UZGOJ MALINE I KUPINE 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Novembar, 2006 godine 

Uzgoj m aline i k upine 

K urtović M ., Jusović H . K anlić K ., J elešk ović A ., M aličević A . 

 
 
 
 
 

¨UZGOJ M ALI N E I  K UP I N E¨ 

 
 
 

Priredili: 

 

Prof. dr Mirsad Kurtović,  

Adnan Maličević  

Poljoprivredno-prehrameni fakultet Sarajevo 

 
 
 

Izdavač: 

 

Caritas Goražde 

 
 
 
 
 
 
 

Tiraž:  

 

2 0 0  prim jerak a 

 
 

 
 
 

 

 

 

background image

Uzgoj m aline i k upine 

K urtović M ., Jusović H . K anlić K ., J elešk ović A ., M aličević A . 

U V O D 

 
Malina (

Rubus idaeus) i kupina (Rubus spp.) u svjetskoj poljoprivrednoj praksi 

predstavljaju  dvije  ekonomski  izuzetno  vrijedne  vrste  voćaka.  Takođe,  ove 
kulture su veoma dobro prilagođene za uspješan uzgoj, spram agro-klimatskim 
uslova  kojima  se  odlikuje  Bosna  i  Hercegovina.  Iako  je  njihova  trenutna 
proizvodnja u BiH obimom mala, naša zemlja posjeduje izuzetne mogućnosti za 
ekspanzijom proizvodnje istih, kako za domaće, tako i za inostrano tržište, i to 
bez obzira dali se radilo o stonom voću, zamrznutim plodovima, ili pak njihovim 
prerađevinama (sokovi, džemovi i dr.).  
Mnogobrojni  su  razlozi  za  nisku  produkciju  plodova  ovih  kultura,  a  između 
ostalih posebno se izdvajaju: 
 

 

Niska  otkupna  cijena  plodova,  kao  rezultat  monopolističkog  pristupa 
domaćih  prerađivačkih  kapaciteta.  U  BiH  90%  od  ukupne  proizvodnje, 
posebno maline, namjenjeno je hladnjačama. Ovakav pristup ogleda se 
u  tome  što  bosanskohercegovački  kupac  još  uvijek  nema  u  tolikom 
obimu  pristup  za  kupovinom  svježih  plodova,  s  jedne  strane,  te 
neadekvatna  ambalaža  i  kvalitet  plodova  koji  se  kao  svježi  nude  na 
tržištu od strane proizvođača, s druge strane, te je i on  sam ograničen 
samo  na  domaće  tržište.  Iz  ovog  razloga  većina  proizvođača  se 
orjentiše  ka  domaćim  hladnjačama,  kojih  je  u  našoj  zemlji  još  uvijek 
nedovoljan  broj,  te  istim  isporučuju  robu  po  prilično  niskim  cijenama. 
Ovdje  je  važno  napomenuti  da  se  značajna  ekonomska  dobit  za 
proizvođača 

voća 

može 

ostvariti,  u  pravilu,  ukoliko  se 
roba  koju  nudi,  proda  kao 
stona. 

 
 
 

Sl.1. Adekvatna ambalaža za plodove 

maline u nastupu na tržište zemalja 

Evropske Unije 

 
 

 

Nizak  tehnološki  nivo  u  proizvodnji.  Ovdje  se  prije  svega,  kod  malin e 
posebno, misli na veoma siromašan sortiment, obzirom da 95% ukupne 
proizvodnje  u  BiH  predstavlja  sorta  Wilamette,  a  kod  kupine,  sorta 
Tornfree.  Takođe,  nedostatak  rasladnih  objekata  za  adekvatno 
skladištenje plodova do momenta isporuke tržištu, ovom problemu daje 
posebnu  dimenziju.  Dakle,  prisutnost  svježih  plodova  npr.  maline  na 
tržištu samo tokom kraćeg perioda godine u kojem se javi i maksimalna 
produkcija  drugog  voća,  uz  egzistiranje  neadekvatnih  uslova  čuvanja, 

Uzgoj m aline i k upine 

K urtović M ., Jusović H . K anlić K ., J elešk ović A ., M aličević A . 

dovode  farmera  ponovo  u  poziciju  da  svoju  robu  plasira  hladnjači.  Još 
jedan  faktor  koji  ima  bitan  uticaj  u  proizvodnji  maline  i  kupine,  koji  se 
inače na isti način odnosi i spram svih ostalih vrsta iz grupe jagodastog 
voća je usitnjeni posjed, pri čemu su budući proizvođači rijetko u poziciji 
za  donošenje  pozitivne  odluke  u  smislu  zasnivanja  novih  zasada  na 
većim  površinama.  Iako  je  proizvodnja  maline  i  kupine  obzirom  na 
klimatske  i  zemljišne  uslove  koje  posjeduje  BiH,  sigurna  i  povoljna,  te 
omogućuje  zavidne  prinose,  te  prema  tome  i  ekonomske  rezultate, 
obično se novopodignuti zasadi ovih kultura zasnivaju na površinama 1-
2  dunuma.  Ovdje  je važno  napomenuti  da  je  površina  novopodignutog 
zasada od 2 dunuma, generalno donja granica ekonomske isplativosti u 
proizvodnji  jagodastog  voća,  dok  zasadi  zasnovani  na  manjim 
zemljišnim  površinama,  u  ekonomskom  smislu  predstavljaju  amaterski 
pristup. 

