Vinarija Aleksandrović
VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STURKOVNIH STUDIJA
SEMINARSKI RAD
Tema: “Vinarija Aleksandrović”
Profesor: Vladan Studenti: Tanja Urošević
Aranđelovac, 2017. godine
„Vinarija Aleksandrović“
2
Sadržaj:
PROIZVODNJA BELOG VINA.........................................................................9
2.3. TRANSPORT I PRIJEM GROŽĐA..............................................................10
2.4. PROIZVODNJA BELIH VINA.....................................................................13
ČINIOCI KOJI UTIČU NA VARENJE.....................................................17
VINARIJA ALEKSANDROVIĆ......................................................................18
3.2. ISTORIJAT OPLENAČKOG VINOGORJA................................................18
RODOSLOV (CRVENO VIINO)........................................................................23
Najpopularniji vinski putevi Srbije i vinarije za obilazak........................................26

„Vinarija Aleksandrović“
4
UVOD
„Mogu nas lišiti mnogih stvari, mogu nam oduzeti sve, ali nikako ne mogu sećanja na
ono što smo videli, okusili, doživeli. Atmosferu, mirise, ukuse. Vino. Opet vam kažem: pijte
vina! A onda ćete biti raspoloženi za ljubljenje, za branje cveća, za prijateljstva, za dobar
dubok san, za smeh, i ujutro ćete umesto novina, čitati pesnike“.
Osnovni cilj i svrha ovog rada je upoznavalje i predstavljanje nekih osnovnih
karakteristika vina, proces proizvodnje vina i nešto više informacija o „Vinariji
Aleksandrović“ koja je najpoznatija u Šumadiji, a neki kažu i na celom Balkanu.
U prvom poglavlju daje se kratak pregled osnovnih karakteristika vina i istorijat vina
u svetu a i u Srbiji, zatim sledi drugo poglavlje u kojem se predstavlja proces proizvodnje
vina, dok se u trećem i četvrtom deli predstavljaju vinarija Aleksandrović, najpoznatije vrste
vina i njihove karakteristike. Kao i ono čime vinarija raspolaže, i turizam koji pruža svojim
posetiocima.
„Vinarija Aleksandrović“
5
1. ISTORIJAT O VINU
Vino se slobodno može smatrati najstarijim proizvodom čovečanstva. Po nekim
neproverenim izvorima prvi tragovi vinarstva datiraju još iz 6000.god. pne. iz dela današnje
Gruzije. Vinarstvo se od tih momenata rapidno širi i zauzima sve veće teritorije i tako vino
postaje najvažnije piće kraljeva Mesopotamije i Egipta.
U Egiptu se prvi put pominju i vinske etikete sa natpisom koji govori o geografskom
poreklu. Taj podatak nam govori o tome da su i stari Egipćani shvatali kolika je uloga
podneblja na dalji razvoj i stil vina. Nakon Egipta vino se širi prvo na staru Grčku gde prvi
put dobija i svog boga Dionisa, što nam daje sliku o značaju koji su vinu pridavali Stari Grci.
Grci su sa osvajanjem Apeninskog poluostrva na njega preneli i vinsku kulturu, a samu
zemlju nazvali Enotrija. Veliki uticaj na širenje vinske kulture u svetu, a posebno na začeće
vinograda u Francuskoj imali su Stari Rimljani koji su pored fantastičnog razvoja vinarstva u
Rimu, vino predstavili i u danas jako poznatim regijama poput Burgundije, Bordoa,
Šampanje , Loare, Rone, Mozel i Rajne. Sa svojim razvojem vinarstvo dobija sve veći značaj
u višim slojevima stanovništva i postaje piće vlastele.
Glavnu ulogu u razvoju vinarstva već od 400. godine naše ere preuzima crkva i
monaški redovi koji se od tog vremena brinu kako o vinogradima tako i o stvaranju vina.
Vino na taj način dobija i religiozni značaj i sve više se upotrebljava u religioznim obredima.
Jedini region koji u to vreme nije bio pod uticajem crkve bio je Bordo koji se od sredine
dvanaestog veka bavio komercijalnom stranom vinarstva i obskrbljivao žedno britansko
kraljevstvo sa potocima Klareta, kako su britanci nazivali crveno vino iz Bordoa.
Najveći razvoj vino doživljava u 16. i 17. veku kada se dešavaju neke prekretnice u
proizvodnji i čuvanju vina. Tako je veliki pronalazak Engleza Dygbija iz 1622. godine, koji
je svetu podario staklenu flašu u mnogome promenio tok vinske istorije. Do tog vremena
vino se uglavnom čuvalo u buradima, krčazima, koži i raznim sličnim sudovima koji nisu bili
u stanju da sačuvaju vino na duže staze. Pronalazak flaše kao i uvođenje sumporisanja sudova
u vinarstvo 1700. godine menja tu sliku i vina počinju da žive duže i da u toku svog
sazrevanja menjaju svojstva i dobijaju takozvani buke. Još jedan veliki pronalazak tog
vremena odredjuje tok i pravac vinarstva i trendova u vinu. Benediktanski sveštenik. Dom

„Vinarija Aleksandrović“
7
pilo iz pehara i predstavljalo pozadinu svakog dogovora, zakletve, obećanja, običaja ili
zakona.
Nakon zauzimanja južnih delova Srbije od strane Turaka, srpski narod se pomerao na
sever i u doba cara Lazara, u drugoj polovini XIV veka, glavno vinogradarsko središte
postaje Kruševac sa okolinom. Za vreme turske vladavine u Srbiji je iskrčen veliki deo
vinograda, pa su postojali i specijalni odredi konjanika, takozvanih akindžija, koji su
uništavali vinograde jer je osvajačima vera zabranjivala konzumiranje alkohola.
Posle oslobođenja od Turaka u Srbiji počinje intenzivan razvoj vinogradarstva, koje
postaje najznačajnija privredna grana, tako da je, prema popisu iz 1887. godine, Srbija imala
81.000 hektara pod vinogradima, što je najmanje pet puta više nego danas.
Kada je krajem XIX veka filoksera uništila vinograde u Francuskoj i ostalim
vinogradarskim regionima Evrope, Srbija se pojavljuje kao proizvođač i izvoznik vina u
Francusku.
Za razvoj srpskog vinogradarstva i vinarstva značajni su i drugi srpski vladari, a
naročite zasluge imaju kralj Petar Prvi Karađorđević i njegov sin Aleksandar. Oni su na brdu
Oplencu kod Topole podigli desetine hektara vinograda i podrum u kome su proizvodili
vrhunska vina. U blizini kraljevog podruma 1903. godine osnovana je Venčačka
vinogradarska zadruga, jedna od najvećih vinarija na Balkanu koja je bila poznata i po
proizvodnji penušavog vina. Godišnje je podrum zadruge posećivalo oko pedeset hiljada
ljubitelja vina.
Najznačajnije vinogradarske zone od kraja XIX veka bile su okolina Smedereva,
Krajina, Župa, okolina Jagodine, Fruška gora i Vršac.
Već od sedamdesetih godina XIX veka iz Krajine se kvalitetna vina izvoze u
Francusku, Austrougarsku, Nemačku, Rusiju, Švajcarsku, Rumuniju i druge zemlje. Vino se
izvozilo „belgijskom prugom“, od Rajca do radujevca, luke na Dunavu (oko 30 kilometara), a
odatle parobrodom u mešinama od 5.000 litara. Za takav prevoz pravljeni su specijalni
bungalovi od drveta, a vino je stizalo čak do Bordoa.
Tradicija vinogradarstva i vinarstva u Sremu jedna je od najdužih i najznačajnijih u
ovom delu Evrope. Karlovci kao kulturni i privredni centar su slavu stekli pre svega
zahvaljujući svojim vinogradima i specijalnim vinima ausbruhu i bermetu. Poznato je da su
karlovački mitropoliti Pavle Nenadović i Stefan Stratimirović poklanjali uticajnim ljudima na
dvoru Habzburga diškreciju, kako su se ta vina tada nazivala.
Vršac i okolina od davnih vremena poznati su kao jedno od najrodnijih
vinogradarskih područja u Srbiji. To vinogorje zahvata znatan deo padina i podnožja
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti