U zimskom mirovanju može podnijeti
temperaturu
do -15 ºC.
Najbolje uspijeva na
dubokim, dobro dreniranim tlima, lakšeg teksturnog
sastava, dobro opskrbljenim humusom i biogenim
elementima. Tlo ne bi smjelo sadržavati više od
10
% aktivnog vapna
. Najpovoljnija reakcija tla jest
od pH 6 - 6,5. Kivi je osjetljiv na vodu, koja se dugo
zadržava u tlu. Također treba birati prostore
zaštićene od vjetra. Kivi se može
saditi u jesen i proljeće
. Prije sadnje poželjno
je cijelu površinu duboko preorati, po mogućnosti do dubine od 60 cm i izvršiti
gnojidbu po preporuci, nakon što je obavljena kemijska analiza tla. Ako se ne
može izvršiti duboko oranje, tada treba ručno iskopati dovoljno duboke i široke
jame za sadnju kivija.
Prije sadnje na dno jama se stavlja plodna rastresita zemlja s površine (oranični
sloj), zatim 5-6 kg nekog organskog gnojiva i po potrebi mineralno gnojivo, 0,5
do 1 kg (N:P:K=7:14:21) te se sve dobro izmiješa. Nakon toga obavlja se sadnja,
vodeći računa da dubina sadnje bude kao u kontejneru u kojem se sadnica nalazi,
nikako dublje. Nakon sadnje treba redovito zalijevati sadnice, ali ne previše.
Sadnice se prikrate na dva pupa.
Kod sadnje treba voditi računa o omjeru ženskih i muških sadnica. Povoljan odnos
je šest ženskih i jedna muška sadnica. Ženske sorte su Abbott, Allison, Hayward,
Monty, i dr. Od muških sorti najčešće se koriste Tomuri i Matua.
U uzgoju kivija primjenjuju se višeetažni kordonci i odrine (pergole). Rezidba je
slična kao i kod vinove loze, duga rezidba s lucnjem sa 6 do 12 pupova.
A i B prva godina uzgoja, C i D druga godina uzgoja
Treća godina u vegetaciji, pergola
1
Nasad kivija u rodu, višeetažni kordonac
Rezidba rodnog stabla
Zaštita od bolesti i štetnika
Iako je kivi dosta otporan ponekad ga napadaju neke bolesti i štetnici. Ako je
posađen na težim tlima, gdje se zadržava voda, dolazi do truljenja korjenova
vrata (Phytophtora spp.), sušenja rozgve (Sclerotinia spp.), bakterijske truleži
cvjetova (Psaudomonas viridiflava) itd. Najbolja zaštita protiv tih bolesti je da se
prilikom sadnje koristi zdravi certificirani sadni materijal, nasadi se trebaju saditi
na laganom, dobro dreniranom tlu, prilikom obrade se treba paziti da se ne
oštećuje korijen i stablo kivija, da se alat za rezidbu obvezatno dezinficira te da se
rezidba obavlja po suhom vremenu.
Od štetnika kivi uglavnom napada dudova štitasta uš (Pseudaulacaspis
pentagona). Za zaštitu se koriste mineralna ulja.
Ivo Batinović, dipl. ing. agr.
[email protected]
http://www.vrt.com.hr/voce/uzgoj-kivija-kiwi.html
iz foruma:
2