 

 

Pojava bolesti i štetočina. Posljednjih godina uzgoj maline u BiH suočen 
je  sa  ogromnim  problemima  kada  su  u  pitanju  bolesti  i  štetočine. 
Neadekvatan  sadni  materijal,  osjetljivost  sorte,  nepravilno  odabrana 
parcela,  godina  sa  obimnom  količinom  padavina,  neki  su  od  često  
pominjanih  razloga  za  masovnu  pojavu  sušenja  zasada  maline.  Ova 
pojava posebno je izražena u Istočnoj Bosni, gdje se farmeri sve manje 
opredjeljuju  za  ovakvu  vrstu  proizvodnje.  Rješenje  ovog  problema,  uz 
uređeniju  zdravstvene  ispravnosti  sadnog  materijala,  ogleda  se  i  u 
uvođenju  novih  kultivara  maline  otpornih  prema  pomenutim,  posebno 
patološkim  pojavama,  kako  bi  se  i  ovako  mala  produkcija  održala,  a 
naravno u narednom periodu razvijala u pozitivnom smislu.  

 
 

Sl.2. Masovno sušenje malinjaka 

tokom 2005/06 g. na područu  

Istočne Bosne 

 
 
Razvoj  tržišta  stolnog  voća,  u  dopuni 
sa  prerađivačkom  industrijom  takođe, 
veoma je važan segment za realizaciju 
maksimuma  proizvodnje  navedenih 
kultura,  koji  omogućuje  stabilan  profit 
farmeru.  Dugoročni  razvoj  tržišta  stolnog  voća  i  prerađivačkih  kapaciteta  za 
preradu maline i kupine zahtijevat će kontinuirana poboljšanja u proizvodnji, te 
tehnologijama  postupaka  nakon  berbe,  a  sve  vezano  za  produženjem  perioda 
plodonošenja,  uz  uvođenje  novih  kultivara,  te  korištenje  različitih  savremenih 
zaštitnih  struktura.  Prinos  maline  i  kupine  od  dvije  tone  po  dunumu  plodova 

background image

Uzgoj m aline i k upine 

K urtović M ., Jusović H . K anlić K ., J elešk ović A ., M aličević A . 

1.1. Značaj uzgoja maline i kupine 

 

Pomološka  klasifikacija  svrstava  malinu  i  kupinu  u  grupu  jagodastog  voća,  i  u 
istoj, po važnosti,  zauzimaju drugo i treće mjesto, odmah iza jagode. Obzirom 
na  njihove  biološke  odlike,  ekološke  i  tehničko-tehnološke  zahtjeve, 
polivalentnost u pogledu upotrebe plodova, mogućnosti plasmana i sl., za naša 
voćarska  područja,  malina  i  kupina  predstavljaju  najprespektivnije  vrste  iz 
grupe jagodastog voća. 
U  odnosu  na  mnoge  druge  vrste  voćaka,  malina  i  kupina  imaju  niz  prednosti, 
koje se uglavnom ogledaju u sljedećem: 
 

-

 

mogu se uspješno gajiti i na nešto slabijim zemljištima, 

-

 

nemaju velikih zahtjeva u pogledu klimatskih uslova, 

-

 

brzo stupaju na rod i daju redovne prinose, 

-

 

omogućuje brz obrt kapitala, 

-

 

rizik u proizvodnji je mali, 

-

 

tehnologija uzgoja je jednostavna, 

-

 

intenzivno su radne kulture i omogućuju angažovanje i fizički slabije 
radne snage (žene, djeca, starije osobe i invalidna lica), 

-

 

daju  plodove  izuzetne  hranljivevrijednosti.  Osim  toga  plodovi  imaju 
dijetalni,  kao  i  profilaktički  značaj.  U  sebi  sadrže:  šećere,  kiseline, 
mineralnematerije,  pektinske  materije,  celulozu,  bjelančevine, 
masnematerije  i  vitamine.  Posjeduju  i  ljekovita  svojstva  (plodovi 
maline imaju antikancerogeno djelovanje), 

-

 

odlikuju  se  kontinuiranim  sazrijevanjem  i  berbom  plodova,  čime  se 
omogućuje poželjan raspored radne snage, 

-

 

tražen su proizvod na tržištu, bilo kao stono voće, ili kao sirovina za 
čitav niz prerađevina. 

 

Sl.4 i 5. Svježi plodovi maline i kupine 

 
 

Želiš da pročitaš svih 52 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti