SMJEŠTAJ SVINJA

SADRŽAJ

Uvod ..............................................................................................................3

Načela izgradnje svinjogojskih objekata .......................................................4

Tehnološke cjeline .........................................................................................4

Pripustilište ....................................................................................................4 

Čekalište........................................................................................................5

Prasilište........................................................................................................5

Uzgajalište prasadi ........................................................................................7

Tovilište..........................................................................................................9     

Povoljni uvjeti za smještaj svinja  ................................................................10

Što je stres?  ............................................................................................... 11

Draženka Gutzmirtl dipl. inž. agr.

Željko KUCJENIĆ, dipl. inž. agr.

SMJEŠTAJ SVINJA

Izdavač:  

H

RVATSKI

 Z

AVOD

 

ZA

 P

OLJOPRIVREDNU

 S

AVJETODAVNU

 S

LUŽBU

 

 

Kačićeva 9/III, 10 000 Zagreb

 

 

Telefon: ++385 1 4882 700

 

 

Fax: ++385 1 4882 701

 

 

e-mail: [email protected]

 

 

http://www.hzpss.hr

Glavni urednik:     dr. sc.  Ivan Katalinić
Tehnički urednik:  Zdravko Tušek 

 

Tisak: FiLeDaTa 

 

Tiskano u 1000 primjeraka

 

 

Zagreb, 2003 

  

 

background image

4

NAČELA IZGRADNJE SVINJOGOJSKIH OBJEKATA

Objekti za smještaj i uzgoj svinja moraju se izgraditi tako da svinjama omoguće 

najbolje uvjete za život. Proizvodnja svinja može biti uspješna samo u objektima koji 

su dovoljno topli, dobro prozračni i osvijetljeni, te suhi i čisti. Staje moraju biti tako 

koncipirane da zaštite svinje od nepovoljnih klimatskih utjecaja te da se proizvodnja 

odvija sa što manje ljudskog rada. 

Pri  izgradnji  objekata  za  uzgoj  svinja  mora  se  voditi  računa  i  o  izboru 

građevinskog materijala jer on ima veliki utjecaj na uspješnost proizvodnje.

Za izgradnju zidova najbolje je koristiti materijale s unutarnjim šupljinama jer su 

bolji izolator od punih materijala. Da bi zidovi obavljali svoju osnovu funkciju, treba ih 

zaštititi od vlage s vanjske strane i s tla. Ako zidovi upiju vlagu postaju loš toplinski 

izolator. Osim zidova, krova i otvora na mikroklimu u objektu veliki utjecaj imaju 

podovi. Veliku količinu topline svinje gube upravo preko podova, što za posljedicu 

ima nepotrebno trošenje energije. Zbog toga podovi moraju biti dobar termoizolator. 

Trebaju biti otporni na kiseline i urin, ne smiju biti vlažni i skliski i moraju se lako čistiti. 

U zadnje vrijeme koriste se razni granulati u smjesi s betonom za gornji sloj koji je 

izložen raznim djelovanjima. Krov i strop također su važni čimbenici u održavanju 

povoljnih mikroklimatskih uvjeta u objektima. 

U novije vrijeme grade se objekti bez tavana, a razlog je manja investicija. 

Strop sa donje strane mora biti izgrađen od materijala koji ne upija vlagu (aluminijski 

lim, bitumenski premaz). Osim toga mora imati dobru toplinsku izolaciju (stiropor, 

staklena vuna, siporex-ploče, heraklit). Za stropove nije prikladan beton jer je slab 

toplinski izolator, te se na njemu kondenzira vodena para koja pada sa stropa na 

životinje. Pri izgradnji objekata za uzgoj svinja vrata i prozori moraju biti postavljeni 

na odgovarajući način, tj. moraju osiguravati dovoljno svjetlosti i zraka.

TEHNOLOŠKE CJELINE

Za svaku fazu životnog ciklusa (od pripusta i prasenja do odgoja i tova) različiti 

su zahtjevi životinja prema uvjetima sredine, stoga se razlikuju tehnološke cjeline 

u kojima je moguće održavati optimalne životne uvjete.

PRIPUSTILIŠTE

Pripustilište je dio objekta ili zasebni objekt u koji se smještaju krmače nakon 

odbijanja prasadi. Taj objekt ima važnu ulogu u proizvodnom ciklusu svinja jer se 

u njemu otkriva gonjenje i obavlja oplodnja krmača. Postoje dva načina držanja 

nazimica i krmača u pripustilištu, a to su skupno i individualno držanje.

5

Skupno držanje plotkinja više je zastupljeno jer se kod ovog načina bolje i brže 

uočavaju znakovi gonjenja nego kod držanja u individualnim boksovima. Krmače 

kod kojih se uoče znakovi gonjenja odvajaju se u individualne boksove, gdje se 

osjemenjuju. 

Prednost individualnog načina držanja je u tome što se krmače mogu odvojeno 

hraniti prema njihovoj kondiciji. Boksovi za individualno držanje dugi su 200 cm, a 

široki 60 cm. U stražnjem  dijelu boksa nalazi se rešetka širine 50 cm. S prednje 

strane boksa nalaze se valovi iznad kojih je smještena pojilica, te je na taj način 

onemogućen rasip vode na ležište. Ograda iznad valova napravljena je od četiri 

reda cijevi između kojih je razmak 20 cm. 

S obzirom da je otkrivanje estrusa (gonjenja) najvažniji posao u pripustilištu, 

potrebno  je  između    boksova  s  nazimicama  i  krmačama  izgraditi  boksove  za  

nerastove. Prisutnost nerasta stimulira estrus kod plotkinja. Plotkinje u pripustilištu 

ostaju 35 dana, a nakon toga prebacuju se u čekalište.

ČEKALIŠTE

Sam naziv ovog objekta ili dijela objekta govori o njegovoj namjeni. U njemu 

se nalaze suprasne krmače i nazimice od dana utvrđivanja suprasnosti do 5 dana 

prije prasenja. U čekalištu se krmače najčešće drže u skupinama po 5 krmača. 

Razvrstane su prema tjelesnoj masi i datumu očekivanog prasenja. U ovoj fazi 

plotkinje su osjetljive, te je potrebno pažljivo postupati prema njima. 

Boksovi moraju biti tako koncipirani da svaka krmača ima odvojeni pristup 

hrani. U zadnjoj trećini suprasnosti fetus se počinje naglo razvijati, pa je pravilna 

hranidba iznimno bitna. Hranidba svinja u čekalištu najčešće se provodi iz valova, 

a pojilice su postavljene iznad rešetkastog poda. 

Za  skupno  držanje  nazimica  i  krmača  prepručuje  se  izgradnja  ispusta  s 

natkrivenim dijelom. Osim grupnog držanja krmače se mogu držati i u individualnim 

boksovima. Za oba načina držanja podovi u boksovima najčešće su dijelom rešetkasti, 

a dijelom puni. Držanje suprasnih krmača na pašnjaku, tj. na otvorenom, ima niz 

prednosti  te  se  drži  najpovoljnijim  načinom.  U  tom  slučaju  potrebno  je  izgraditi 

nadstrešnice.

PRASILIŠTE

Objekt  ili  dio  objekta  u  kojem  se  odvija  najzahtjevniji  dio  svinjogojske 

proizvodnje naziva se prasilište. Ono služi za boravak krmača i sisajuće prasadi 

sve do odbijanja. Smještaj krmača u prasilište potrebno je obaviti 5-6 dana prije 

prasenja da bi se krmača u tom razdoblju prilagodila uvjetima držanja. 

S obzirom da je uzgoj sisajuće prasdi najosjetljiviji dio proizvodnog ciklusa, 

potrebno je u prasilištu osigurati odgovarajuće uvjete za uzgoj, što zahtijeva velika 

ulaganja u izgradnju i opremanje objekta.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti