ZAVRŠNI RAD IZ PREDMETA VOĆARSTVO
UZGOJ ŠLJIVA
(lat. prunus domestica, prunus instititia)
SADRŽAJ
1. UVOD
2. ETIMOLOGIJA
2.1. Nutritivna vrijednost šljiva
3. EKOLOŠKI UVJETI ZA UZGOJ ŠLJIVA
3.1. Vrste šljiva
3.2. Proces uzgoja šljive
3.2.1. Gnojidba šljive
3.3. Zaštita od bolesti i štetočina
4. PROIZVODNJA ŠLJIVA U REPUBLCI HRVATSKOJ
5. ZAKLJUČAK
2. ETIMOLOGIJA
Plod
Prunus armeniaca
dobila svoje ime iz vjerovanja Plinija Starijeg, rimskog povjesničara i
znanstvenika iz prvoga stoljeća, koji je uzgajao marelice koje su također vrsta šljiva, te prema
tome izvorno dolaze iz Armenije. Armenski izvori podržavaju njihove tvrdnje referirajući se
na 6000 godina stare marelice pronađene na arheološkom nalazištu u blizini Yerevana. Drugi
povjesničari upućuju na Mezopotamiju kao trag za latinski naziv. Šljive jesu uzgajane u
Mezopotamiji i bile su poznatije pod nazivom ''armanu'' u Akadskom jeziku, no to se ne
nadovezuje na Armeniju jer to nije ime koje je postojalo u Akadskom jeziku za naziv tog
geografskog područja. No, Plinijev naziv nije bio prihvaćen jer se vjeruje da je preuzet iz
narodnog govora baziran na sličnostima između Mezopotamskog naziva za voće i Latinskog
naziva za Armeniju. U pojedinim djelovima svijeta neke plodovi voća su nazvani šljivama, ali
se znatno razlikuju od šljiva u Europi ili Americi. Na primjer, Marian šljive su popularne na
Tajlandu, Maleziji i Indoneziji. Drugi primjer je japanska šljiva, popularna kao Pipa ili
kineske šljive u istočnoj Aziji i jugoistočnoj Aziji , kao i japanske smokve.
2.1 Nutritivna vrijednost
Tablica br. 1. Nutritivna vrijednost
NUTRITIVNA VRIJEDNOST 100g ŠLJIVA
kCal
kJ
voda
masti
kalij
kalcij
magnezij
vitamin C
47-48
197-206
84-86g
0,2g
221mg
14mg
10mg
5mg
Izvor: EU Nährwertkennzeichnungsrichtlinie (EU NWKRL 90/496/EWG) & REWE
Nährwerttabelle
Iz prethodne tablice možemo zaključiti da 100 grama šljiva sadrži od 47 do 48 kilokalorija,
197 do 206 kilodžula, 84 do 86 grama vode, zatim 0,2 grama masti, 221 miligram kalija, 14
miligrama kalcija, 10 miligrama magnezija, te 5 miligrama vitamnina C. Šljive su veoma
značajne u ishrani, te stoga se pronalaze i lijekovita svojstva voća. Lijekovitost šljive dolazi
do izražaja kod oboljenja bubrega, gihta, bolesti jetre i pojave reumatizma. Povoljno djeluje
na probavne organe, te reguliraju rad crijeva. Lijekoviti dio šljive je sam plod, odnosno meso.
3. EKOLOŠKI UVJETI ZA UZGOJ ŠLJIVA
Nekoliko je bitnih uvjeta za uzgoj šljiva koji su od krucijalne važnosti kako bi šljiva rodila
plod. Svjetlost, temperatura, vjetar, voda i vlažnost, zemljište te ornografski uvjeti. Kod
uzgoja šljiva preporuča se uzgojni oblik popravljene piramide. Ovaj oblik osigurava čvrst
kostur i dobro osvjetljenje krošnje.
Slika br. 1. Prikaz krošnje prilikom uzgoja tjekom godina
Izvor: www.agroportal.hr
Svjetlost – šljiva je voćka kojoj izuzetno pogoduje svjetlost Sunca, te nedostatkom svjetlosti
daje slabiji prinos uroda. No, na sreću u našim predjelima svjetlost nije ograničavajući faktor.
Temperatura – domaće šljive su adaptirane temperaturnim uvjetima umjereno kontinentalne
klime sa srednje godišnjim temperaturama od 9 KC do 11K C i srednje dnevnim temperaturama
tijekom ljeta od 18 KC do 20 KC. Srednja vegetacijska temperatura je vrlo važan čimbenik za
određivanje pogodnosti područja za uzgoj šljive. U našim uvjetima ona se kreće od 16 KC do
18 KC, ukoliko je niža od 16 KC plodovi ranije sazrijevaju, međutim ukoliko je viša od 20 KC
šljivi je neophodan izvor vode. Područja u kojima se tokom zime temperatura spušta do -30 KC
na duži vremenski interval su nepovoljna za uzgoj šljive. Tijekom zimskog perioda šljiva ima
sposobnost izdržati i temperature i od -19 KC do -34 KC, a pri kraju zime mogu izdržati i mraz,
te temperature od -6 KC do -10 KC.
Zatvoreni cvjetni pupoljci na početku vegetacije mogu
izdržati niske temperature od -4 KC do -6 KC, a u fazi bijelih balona -2 KC do -4 KC. Otvoreni
