VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

BLACE

Seminarski rad

iz

predmeta

OPERACIONA ISTRAŽIVANJA

Tema: Vektori i Euklidovi prostori

Mentor: mr Gordana Prlinčević

student: Filip Marković 03/15 F/j

Jagodina, april 2018. godine

S A D R Ž A J

UVOD..............................................................................................................................................1

1.DEFINISANJE.............................................................................................................................2

1.1Polje realnih brojeva i fazni prostor................................................................................2

2.NASTANAK IDEJE O DEFINIANJU PROSTORA...............................................................3-4

3.BAZIS I DIMENZIJE...............................................................................................................4-6

3.1Bazis................................................................................................................................5

3.2Dimenzija.....................................................................................................................5-6

3.3Reprezentovanje..............................................................................................................6

4.UNITARNI I EUKLIDSKI PROSTORI...................................................................................6-9

4.1Potprostori.......................................................................................................................8

4.2Vektorski prostor.........................................................................................................8-9

4.3Matrički tenzor................................................................................................................9

5.ZAKLJUČAK.............................................................................................................................10

LITERATURA..............................................................................................................................11

background image

1.DEFINISANJE 

Neka su dati skup V sa jednom binarnom operacijom u odnosu na koju ima strukturu Abelove 
grupe (V, +) čije elemente zovemo vektorima, a neutralni element označavamo sa o i nazivamo 
nultim vektorom, i skup 

?

 koji ima strukturu polja (

?

, +, •) čije elemente nazivamo skalarima, a 

neutralne elemente u odnosu na dve operacije označavamo sa 0 i 1. 

Neka je dalje definisano preslikavanje, koje nazivamo množenje vektora skalarom, 

?

 × V → V, 

koje svakom vektoru x 

 V pridružuje vektor α'x 

 V tako da važe aksiomi:

1.asocijacije

2.distribucije za sabiranje vektora

3.distribucije za sabiranje skalara

Dakle,   vektorski   prostor   V(

?

)   je   algebarska   struktura   sa   jednom   „unutrašnjom“   binarnom, 

komutativnom operacijom „+“ (što izražava uslov da je V Abelova grupa) i jednom „spoljnom“ 
operacijom (množenje vektora skalarom iz polja 

?

). Pošto su članovi skupa V, uslovno rečeno, 

proizvoljni objekti, kao što je i 

?

 proizvoljno polje, bitno je uočiti da operacija u grupi (V, +) u 

opštem slučaju ne mora biti „standardno“ sabiranje kako je definisano recimo na skupu realnih 
brojeva ili geometrijskih vektora, kao što ni množenje vektora skalarom ne mora biti standardno 
definisana operacija množenja geometrijskog vektora brojem — to mogu biti bilo koje operacije 
koje zadovoljavaju navedene uslove.

Kada je  

?

  =  

  (skup realnih brojeva), uobičajeno je da se V(

) naziva realnim vektorskim 

prostorom, a kada je  

?

  =  

  (skup kompleksnih brojeva), tj. V(

), kompleksnim vektorskim 

prostorom. Iz definicije vektorskog prostora direktno sledi nekoliko jednostavnih posledica koje 
olakšavaju   računanja   sa   vektorima.   Naravno,   i   u   vektorskom   prostoru   važe   sve   posledice 
aksioma grupe, kao što su jedinstvenost neutralnog i inverznog elementa.

1.1Polje realnih brojeva i fazni prostor

Skup realnih brojeva nad poljem realnih brojeva je vektorski prostor nad poljem realnih brojeva 

(

). Očigledno je da u ovom slučaju vektorski prostor predstavlja samo polje realnih brojeva, tj. 

(

) = 

, što bi geometrijski moglo da se izrazi tvrdnjom da realna prava predstavlja vektorski 

prostor nad poljem realnih brojeva. 

U klasičnoj mehanici stanje čestice je određeno vektorima položaja r = (x, y, z) i impulsa p = 
(px, py, pz), u fizičkom prostoru, odnosno vektorom (x, y, z, px, py, pz) u takozvanom faznom 
prostoru. Bitna karakteristika faznog prostora klasične čestice je ta da on u opštem slučaju nije 
vektorski prostor: zbir dva vektora stanja čestice ne mora biti, i često nije, neko novo moguće 
stanje čestice. U kvantnoj mehanici, pak, prostor stanja je uvek vektorski prostor (Hilbertov 
prostor) — superpozicija dva stanja sistema je uvek moguće novo stanje sistema.

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti