UNIVERZITET U SARAJEVU
„VIKTIMIZACIJA PREDSTAVLJENA KROZ
DRUŠTVENO-HISTORIJSKI KONTEKST RATOVA U BiH„
(Diplomski rad – I ciklus studija)
Studentica: Mentorica:
Prof. dr. Azra Adžajlić-Dedović
Br. indexa: 4809
Sarajevo, april 2016.
0
SADRŽAJ
Skraćenice…………………………………………………………………………….................
SAŽETAK
...................................................................................................................................
SUMMARY
.................................................................................................................................
UVOD
...........................................................................................................................................
Prvi dio
TEORIJSKO-METODOLOŠKI OKVIR RADA
1.1. Problem istraživanja……………………………………………………………………....8
1.2. Predmet istraživanja………………………………………………………………………8
1.3. Kategorijalno pojmovni sistem…………………………………………………………..10
1.4. Ciljevi istraživanja……………………………………………………………………….11
1.4.1. Naučni cilj……………………………………………………………………...………11
1.4.2. Društveni cilj…………………………………………………………………...………11
1.5. Sistem hipoteza…………………………………………………………………………..12
1.5.1. Generalna hipoteza……………………………………………………………...……...12
1.5.2. Posebne-pojedinačne hipoteze……………………………………..………………..…12
1.6. Način istraživanja………………………………………………...………………………13
1.7. Naučna i društvena opravdanosti istraživanja……………………………………………14
Drugi dio
HISTORIJSKI PREGLED VIKTIMIZACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
2.1.
Opseg i domet viktimizacije..........................................................................................16
2.2.
Viktimizacija u Bosni i Hercegovini kroz ratove..........................................................18
2.3.
Prvi svjetki rat...............................................................................................................19
2.4.
Drugi svjetski rat...........................................................................................................20
2.5.
Agresija na Bosnu i Hercegovinu..................................................................................22
Treći dio
FENOMENOLOGIJA ŽRTAVA RATA U BiH
3.1.
Civilne žrtve rata u BiH................................................................................................25
3.2.
Pravda i naknada štete žrtvama.....................................................................................25
3.3.
Međunarodno istraživanje o žrtvama zločina u BiH.....................................................26
1
Skraćenice
A RBiH
Armija Republike Bosne i Hercegovine
BiH
Bosna i Hercegovina
EU
Evropska unija
FBiH
Federacija Bosna i Hercegovina
HVO
Hrvatsko vijeće obrane
IDC
Istraživačko dokumentacioni centar
JNA
Jugoslavenska narodna armija
NATO
Sjeveroatlantski pakt
SAD
Sjedinjene Američke Države
UN
Ujedinjene nacije
3
Sažetak
Diplomski rad pod nazivom „Viktimizacija predstavljena kroz društveno-historijski kontekst
ratova u BiH“ objasnio je viktimizaciju žrtava kroz historiju u BiH, uključujući Prvi i Drugi
svjetski rat, kao i posljednju Agresiju na Bosnu i Hercegovinu. U radu smo pokušali dati
odgovore koliku štetu (materijalnu i emotivnu) su građani BiH pretrpili tokom torture i
logora, tako da smo kroz intervjue prenijeli emocije nastradalih ljudi. Problem ovog
istraživanja jeste prikaz i analiza jednog broja viktimiziranih osoba koji su prošli
mnogobrojne nedaće i logore, bile u progonstvo odnosno izbjeglištvo ili raseljavanje u druge
gradove. Predmet istraživanja obuhvatio je historijski prikaz viktimizacije tokom ratova, a
poseban osvrt smo dali na posljednju agresije na našu. Kada su u pitanju dosadašnja
istraživanja na ovu temu njih je bilo malo, ipak navest ćemo knjige „Bosanski atlas ratnih
zločina“, „Bosanska knjiga mrtvih“ i cjelovitu studiju pod nazivom „Genocid i vojna
intervencija“ autora Mirsada Tokače, direktora Istraživačkog dokumentacionog centra (IDC)
koji prezentuje činjenice o ratu u BiH od 1992.-1995. godine. Tu su i knjige i knjige „Agresija
nad Bosnom i genocid nad Bošnjacima 1991-1993.“ i „Agresija na Republiku Bosnu i
Hercegovinu“ autora prof. dr. Smaila Čekića i „Genocid u Bosni 1991-1995.“ autora Aćifa
Hodovića. Od stranih autora neophodno je spomenuti istraživačke studije „Svjedok genocida“
autora Roya Gutmana, „Genocid u Bosni: politika 'etničkog čišćenja' i uloga srpskih
orijentalista u opravdanju genocida nad muslimanima Balkana“ autora prof. dr. Normana
Cigara i „Bosanski narod optužuje za genocid: postupak pred Međunarodnim sudom pravde u
predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije radi sprečavanja i kažnjavanja zločina“ autora
prof. dr. Boyle Francisa Antonyja.
Ključne riječi:
viktimizacija, žrtva, genocid, agresija, rat.
4
Uvod
Na prvoj sesiji Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija 1947. godine, Rene Kazin
istakao je da će se u dokumentu koji će kasnije biti poznat kao Univerzalna deklaracija o
ljudskim pravima, esencijalno obezbijediti pravo na život. Tom prilikom, on je istakao da
„...se tom elementarnom pravu ne može misliti u smislu kako se to činilo 1933. godine kada je
Njemačka prekršila te elementarne principe i kada su se mnoge zemlje svijeta pitale da li
imaju pravo da intervenišu“. BiH u trenutku viktimizacije od 1992. do 1995. godine bila je
članica UN-a, te je samim time trebala imati garancije u trenutcima svoje suverenosti i
nezavisnosti. Ipak situacija na terenu je bila mnogo drugačija što je za sobom povuklo veliki
broj žrtava ili viktimiziranih osoba koje su prošle brojne nedaće.
Veliki dio stanovništva Bosne i Hercegovine tokom rata od 1992. do 1995. godine je bio
viktimiziran.
Viktimizirane osobe kao i žrtve predstavljaju osobe koje su individualno ili kolektivno
doživjele oštećenje, fizičku ili mentalnu ozljedu, emocionalni patnju, ekonomski gubitak ili
značajno narušavanje fundamentalnih prava kroz djela ili propise kojima se krše krivični
zakoni koji su na snazi u zemljama članicama, uključujući one zakone koji se odnose na
zloupotrebu moći.
1
U ovom diplomskom radu, dali smo historijski pregled viktimizacije u Bosni i Hercegovini,
opseg i domet viktimizacije, viktimizaciju kroz Prvi i Drugi svjetski rat i na kraju agresiju na
našu državu u periodu od 1992-1995. godine. Treći dio rada posvetili smo fenomenologiji
žrtava rata u BiH, civilnim žrtvama rata, pravdi i naknadi štete žrtvama, međunarodnom
istraživanju o žrtvama zločina u BiH, posmatranju žrtava od strane država članica UN-a i
procesu viktimizacije i odmazdi žrtava.
U uvodnom dijelu rada spomenut ćemo i definiciju žrtve prema članu 2 deklaracije o pravima
i pomoći žrtvi. „ Žrtva je osoba koja je pretrpjela fizičku ili društvenu povredu ili oštećenje, ili
materijalni gubitak ili štetu ili društvenu nepravdu kao rezultat radnje koje:
a. su krivična djela po nacionalnom krivičnom zakonu ili
b. predstavljaju zločin po međunarodnom pravu ili
c. uzrokuju povredu međunarodno priznatih normi o ljudskim pravima koje štite život,
slobodu ili ličnu sigurnost ili
1
„Viktimologija, priručnik za studente, Hasan Balić i Azra A.Dedović, Fakultet kriminalističkih nauka,
Sarajevo,2005 god.
6
