VERIFIKACIJA GOVORNIKA U FORENZIČNOJ FONETICI
Prof. dr. sc.
Gordana Varošanec-Škarić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za fonetiku
Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska
[email protected]
ABSTRACT
After expert phonetic auditory speaker identification, speaker verification procedure
in real forensic case included the comparison of cleaned recordings of conversation
over GSM mobile phones and materials recorded in controlled conditions in Albanian
and Croatian language. Acoustic methods used for speech materials were LTASS (AS
program), acoustic-statistical procedures of difference (SDDD) and similarity index
(R) for spectra. Values of F
0
, F1-F4, jitter (in %), shimmer (in dB) and HNR (dB)
were calculated in Praat program on the basis of phonation of vocal schwa /ə/ and /a/.
For the purpose of comparison, recordings in controlled conditions were filtered like
the sound over GSM mobile phones. According to the phonetic description, identified
male voice is of a middle pitch, hoarse phonation type, pharyngalized, tensed and
laryngalized. Objective acoustic values of controlled recording confirm the phonetic
description: F
0
121.78 Hz, local jitter 3.2 %, local shimmer in range from 0.307 to 0.4
dB, HNR 10.31 dB. F
4
on the basis of schwa 3.8 kHz. This is in concordance with the
values of LTASS in controlled conditions, and F
4
when filtered is decreasing in
frequency and is equal to the F
4
in LTASS of the speech over GSM mobile phones.
The average value of SDDD is 2.82 and the average value of R is 0.90. The best
results of SDDD and R in speaker identification are achieved in the comparison of
recordings over GSM mobile phones and Albanian and Croatian speech in similar
speech context. In different speech context of Albanian speech over GSM mobile
phones and filtered Albanian speech during the interview with the phonetician,
similarity index was 0.94 which confirms the identity of same person. Acoustic-
statistical procedures have confirmed the identity of a person who was auditory
recognized with 98% of certainty which presents unquestionable identification.
Key words: forensic phonetics, speaker identification, speaker verification
1. UVOD
Za razliku od naivne identifikacije pomoću slušnih svjedoka, ekspertna forenzična
identifikacija podrazumijeva identifikaciju govornika pomoću izvježbanih eksperata.
Razvila se zahvaljujući tehničkom napretku snimanja zvuka, koji danas omogućuje
vrlo kvalitetno snimanje uzoraka govora preko mobitela i telefona pri policijskom
prisluškivanju. Danas se u slučajevima potrebe identifikacije govornika snimljenih za
vrijeme prisluškivanja u ambicioznijim sudskim postupcima traži i ekspertno fonetsko
forenzično mišljenje. U forenzičnoj fonetici rabi se poseban protokol slušne
identifikacije govornika, a uz slušnu analizu provode se i različita akustička mjerenja
te se uspoređuju rezultati. O akustičkom pristupu u forenzičnoj fonetici, primjerice
iscrpno izvještavaju Hollien (1990) i Rose (2002). Za fonetičara je posebno
zanimljiva mogućnost verifikacije, tj. ako osumnjičeni pristaje na snimanje s
fonetičarem, jer ne priznaje da se njegov glas nalazi u snimkama prisluškivanja. Na
taj način fonetičaru je omogućeno da usporedi policijsku bazu uzoraka glasova s
testnim uzorcima snimljenim u kontroliranim uvjetima tijekom verifikacijskoga
postupka. To je plodno i zbog akustičke provjere, jer se mogu usporediti izobličenja
koja nastaju uslijed filtriranja s izobličenjima uzrokovanim telefonskom transmisijom.
Na taj se način dobivaju dodatne dragocjene informacije o potvrdi identifikacije ili
neindetifikacije osobe. Čak 95% stvarnih slučajeva uključuje analizu snimljenih
telefonskih razgovora (Künzel 1997, Foulkes i Barron 2000). U ovome stvarnom
slučaju radilo se o albanskom govorniku kojemu je hrvatski drugi jezik i trebalo ga je
u verifikacijskom postupku navesti govoriti na hrvatskom i na materinskom, tj.
albanskom jeziku. Naime, snimke policijskoga prisluškivanja razgovora preko
mobitela i telefona sadržavale su uzorke na oba jezika identificirane osobe, ovisno o
sugovornicima i kontekstu razgovora.
2. POSTUPAK
2.1. Tehnički postupci u utvrđivanju identifikacije glasa
Verifikacijskom postupku prethodilo je preslušavanje s CD snimke snimljene tijekom
policijskoga prisluškivanja skupine osumnjičenika u slučaju ilegalnog prebacivanja
stranih državljana preko granice Hrvatske. Stvarni slučaj obuhvaća široko područje
kretanja ljudi od Bugarske, Makedonije, Crne Gore, Srbije, preko Hrvatske do
Slovenije, od kuda se nastavlja daljnji transfer u druge zemlje EU. Sa CD nosača
zvuka označena FA-M1 (snimka 1), montirani su svi muški glasovi koje je fonetski
forenzičar procijenio različitim. Sudski nalog fonetičaru odnosio se na izvršenje
identifikacije jedne muške osobe. Stoga su montirani parovi glasova sa snimke FA-
M1 te s kontrolne snimke označene PR (snimka 2) snimljene tijekom verifikacijskoga
postupka u Županijskom sudu u Zagrebu 2004. godine. Sa snimke PR (snimka 2)
montirani su samo zvučni zapisi normalne glasnoće na hrvatskom jeziku u
ponavljanju za fonetičarem te snimke slobodnoga govora tijekom intervjua na
albanskom i hrvatskom jeziku. U montaži su zanemareni dijelovi govora koje je
fonetičar procijenio kao prikrivanje, tj. vrlo tihi govor koji utječe na promjenu svih
osobina timbra glasa.
2.2. Slušna identifikacija govornika
U postupku slušne identifikacije govornika prema protokolu forenzične fonetike (AP-
SPID: Aural-perceptual Approach to Speaker Identification, prema Hollien 2002: 80)
tri su izvježbana fonetičara (uključujući autoricu) ukupno procjenjivali 15 parova
muških glasova označenih šiframa da bi se identificirala jedna muška osoba koja se
ponavlja na oba nosača zvuka. Za svaki par izračunati su postoci i rasponi
prepoznavanja. U forenzičnoj fonetici ukupan rezultat točnog pogađanja za sve
dimenzije treba iznositi najmanje 90% podudaranja (94% znači potpunu
identifikaciju), dok najmanji ukupni postotak točnosti utvrđivanja identiteta u paru
mora iznositi 80%.
2.3. Metode i postupci akustičke analize glasa
Pomoćni parametri akustičke analize glasa bili su dugotrajni prosječni spektrovi glasa
tijekom govora (LTASS) izrađeni u AS programu. Nadalje su za govorne materijale
korišteni akustičko-statistički postupci indeksa razlika (SDDD) i indeksa sličnosti (R)
među spektrovima. Indeks razlika, tj. indeks standardne devijacije razlika distribucije
(SDDD) na temelju LTASS računa se prema formuli
