UNIVERZITET U TRAVNIKU
EDUKACIJSKI FAKULTET
ODSJEK ZA RAZREDNU NASTAVU
VANNASTAVNE
AKTIVNOSTI I NJIHOV
UTJECAJ NA SLOBODNO
VRIJEME UČENIKA
SEMINARSKI RAD IZ PEDAGOGIJE
SLOBODNOG VREMENA
Kandidat:
Mentor:
Travnik, maj 2018.
2
SADRŽAJ
SADRŽAJ.................................................................................................................................................2
UVOD.......................................................................................................................................................3
1.
SLOBODNO VRIJEME...................................................................................................................4
Šta je za mlade slobodno vrijeme...........................................................................................5
Sadržaj slobodnog vremena......................................................................................................5
Slobodno vrijeme kao odgojna sredina...................................................................................7
2.
VANNASTAVNE AKTIVNOSTI...................................................................................................9
Preduvjeti za kvalitet vananstavnih aktivnosti u školi.........................................................10
Vannastavne aktivnosti kao prostor kreativnog djelovanja...................................................11
3.
ZAKLJUČAK..................................................................................................................................12
4.
LITERATURA.................................................................................................................................13
3
1. SLOBODNO VRIJEME
"Slobodno vrijeme je prostor i mogućnost interakcije u procesima individualizacije,
socijalizacije i inkulturacije, dakle prostor samoaktualizacije i ostvarenja ličnosti."
(Previšić, 2000.)
Slobodno je vrijeme danas moderna i vrlo složena pojava. Svojim implikacijama i sadržajima
ono je također postalo značajan faktor odgoja i obrazovanja. Funkcije koje se vežu uz slobodno
vrijeme su odmor, razonoda i lični razvoj. „(...) Rad i slobodno vrijeme prirodne su i sasvim
primjerene, zapravo nerazdvojne aktivnosti i određenja čovjeka kao
homo sociusa
i ne treba ih
suprotstavljati nego komplementarno promatrati.“ (ibid.) Previšić također naglašava da se
slobodno vrijeme može odrediti kao ukupnost vremena, stanja i aktivnosti koje nisu uvjetovane
biološkom, socijalnom i profesionalnom nužnošću. Ako slobodno vrijeme povezujemo uz
prostor slobode svakoga pojedinca, onda je važno mladu osobu osposobiti za odgovornost
vlastitog razvitka. U savremenim je uslovima teško posvetiti svoje slobodno vrijeme nečemu
što potiče razvoj potencijala jer postoji toliko mnogo sadržaja koji na neki način 'otimaju' naš
prostor slobode. Za kojim ćemo sadržajima posegnuti ovisi o nizu različitih faktora. Hoće li
nam se primamljivim činiti sadržaji koji podrazumijevaju konzumiranje nečeg gotovog koje je
za nas pripremio neko drugi ili sadržaji koji su vezani uz razvoj samoinicijative, velikim je
dijelom određeno našim odgojem za slobodno vrijeme. Upravo je u tome velik značaj i snaga
odgojno-obrazovnih ustanova koje mogu sistemski odgojno utjecati na učenike. Slobodno je
vrijeme dio života svakog čovjeka koji postoji, svakog dana i u svakoj sredini, ali je različito
obzirom na dob, spol, zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stepen interesa i druge
faktore. Škola je danas jedno od rijetkih mjesta gdje se djeca mogu kontinuirano susretati,
razgovarati, razmjenjivati ideje i usavršavati svoje socijalne sposobnosti. Škola kao prostor
stvarnih susreta pogodna je i za odgoj o slobodnom vremenu. Slobodno je vrijeme fenomen
suvremenog društva kojem u posljednje vrijeme posvećuje puno pažnje. Postoji niz agencija i
organizacija koje nas uvjeravaju da svoje slobodno vrijeme i novac trebamo podrediti njihovim
programima. Zato roditelji djecu upisuju u različite igraonice, sportske škole, škole glume,
plesa i sl., a da prije toga ne provjere stručne kompetencije osoba koje će održavati navedene
aktivnosti. Stoga se često događa da su djeca prepuštena neprofesionalnim ljudima koji ne rade
na poboljšanju sposobnosti djece.
4
1.1.
Šta je za mlade slobodno vrijeme?
Slobodno je vrijeme ono vrijeme koje djetetu preostane poslije ispunjavanja svih školskih i
drugih obaveza. Mlađoj djeci treba omogućiti da veći dio slobodnog vremena provedu u igri,
šetnji i sličnim aktivnostima na čistom zraku, suncu i vodi. Djeci koja imaju volje i smisla
preporučuje se bavljenje odabranim sportovima, a ostalima, koji nemaju sportskih ambicija,
preporučuje se bavljenje rekreacijskim aktivnostima u kojima im se pružaju mogućnosti za
bavljenje zdravim i korisnim sadržajima koji su dostupni svima. Međutim, djeci i mladima
savjetuje se da dio slobodnoga vremena barem povremeno iskoriste za bavljenje korisnim i
zanimljivim aktivnostima iz područja muičkih, scenskih, likovnih i drugih aktivnosti te
hobijima. Slobodno vrijeme ostvaruje se aktivnom komunikacijom kao temeljnom odrednicom.
Kako mladi usmjeravaju odrednice slobodnoga vremena prikazano je na slici 1 (Rosić, 2005):
Slika 1. Odrednice slobodnog
vremena
Empirijski rezultati ukazuju na to da se kao temeljne odrednice slobodnog vremena mladih
profiliraju sljedeća obilježja (Luburić, Relja, 1999):
kao najdraže mjesto na kojemu mladi provode svoje slobodno vrijeme pojavljuju se
disko-klubovi i kafići;
najdraža osoba s kojom mladi provode svoje slobodno vrijeme svakako je neki
prijatelj te mladić ili djevojka;
kao dužina vremena koje se posvećuje druženju s drugima najprisutnija je odrednica
''svakodnevno''.
Na skali najposjećenijih mjesta u kategoriji slobodnog vremena nakon disko-klubova u znatno
nižem opsegu slijede kafići, zatim kino, sportsko igralište ili sportska dvorana, pa video-klub i
pozoriište.
